Osnovni fotografski pojmovi - rječnik digitalne fotografije

Osnovni fotografski pojmovi - rječnik digitalne fotografije

Ekspozicija
Ekspozicija se može definirati kao količina svjetla kojoj dopustimo da padne na senzor foto aparata pri fotografiranju jedne fotografije (ovdje govorimo o digitalnim fotoaparatima). O ekspoziciji ovisi hoće li nam fotografija biti svjetlija ili tamnija.
Na ekspoziciju utječu tri faktora: otvor zaslona (blende), brzina zatvarača i ISO vrijednost.
Za svjetlosne grafite posebno nam je bitna brzina zatvarača. Ona se uobičajeno izražava u vremenskim jedinicama (sekunde). Brzina zatvarača predstavlja vrijeme koliko dugo dozvoljavamo da svjetlost iz okoline pada kroz objektiv na senzor fotoaparata. Svi moderni DSLR aparati i veliki broj kompaktnih digitalnih foto aparata dozvoljava kontroliranje duljine ekspozicije (brzine zatvarača). Mod rada kada fotograf može sam kontrolirati početak i kraj ekspozicije naziva se bulb mod (ne može trajati beskonačno, ali dovoljno za svjetlosne grafite).

ISO vrijednost
ISO vrijednost označava osjetljivost senzora foto aparata na svjetlost. Što je ISO vrijednost veća to je manje svjetla potrebno da bi zabilježili fotografiju. Za svjetlosne grafite najčešće se koriste najniže moguće ISO vrijednosti kako bi mogli imati što dužu ekspoziciju (kako bi imali vremena za nacrtati svjetlosni grafit).
Bitno je napomenuti da povećanjem ISO vrijednosti raste i količina šuma na fotografiji.


Šum
Šum u digitalnoj fotografiji označava varijacije (greške) u svjetlini i boji, koje se pojavljuju na nasumičnim pikselima fotografije. Šum (uobičajeno) u što većoj mjeri želimo izbjeći. To je moguće korištenjem niskih ISO vrijednosti.

Izvor: Wikipedia

DUBINSKA OŠTINA POLJA
tvorom objektiva (blendom) reguliramo još jedan vrlo važan element za fotografiju, a to je polje DUBINSKE OŠTRINE (DOF). Kada usmjerimo fotoaparat u neki motiv, obavimo fokusiranje i postavimo elemente ekspozicije, tada smo i odredili koliko će od motiva koji fotografiramo biti oštro na fotografiji.
Potrebno je zapamtiti nekoliko jednostavnih uputa koje mogu poslužiti kao dobre smjernice i bez izračunavanja polja dubinske oštrine:

* što je otvor objektiva veći (manji broj blende) i veća žarišna duljina to je polje dubinske oštrine pliće (kraće).
* polje dubinske oštrine biti će veće što je otvor objektiva manji (veći broj blende) i manja žarišna duljina
* što je motiv bliže objektivu smanjuje se i polje dubinske oštrine i obrnuto (kod close-up ili makro fotografije na blendi 32 ono iznosi svega nekoliko milimetara na 100mm Macro objektivu)

Polje dubinske oštrine raspoređeno je tako da se njegova 1/3 proteže ispred točke fokusa, a 2/3 iza točke fokusa.

Za kontrolu dubinske oštrine opremljeni su aparati DSLR i analogni (filmski) SLR. Pritiskom da gumb DOF, kadar će se u tražilu zatamniti i biti će vidljivo polje oštrine oko točke na koju je izoštren objektiv. Ovu kontrolu imaju i neki objektivi.

Kontrola polja dubinske oštrine razlikovati će fotografe, jer je to jedan od važnijih elemenata kreativnog izričaja u fotografiji.

Izvor: fotonauk.com

Analogno-digitalni pretvarač (A/D konverter)
Uređaj koji pretvara analognu informaciju (npr. sliku koja se prima preko svjetlosnog senzora digitalnog fotoaparata ili kamere) u niz brojeva tj. digitalni format razumljiv računalima za daljnju obradu ili skladištenje.

