Zasto postoje ateisti?

Znanost je dosla do spoznaje, da ateisti uopce ne postoje. Po misljenju neuropsihologa, neurofiziologa i neuroteologa, metafizicki procesi u mozgu su neunistivi.
To nam sugerira, da smo mi ljudi religiozna bica po nasem bitku. Mi ne mozemo uopce zivjeti bez vjerovanja i religije. Covjek je "homo religiosus".
Graham Lawton, i sam ateist priznaje u americkom znanstvenom magazinu "New Scientist", da su i ateisti religiozni ljudi, i ne mogu zivjeti bez vjerovanja.
Nasa kognitivna baza je programirana za misljenje o religiji i Bogu. Potvrdjuje ateisticki znanstvenik P. Boyer. To znaci, mi ljudi se radjamo kao vjernici i religiozna bica. D. Kelemen kaze, djeca su rodjeni teisti.
http://www.bu.edu/psych/faculty/dkelemen/

Djeca su "intuitivni teisti" tako veli D. Kelemen.
Die amerikanische Psychologin Deborah Kelemen kommt dann auch zu dem Schluss, Kinder seien „intuitive Theisten“, geborene Gläubige.=Americki psiholog D. Kelemen je na bazi svojih istrazivanja dosla do zakljucka, da su djeca "intuitivni teisti", rodjeni vjernici.
http://www.tagesspiegel.de/wissen/evolutionspsychologie-der-gottesinstinkt/1448862.html
Profesor J. Barrett kaze, da su djeca rodjeni teisti, a da je teorija evolucije potpuno strana ljudskom mozgu.
Kako vidimo, ideoloski obojenoj eliti evolucionistickih debila to nije strano, jer na tome baziraju svoj ateizam.
Forscher: "Atheismus widerspricht der Evolution"=Ateizam se protivi teoriji evolucije.
Mozete procitati nesto vise o tome na ovoj stranici:
http://www.telegraph.co.uk/news/religion/3512686/Children-are-born-believers-in-God-academic-claims.html
Children are born believers in God, academic claims
http://www.pro-medienmagazin.de/gesellschaft/detailansicht/aktuell/forscher-atheismus-widerspricht-der-evolution-86329/
Ili ovdje:

Der Gottesinstinkt=Bozji Instinkt
Evolutionsforscher vermuten, dass Religiosität ein Teil unserer Natur ist. Evolucijska znanost je misljenja, da je religija dio nase ljudske prirode

http://www.tagesspiegel.de/wissen/evolutionspsychologie-der-gottesinstinkt/1448862.html

Intervju sa mojim poznanikom Prof. Dr. M. Lütz, ovdje:

“Postoje kod nas neki ludi ateisti…”
INTERVJU MJESECA – Dr. Manfred Lütz, psihoterapeut i teolog:
“Što je društvo poganskije, to više zaboravlja čovjeka”