AC napajanje
Općenito, ovi uređaji pretvaraju izmjenični napon struje iz vaše zidne utičnice u niži, istosmjerni napon koji pokreće vaš digitalni uređaj. Digitalni fotoaparati i kamere često u pakiranju sadrže i strujna napajanja za lakši dugotrajni rad i štednju baterija. Pri nekim modelima strujno napajanje ujedno je i punjač akumulatorskih baterija.

AE
(kratica od engl.: Auto Exposure)
Automatski sustav mjerenja ekspozicije na vašem digitalnom fotoaparatu ili kameri. Ovaj sustav automatski i točno mijenja količinu i vrijeme osvjetljavanja svjetlosnog senzora prema postojećim svjetlosnim uvjetima. Postoji više tipova automatskog mjerenja ekspozicije poput programa, prioriteta zaslona ili prioriteta ekspozicije.

AF
(kratica za engl.: Auto Focus)
Kratica za automatsko izoštravanje. Sustav automatskog izoštravanja samostalno i točno izoštrava objektiv na željenu udaljenost od subjekta snimanja.

Algoritam
U digitalnom fotografskom i video okružju ovaj pojam opisuje niz radnji koje digitalni fotoaparat ili videokamera obrađuje da bi finalizirali snimku (npr. obrada boja, oštrine, kontrasta, kompresija snimke i sl.).

Anti-aliasing (engl.)
Smanjivanje nazubljenih tj. stepenastih rubova piksela ili grupe piksela pri njihovoj velikoj vidljivosti na finalnoj slici. Ova obrada snimke za kvalitetniji fotografski izgled digitalnog zapisa može biti softverska, a u nekim slučajevima pri profesionalnim digitalnim fotoaparatima može biti dodana kao fizički filtar ispred svjetlosnog senzora.

Asferične leće
Fotografske leće često korištene pri današnjim sofisticiranim objektivima (većinom pri zum objektivima). Zakrivljenost ovih leća, za razliku od normalnih, nije savršeno zaobljena, već je na različitim dijelovima različito zakrivljena, tako da otklanja moguće kromatske i ostale aberacije (greške leća pri kojima je vidljiv rasap boja ili druge greške koje vode do izobličenja finalne snimke).

AVI
Windowsov format zapisa filmskih tj. videoisječaka.

AWB
(kratica od engl.: Automatic White Balance)
Sustav automatske postavke bijelog balansa pri digitalnim fotoaparatima i kamerama. Vidi pod: ‘balans bijele boje’.


Balans bijele boje (balans bijelog)
Podešavanje boja pri današnjim digitalnim fotoaparatima i videokamerama izuzetno je bitno za njihovo vjerno prikazivanje. Pri postavljanju ispravnog balansa bijele boje zapravo se podrazumijeva postavljanje ispravne svjetline crvene, zelene i plave boje u snimci, tako da najsvjetliji dio snimke predstavlja bijelu boju. Današnji digitalni fotoaparati i videokamere balans bijelog izračunavaju vrlo kvalitetno, no u nekim slučajevima dobro je koristiti standardne pretpostavljene vrijednosti (dnevno svjetlo, oblačno, umjetna rasvjeta, fluorescentno i sl.) ili, još bolje, ručno izmjeriti vlastiti balans bijelog, jer i najsavršeniji uređaji mogu biti prevareni u posebnim situacijama.

Bit
Najmanja i temeljna jedinica računalne informacije. Informacija koju sadržava jedan bit može biti samo 0 ili 1, to jest, isključeno ili uključeno.

Bitmap
(bitmapa)
Bitmapa je način zapisa slikovne informacije, tj. mapiranog opisa slikovnog piksela, bit po bit, bmp, tiff, gif samo su neki od poznatih standarda zapisa slikovnih formata koji koriste mapirani zapis piksela.

Blenda
Vidi zaslon.

Bljeskalica
Pri gotovo svim današnjim digitalnim fotoaparatima moguće je pronaći ugrađenu bljeskalicu koja pomaže u ispravnom osvjetljavanju snimanog subjekta pri slikanju u nepovoljnim svjetlosnim uvjetima. Također, u mnogim slučajevima bljeskalica pomaže pri dosvjetljavanju, za kvalitetnije boje i veću oštrinu snimanog subjekta.