Dr. Manfred Lütz ugledni je njemački liječnik i direktor psihijatrijske bolnice u Kölnu, psihoterapeut i teolog, član Papinskoga vijeća za laike i Papinske akademije za život. Autor je nekoliko bestselera i poznati govornik o temama duševnoga zdravlja, religije i ateizma.Za knjigu “BOG – Mala povijest Najvećega” dobio je prestižnu književnu nagradu “Corine” u kategoriji publicistike, a knjiga je dobro primljena i kod publike, o čemu svjedoči i više stotina tisuća prodanih primjeraka. Na nedavno održanim Danima kršćanske kulture u Splitu održao je vrlo zanimljivu tribinu o ateizmu i vjeri danas. Ovo je dio njegova intervjua koji je Silvana Burilović napravila za Glas Koncila (22.4.2012.), a cjelovit razgovor dostupan je na GK-portalu.
FUNDAMENTALISTIČKI I IRACIONALNI ATEISTI
Dr. Lütz, možete li nam za početak kazati što vjera znači suvremenom čovjeku i što Vas je potaknulo na pisanje knjige “Bog – Mala povijest Najvećega”?
Dr. Lütz: Pitanje o Bogu je najvažnije pitanje koje se postavlja u svim mogućim debatama i diskusijama. Danas je većina ljudi zainteresirana za Boga, ali ljudi u Crkvi ne nalaze mjesto gdje bi se govorilo o Bogu na način koji bi njima bio razumljiv. Jednostavno taj jezik za njih više nije razumljiv. Kad sam napisao svoju knjigu, onda su mi rekli knjižničari da je teološki jezik potpuno nerazumljiv i da ne treba uopće pokušati to tiskati nego je radije kopirati. Zato sam prvo dao knjigu svome mesaru. Budući da ju je on razumio, to mi je bio dobar pokazatelj da je knjiga jasno napisana. Prije nego sam počeo pisati knjigu predočio sam sebi zagriženoga ateista i što bih s njim razgovarao. Mislio sam da moram biti u stanju na normalnom njemačkom jeziku običnom čovjeku objasniti zašto vjerujem u Boga. Pisao sam je šest tjedana, dakle brzo, i onda je to zanimljivije. A onda je trebalo šest mjeseci kako bih zapravo provjerio je li to sve istina što sam napisao. Dao sam knjigu petorici teologa da je pročitaju i provjere je li sve točno, jer kad čovjek piše za široku javnost, a to je točno i nije točno, onda je to zavaravanje javnosti. I dva filozofa su je pročitali i jedan ateistički znanstvenik.

Nastavak intervjua:
Koji bi bili razlozi praktičnog a koji teoretskog ateizma o kojem govorite u knjizi?
Dr. Lütz: Postoje kod nas neki ludi ateisti koji zastupaju teze koje su već u 19. stoljeću bile zastarjele. Nakon što sam napisao tu knjigu, trebao sam na njemačkoj televiziji sudjelovati u jednoj emisiji s Richardom Dawkinsom. Međutim, Dawkins se opro toj diskusiji jer je on fundamentalistički ateist, a fundamentalistički ateisti nerado diskutiraju. Međutim, većina ateista kod nas su ljudi koji imaju pitanja i koji žele postavljati pitanja. U Leipzigu sudjelovao sam u jednoj polusatnoj emisiji u kojoj sam govorio upravo o toj svojoj knjizi “Bog”, a cijela redakcija je ateistička. Ta emisija je kao za ateističke kućanice, popodne, i za tu emisiju su pitali ljude na ulici koji su bili veoma zainteresirani i otvoreni.
Teoretski ateizam je ateizam koji, služeći se argumentima iz 19. stoljeća, pokušava dokazati da Bog ne postoji. A praktični ateizam je ona vrsta ateizma koju i ja kao kršćanin katkada živim, kada kroz jedno razdoblje svoga života živim kao da Bog ne postoji. A to se zove grijeh.
MNOGI ATEISTI NISU DOSLJEDNI U SVOM ATEIZMU
U svojoj knjizi pozvali ste nevjernike da se ponašaju u skladu sa svojom nevjerom. Što bi to zapravo značilo?
Dr. Lütz: Uvijek sam govorio: kršćanin bi trebao čitati tu knjigu kako bi imao argumente za svoje ateističke susjede. Ali smatram da je knjiga i za ateiste koji bi trebali pročitati tu knjigu da mogu brusiti, oštriti svoje vlastite argumente. Jer ima mnogo ateista koji nisu dosljedni u svom ateizmu. Netko zbilja može biti pravi ateist pa bi se trebao upitati: Je li to zbilja tako? Kada vidi da njegov ateizam baš ne funkcionira, onda to ne ide baš tako.
Što ide u prilog uvjerenju da Bog postoji, odnosno da ne postoji?
Dr. Lütz: Smatram: ako se gleda na svijet samo sa stajališta vanjskog opisivanja, onda se neće doći do Božjeg postojanja. Vjerujem da su egzistencijalna iskustva ono što mene dovodi iznad onoga što se samo vanjski može opisati. Primjerice, ako se nekoga voli, to se ne može opisati samo preko hormona nego treba nešto više. Filozof Immanuel Kant je kazao da svaki čovjek iz svoje unutarnje jezgre zna da mora biti dobar. Ali to je samo razumski ako pretpostavimo tri stvari. Prvo, mora postojati sloboda jer bez slobode ne bismo mogli razlikovati dobro od zla. Drugo, kaže Kant, moramo pretpostaviti da je duša besmrtna (često vidimo da su u svijetu oni koji su dobri – smatrani glupima) jer mora biti nekakva nagrada ili nešto izvan ovoga svijeta. I kao treće, mora postojati nakon smrti nekakva instanca koja će donijeti nekakvu pravdu i tu instancu Kant naziva Bog. A to zna i svaki ateist, ali često nije dosljedan.
Primjerice, ateistu koji je dobio dijagnozu da ima rak i da će živjeti još samo šest mjeseci, dođe dobar prijatelj koji ima savršen plan kako opljačkati banku. Zašto on to ne bi učinio? Ako ne postoji Bog niti život poslije smrti, bilo bi nerazumno ne opljačkati banku. Možda ne može vidjeti krv, gadljiv je na krv, ali danas postoje dobre terapijske metode kojima se to rješava. Kao psihoterapeut i to bih vrlo brzo riješio. Ili mu je naprimjer majka rekla da ne priliči opljačkati banku. Ali takva jaka navezanost na majku danas se terapijski vrlo brzo može riješiti. Dakle, ne postoji baš nikakav razumski razlog protiv pljačkanja banke ako je siguran da ga nitko neće uhvatiti. Jedino ako postoji Bog. Dostojevski piše u “Braći Karamazovima”: “Ako Bog ne postoji, onda je sve dopušteno.” Racionalni ateist možda bi opljačkao banku, ali iracionalni neće opljačkati banku, i zato mislim da su mnogi ateisti iracionalni. Ipak, odobravam tu iracionalnost jer osobno imam novaca na toj banci.

Nastavak intervjua:
POSTOJI ČAK I ATEIZAM IZ POŠTOVANJA PREMA BOGU

Kako se vjera, pouzdanje u Boga očituje u ljudskom življenju?
Dr. Lütz: Kroz susret s ljudima vjernicima može se dobiti vjera. Jedna ateistička novinarka pitala je papu Benedikta XVI. kako ona može doći do vjere. A on je dao odgovor, koji je već jednom davno dao Blaise Pascal: “Jednostavno, ponašajte se jedno vrijeme kao da Bog postoji. Molite se Njemu, premda ne vjerujete u Njega. Idite u crkvu, uzmite svetu vodu. Onda možda nekada možete osjetiti Božji ‘ti’.” U svojoj knjizi o Bogu to smatram iznimno važnim. Pokušao sam u njoj ukloniti “smeće” koje mislimo o Bogu. Postoje još danas mnogi ljudi koji vjeruju da vjera nije u skladu s modernim znanostima, da je to izmišljotina, i u svojoj knjizi pokušavam opovrgnuti sve te argumente. Čuo sam od nekoliko ljudi koji su pročitali tu knjigu da su upravo preko nje pronašli put do vjere. Ne mislim da se takvom knjigom može proizvoditi vjera, ali je moguće ukloniti neke zapreke tako da Duh Sveti može djelovati.
Koja bi bila Vaša metoda privlačenja nevjernika?
Dr. Lütz: Držim kabaretističko predavanje o toj knjizi, u kabaretu za novac. A onda taj novac dam Crkvi u dobrotvorne svrhe. To predavanje držim pred starijim gimnazijalcima, dođe oko 400 gimnazijalaca. I nakon toga predavanja osobito ateistički učenici dolaze k meni. Oni imaju dobra pitanja i zahtijevaju odgovore. A nakon toga je još 50 učenika koji prate tu raspravu zato što su zainteresirani za ozbiljne argumente. Ne smije se s ateistima razgovarati odozgor prema dolje nego na istoj razini. Katkada se od ateista može doživjeti više kršćanskoga nego od nekoga kršćanina. Postoji čak i ateizam iz poštovanja prema Bogu. Možda je neki čovjek naš kršćanski život doživio površnim i čak našom krivnjom nije upoznao Boga. A za to ne možemo okriviti njega.
DJECA NISU ATEISTI, NIKADA
U knjizi idete racionalnom argumentacijom: koristite i filozofiju i filozofske pojmove, međutim, i na početku i na kraju koristite argumente koji su ljudima jako bliski, kao što je dječji pogled na svijet ili pak umjetnost. Kako najbolje približiti ljudima nadnaravno iskustvo?
Dr. Lütz: Pokušao sam u knjizi sve filozofske argumente nekako pojednostavniti. Jednoga će čitatelja jedan argument uvjeriti, a drugoga neki drugi. Vjerujem da ljudi koji se pitaju o Bogu nemaju primarno filozofska pitanja. Morao sam postaviti pitanje: Gdje ateist ima vezu s nematerijalističkim svijetom i životom? I zbog toga moja knjiga počinje s Eltonom Johnom kako sjedi za glasovirom. Sprovod lady Diane, velške princeze, bio je najtužniji sprovod: šest milijarda ljudi bilo je očajno jer je jedna mlada, vitalna žena iznenada postala leš. To je bilo previše za društvo koje želi potisnuti osjećaj smrti. Taj pokop bio je pogansko slavlje, tužaljka bez Boga. Za svečani su obred žalovanja odabrani doduše tradicionalni kršćanski oblici, ali je zdvajanje diljem kugle zemaljske bilo lišeno svake nade. Sama je pjesma “Poput svijeće na vjetru” bez ikakve nade. Međutim, tu je bila glazba koja je povela tužne ljude preko realnosti, crvi i truleži, prema “gore”, ne odmah prema Bogu, ali jest preko same materijalističke stvarnosti. Glazba i umjetnost to mogu. Vjerujem da mnogi ljudi danas u glazbi i umjetnosti imaju sličnost vječnosti.