BlueTooth
Ovo je najnoviji bežični standard za spajanje i prijenos podataka kod različitih digitalnih uređaja, pa tako i kod digitalnih fotoaparata te videokamera. BlueTooth koristi visoke frekvencije radiovalova za komunikaciju uređaja s osobnim računalom ili drugim istovrsnim uređajem. Značajka ovog standarda je lagana povezivost, poput infracrvene, ali bez potrebe za optičkom vidljivošću uređaja.

BMP
Jedan od najstarijih nekomprimiranih grafičkih formata vrlo popularan pri operativnom sustavu Windows.

Bracketing (engl.)
Teško prevodiv pojam na naš jezik, koji ćemo jednostavno nazvati breketing (kako je već uvriježeno kod domaćih fotografa). Ovaj pojam zapravo predstavlja automatsku izradu više verzija jedne te iste snimke u vlastitim inačicama pod- i pre- ekspozicija. Obično je moguće namjestiti stupanj pod- i pre- ekspozicije za pola, jedan ili dva odjeljka zaslona, što olakšava manje vještim fotografima naknadni izbor željene osvijetljenosti završne snimke.

Brojka vodilja
Broj koji označava izlaznu snagu ugrađene ili vanjske bljeskalice vašeg fotoaparata, a uobičajeno se koristi za izračun pravilnog osvjetljenja snimanog motiva. Današnji kvalitetni automatski sustavi mjerenja potrebnog osvjetljenja bljeskalicama skoro u potpunosti su izbacili potrebu za samostalnim izračunom, pa se sve manje spominje brojka vodilja.

CCD
(kratica od engl.: Charged Coupled Device)
Poluvodički uređaj, senzor (čip) osjetljiv na svjetlo koji se koristi za hvatanje svjetla koje pada na njega tijekom fotografiranja. Sastavljen je od fotoosjetljivih ćelija koje tvore piksele, a ono što većina korisnika digitalnih fotoaparata i videokamera ne zna, svjetlosni senzor nije osjetljiv na boje, već samo na nijanse sivog. Da bi se dobila fotografija u boji, koriste se kolor filtri ispred svakog piksela, i to najčešće u RGBG slijedu (crveni, zeleni, plavi, zeleni).

CD-ROM
(kratica od engl.: Compact Disk Read Only Memory)
Najpoznatiji i jeftin način pohrane velike količine podataka, najprije kreiran za pohranu i distribuciju glazbe, danas nezaobilazan u bilo kojoj sferi čuvanja podataka računalnih zapisa. Vjerojatni kandidat za zamjenu popularnosti ‘floppy’ diska.

CMOS
(kratica od engl.: Complementary Metal Oxide Semiconductor)
Druga vrsta poluvodičkog uređaja, tj. svjetlosnog senzora osjetljivog na svjetlo. Već skoro odbačen od fotografske industrije kao skoro neupotrebljiv standard, prije nekoliko godina vraćen je uspješno u upotrebu, uglavnom kod profesionalnih digitalnih fotoaparata. Današnja vrhunska kvaliteta izrade svjetlosnih senzora CMOS tehnologijom ima još jednu prednost – njegova relativno jeftina izrada smanjuje finalnu cijenu inače vrlo skupih profesionalnih uređaja. Manje zagrijavanje CMOS senzora za razliku od CCD-a omogućuje izradu većih senzora u manjim kućištima, pa tako omogućuje izradu tijela fotoaparata koji će u potpunosti biti kompatibilni s objektivima dizajniranim za 35-milimetarski filmski standard.

CompactFlash (CF)
Najčešće korištena izmjenjiva ‘flash’ memorijska kartica za pospremanje slikovnih i drugih informacija. Njihov današnji kapacitet kreće se od 16 MB do 4 GB. Postoje u dva oblika – CF Tip I (debljine do 5 mm) ili CF Tip II (debljine do 9 mm). Najveći i najkvalitetniji proizvođači razvojem tehnologije napuštaju CF Tip II, tako da je već moguće pronaći tanke CF Tip I memorijske kartice najvećega kapaciteta.