Pitali ste o djeci. Posebno poglavlje u knjizi, koje sadrži odlučujući argument, počinje rečenicom: “Djeca nisu ateisti; nikada.” Za djecu svijet ima smisla. Ona na svijet gledaju kao na neposrednu cjelinu. Mi odrasli svijet možemo gledati iz različitih perspektiva. Richard Dawkins, biolog, svijet je gledao iz biološke perspektive. Znanstveno-teoretski on je na stajalištu 19. stoljeća i on smatra da su njegove biološke spoznaje istina. Za njega je biologija jednako istina. Kod modernih znanosti biologija je samo jedna od perspektiva. U toj se biološkoj perspektivi može smatrati da su ljudi manje ili više promovirane životinje. No, čovjeka se može promatrati iz kemijske perspektive po kojoj svatko od nas vrijedi negdje oko 60 centa jer većina nas sastoji se od velikog udjela vode. Ako je vrijednost vode viša, onda će i naša vrijednost biti veća, npr. 80 centa. Međutim, suprugu nisam vjenčao zbog kemijske perspektive, iako je ta kemijska perspektiva točna. Dakle, postoje različite perspektive kroz koje možemo gledati čovjeka. Perspektiva djece nije nimalo lošija od navedenih. Ona je jednostavno drugačija, neposrednija. Tako je kardinal Meisner jednom prigodom rekao da djeca još uvijek mirišu po stvaralačkoj Božjoj ruci. I zbog toga djeca uvijek prije imaju smisao za beskrajno nego što to imaju odrasli koji su jednostavno zatočeni u svakidašnjicu.
Pitali ste o djeci. Posebno poglavlje u knjizi, koje sadrži odlučujući argument, počinje rečenicom: “Djeca nisu ateisti; nikada.” Za djecu svijet ima smisla. Ona na svijet gledaju kao na neposrednu cjelinu. Mi odrasli svijet možemo gledati iz različitih perspektiva. Richard Dawkins, biolog, svijet je gledao iz biološke perspektive. Znanstveno-teoretski on je na stajalištu 19. stoljeća i on smatra da su njegove biološke spoznaje istina. Za njega je biologija jednako istina. Kod modernih znanosti biologija je samo jedna od perspektiva. U toj se biološkoj perspektivi može smatrati da su ljudi manje ili više promovirane životinje. No, čovjeka se može promatrati iz kemijske perspektive po kojoj svatko od nas vrijedi negdje oko 60 centa jer većina nas sastoji se od velikog udjela vode. Ako je vrijednost vode viša, onda će i naša vrijednost biti veća, npr. 80 centa. Međutim, suprugu nisam vjenčao zbog kemijske perspektive, iako je ta kemijska perspektiva točna. Dakle, postoje različite perspektive kroz koje možemo gledati čovjeka. Perspektiva djece nije nimalo lošija od navedenih. Ona je jednostavno drugačija, neposrednija. Tako je kardinal Meisner jednom prigodom rekao da djeca još uvijek mirišu po stvaralačkoj Božjoj ruci. I zbog toga djeca uvijek prije imaju smisao za beskrajno nego što to imaju odrasli koji su jednostavno zatočeni u svakidašnjicu.