‘Crvene oči’
(engl.: ‘red-eye’)
Vrlo neugodan efekt prouzročen upotrebom bljeskalice i odbijanjem bljeska o unutarnje stjenke oka, tako da na finalnoj snimci izgledaju crveno. Od ovog efekta pate najviše fotoaparati kojima je ugrađena bljeskalica smještena vrlo blizu osi objektiva. Većina današnjih modela digitalnih fotoaparata više-manje uspješno otklanja ovu manu korištenjem predbljeska bljeskalice ili posebnim osvjetljenjem ugrađenim u fotoaparat koje se pali prije uključenja glavnog bljeska tijekom okidanja.

Cvjetanje
(engl.: blooming)
Neugodan efekt prouzročen predugom ekspozicijom svjetlosnog senzora s previše svjetla, što za rezultat daje izobličenje subjekta snimanja, nestanak njegovih dijelova, kao i promjenu i izbljeđivanje boja. Ovaj se efekt najčešće pojavljuje kod vrlo jeftinih digitalnih fotoaparata sa smanjenim tehničkim mogućnostima i lošom korekcijom automatske ekspozicije.

CMYK
(kratica za engl.: Cyan, Magenta, Yellow, blacK)
Ovo je sustav boja koje se koriste kod pisača za izradu kolor ispisa. Većina kolor pisača (poput inkjet, sublimacijskih i termalnih pisača) koristi cijan, magenta, žutu i crnu boju (suptraktivno miješanje boja plus crna). Za razliku od ovog načina miješanja boja, digitalni fotoaparati koriste primarnu crvenu, zelenu i plavu boju (RGB) pa je potrebna konverzija iz jednog u drugi sustav. Tako dolazi do pomaka boja, što je jedan od najčešćih problema obrade fotografija. Razvojem tehnologije digitalnih fotoaparata, pisača, programske podrške i profila ovaj problem sve je manje primjetan u stvarnom radu pri ispisu fotografija.

Datoteka
(engl.: file)
Skup informacija kao što su tekstovi, muzika, fotografije, videozapisi i slično, koje se spremaju na memorijske kartice, tvrde diskove i ostale medije za pohranu i rad s istima.

Datotečni format
Vrsta datoteke s posebnim nastavkom imena datoteke koja općenito određuje vrstu datoteke. Za slikovne datoteke to su najčešće JPEG, TIFF i BMP, a za videoisječke su najčešće AVI, MOV i MPEG.

DC
(kratica od engl.: Direct Current)
Direktno baterijsko napajanje uređaja, npr. digitalnog fotoaparata. U takvu vrstu napajanja idu klasične baterije i akumulatorske baterije.

Digitalni film
Vrlo često upotrebljavan, a k tome i netočno korišten termin koji označava memorijske kartice u upotrebi s digitalnim fotoaparatima.

Digitalni zum
Dodatna mogućnost zumiranja na digitalnim fotoaparatima sa zumom ili jedina mogućnost zumiranja na aparatima s običnim objektivom. Digitalni zum koristi samo isječak punoga formata slike i samim tim daje finalnu fotografiju niže rezolucije. Preporučujemo dva pravila pri korištenju digitalnog zuma – u izborniku fotoaparata pronađite opciju digitalnog zuma i isključite je, dok je drugi savjet da ovu opciju više nikada ne uključite. Isto pravilo primjenjivo je i kod digitalnih videokamera, ako vam je želja imati samo snimke najbolje kvalitete.

Dinamički raspon
Raspon preciznosti nivoa sivog ili nivoa boje na snimci od najniže do najviše razine. Što više podataka dinamičkog raspona vaš digitalni fotoaparat može registrirati, više će finijih gradacija biti sačuvano u finalnoj snimci, što će za rezultat dati ljepšu i kvalitetniju snimku. Današnji profesionalni digitalni fotoaparati već imaju veći dinamički raspon boja i gradacija sivog od klasičnih filmova i dijapozitiva, pa je njihova upotreba u profesionalnoj fotografiji u većini današnjih poslova postala neminovna.

DOF
(kratica od engl.: Depth Of Field)
Većinu korisnika digitalnih fotoaparata s loše prevedenim uputstvima buni ova kratica koja zapravo označava vrlo jednostavan fotografski pojam: dubinsku oštrinu. Dubinska oštrina je raspon duljine izoštrenosti scene koju snimate. Raspon oštrine direktno kontrolira zaslon objektiva. Što je zaslon više otvoren (manji F broj), plića je dubinska oštrina, ili obrnuto, što je zaslon zatvoreniji (veći F broj), to će raspon dubinske oštrine biti veći.