Nastavak intervjua:


I SOCIJALNI KOMUNISTI ŽIVE OD KRŠĆANSKOG IDEALA
Gdje je Bog u zdravlju i blagostanju, jer često se događa da ga ljudi zazivaju samo kad su u nevolji?
Dr. Lütz: Često se to govori, no ja u to baš ne vjerujem. Postoje ljudi koji dođu u takve tragične situacije i izgube vjeru. Ima ljudi koji i u blagostanju mogu pronaći Boga. Sve ovisi o tome kako se postupa s tim blagostanjem. Ako se koristi blagostanje da pomaže ljudima, onda to nije u suprotnosti s kršćanstvom. Međutim, bogatstvo jest opasnost. Već je u Bibliji opisan susret Isusa s bogatim mladićem koji mu prilazi s pitanjem što treba činiti da bi baštinio život vječni. Nakon što je mladić kazao da izvršava sve Božje zapovijedi, Isus mu odgovori: “Idi i što imaš, prodaj i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i idi za mnom.” On se na tu riječ smrkne i ode žalostan jer je imao velik imetak.
Što svojim slušateljima, pacijentima, odgovorite na pitanje: Kako pomiriti dobroga Boga i zlo koje postoji? I kako se danas ljudi mogu nositi sa životnim razočaranjima?
Dr. Lütz: Njemački filozof Robert Speamann jednom je na pitanje: “Gdje je Bog bio u Auschwitzu?” – odgovorio: “Na križu.” Ne bih mogao vjerovati u Boga koji slično kao Zeus ili Jupiter negdje na Olimpu ima gozbe dok se događaju velike patnje poput one u Auschwitzu ili na nekim drugim mjestima. Mogu samo vjerovati Bogu supatniku. I povjesničari kažu da je ta supatnja izum kršćana. Poganski Rimljani ili Grci nisu imali nikakve sućuti s onima slabima, oni su ih puštali da umru. Možemo kazati da i socijalni komunisti žive od kršćanskog ideala. Mislim da vjera može biti pomoć u suočavanju s razočaranjima. Kršćanstvo je jedina religija koja kaže da patnja može imati smisla. Mi ne tražimo patnju, ali kada patimo, znamo da nam je Bog blizu.

http://blog.vecernji.hr/don-kacunko/postoje-kod-nas-neki-ludi-ateisti-4253
Sve na ovoj stranici!

Hvala što spamaš temu, i što nitko neće čitati tvoje postove pseudoznanstvenika

Mihael12 je napisao/la:
“Gdje je Bog bio u Auschwitzu?” – odgovorio: “Na križu.”

Ooo, glupog li boga.
Ako je dozvolio da ga stave na križ onda je beskrajno glup ili nije bog jer nije mogao to spriječiti.
Ako se je sam stavio na križ onda je još gluplji jer umjesto da pomogne ljudima koji trpe i kazni one koji su tu patnju izazvali on samog sebe kažnjava i opet dokazuje da nije bog jer da je bog bol ne bi ni osjećao.

Lütz: ... ateistu koji je dobio dijagnozu da ima rak i da će živjeti još samo šest mjeseci, dođe dobar prijatelj koji ima savršen plan kako opljačkati banku. Zašto on to ne bi učinio? Ako ne postoji Bog niti život poslije smrti, bilo bi nerazumno ne opljačkati banku.

Puno glupih ljudi sam sreo ali ovaj Lütz je najgluplji.
Novac u banci je novac koji pripada i meni ... nerazumno bi bilo krasti samome sebi ili bilo kome drugome.
Ako vjernici ne kradu novac u bankama isključivo zbog straha pred božjom kaznom jadni su i bijedni ljudi.

Hell je napisao/la:Hvala što spamaš temu, i što nitko neće čitati tvoje postove pseudoznanstvenika

Daj ne budali!
Ili pisi posteno i pametno, ili pametno suti!
Hvala!

histrion je napisao/la:

Ooo, glupog li boga.
Ako je dozvolio da ga stave na križ onda je beskrajno glup ili nije bog jer nije mogao to spriječiti.
Ako se je sam stavio na križ onda je još gluplji jer umjesto da pomogne ljudima koji trpe i kazni one koji su tu patnju izazvali on samog sebe kažnjava i opet dokazuje da nije bog jer da je bog bol ne bi ni osjećao.

Tipicno za jednu megalomanu budaletinu, koji misli da se i Bog mora ravnati po njegovim predodzbama.
Ti si nitko i nista, pa se pitam, zasto trujes virtualni prostor svojim nesuvislim i nebuloznim smradom?

histrion je napisao/la:Lütz: ... ateistu koji je dobio dijagnozu da ima rak i da će živjeti još samo šest mjeseci, dođe dobar prijatelj koji ima savršen plan kako opljačkati banku. Zašto on to ne bi učinio? Ako ne postoji Bog niti život poslije smrti, bilo bi nerazumno ne opljačkati banku.

Puno glupih ljudi sam sreo ali ovaj Lütz je najgluplji.
Novac u banci je novac koji pripada i meni ... nerazumno bi bilo krasti samome sebi ili bilo kome drugome.
Ako vjernici ne kradu novac u bankama isključivo zbog straha pred božjom kaznom jadni su i bijedni ljudi.

Pa ti nisi sposoban dublje misliti, jer si  ostao na moralnom  stupnju sedmogosdisnjeg djeteta. Ako Bog ne postoji, sto bi to bilo, sto bi te moglo zaustaviti od pljacke jedne banke? Iskljucivo ljudski zakoni, koji su opet stvoreni na religijskoj bazi, jer ateizam nije u svojoj povjesti uspio stvoriti svoj vlastiti moralni kodeks, nego se sluzi normama i konsensima zakona, koji su stvarani na bazi religijskog morala. Ljudi su religiozna bica, dakle covjek je "homo religiosus".

Slijedeci evolucionisticku doktrinu po floskuli "Survival of the fittest", Lenjin, Staljin, Hitler, Mao, Pol-Pot, Tito i svi ti evolucionisticki i ateisticki zlocinci ubijali su bez pardona, jer su smatrali, da za ta zla djela nece nikom polagati racune, a ista im priuscuju prednost u odnosu na one koje ubijaju, pljackaju i progone. To je logika evoluciionizma i ateistickog humanizma na kojem se isti bazira i zasniva. Ako nema Boga, kome ces odgovarati za svoja nedjela? NIKOM, ako si jaci od svojih kontrahenata!

Kad otegnes "papke" prestaje svaka spoznaja za tebe. Ti vise nista ne znas.
Vjernik zna, da Bog postoji i da on za svoja nedjela snosi odgovornost pred Bogom.
Ateist negira Boga, i ako vidi, da ga drustvo ne moze kazniti, radi sto ga volja. To su pokazali svi totalitarni sustavi, koji su svi redom bili bazirani bez Boga.

Mihael12 je napisao/la:
Pa ti nisi sposoban dublje misliti, jer si  ostao na moralnom  stupnju sedmogosdisnjeg djeteta.

Ako Bog ne postoji, sto bi to bilo, sto bi te moglo zaustaviti od pljacke jedne banke?

Jadan si i bijedan ako te samo strah pred božjom kaznom spriječava da ukradeš moj novac iz banke.
Ja se božje kazne ne bojim, a razlog što i ne pomislim da bi iz banke ukrao tvoj novac je moj moral.

Vjerujem da sam u tvojim očima na moralnom stupnju sedmogodišnjeg dijeteta ... ali vjeruj i ti meni da si ti u mojim očima gluplji od amebe.