Download (engl.)
Kako bismo svi po domaće rekli da ‘skidamo’ fotografije s digitalnog fotoaparata ili memorijske kartice, ova engleska riječ to jednostavno opisuje – prijenos podataka s digitalnog aparata, videokamere, elektronske pošte, Interneta i bilo koje druge datoteke i informacije s uređaja ili medija na drugi uređaj ili medij. Amaterski digitalni fotoaparati za prijenos podataka na osobno računalo najčešće koriste USB sučelje.

DPI
(kratica sa engl.: Dots Per Inch)
Označava najčešće korištenu mjerljivu vrijednost za opis rezolucije pisača ili bilo koje druge ispisne jedinice, a također i rezoluciju monitora. DPI određuje sposobnost ocrtavanja ili ispisa točaka po inču.

DPOF
(kratica sa engl.: Digital Print Order Format)
Ovaj relativno nov standard omogućuje istovremeni zapis informacija za ispis s fotografijom na medij pohrane slikovne datoteke. Ovim standardom omogućen je direktni odabir fotografije za ispis, s podatkom koliko komada treba ispisati i na koji način. Bez ovog standarda danas gotovo i nema digitalnog fotoaparata, a i broj direktnih pisača koji se spajaju na digitalni fotoaparat ili direktno koriste memorijske kartice za ispis fotografija nije zanemariv.

DRAM
(kratica sa engl.: Dynamic Random Access Memory)
Tip privremene memorije računala i ostalih digitalnih uređaja poput digitalnih fotoaparata. Kada se uređaj isključi, memorija se gubi. Ova vrsta privremene memorije uglavnom se koristi za snimanje slikovnih podataka prije njihovog trajnog pospremanja na memorijske kartice, a o njegovoj veličini nerijetko ovisi brzina fotografiranja u nizu, kao i količine fotografija koje se odjednom mogu snimiti.


Dubina boje
(engl.: color depth)
Digitalne fotografije mogu pretpostaviti realnost informacije o bojama, a koliko će kvalitetno obaviti taj posao ovisi o dubini boja, to jest, o dubini bita. Današnji digitalni fotoaparati koriste se 24-bitnom dubinom boje, što omogućava prikazivanje 16 milijuna boja koje je ljudsko oko u stanju registrirati. Zato se 24-bitna dubina boje naziva i ‘true color’, što znači istinska boja.

DVD
(kratica sa engl.: Digital Versatile Disc)
Naziv DVD kod nas se općenito koristi kao zajednički naziv svih uređaja (snimači, playeri), standard zapisa, videosnimke (vrhunske kvalitete u 720 X 576 piksela, kao i 25 sličica u sekundi. Na PAL standardu i visoke kvalitete stereo zvuka od 48 kHz) kao i mediji na kojima se nalaze snimljeni materijali. Cijena uređaja za snimanje, dobavljivih za osobna računala, toliko su postala jeftina da je snimanje i kopiranje videozapisa ili ogromnih količina digitalnih fotografija postalo masovno i jednostavno. Ipak je još potrebno paziti na osjetljivost DVD medija, jer i najmanje ogrebotine često rezultiraju neupotrebljivošću snimljenog materijala.

Kod najnovijih i dobavljivih DVD kamkordera još je vrlo upitna njihova kvaliteta i isplativost, jer eventualna potreba za prikazivanjem snimke od samo nekoliko minuta na nekom od DVD playera zahtijeva tzv. ‘finaliziranje’ diska, a za tu radnju potrebno je i preko pola sata. Ujedno, snimanje drugim standardima (npr. miniDV) daje superiorniju kvalitetu slike od često korištenog MPEG-2 standarda.

Ekspozicija
Količina svjetla koja pada na svjetlosni senzor digitalnog fotoaparata i kojom upravljamo odabirom brzine zatvarača i veličinom odabranog zaslona (blende).

Preporuka za software!
Download www.hdrsoft.com
Software sluzi za rjesavanje problema koji nastaje kada zelimo fotkati scenu sa sirokim dinamickim rasponom, odnosno prizor unutar kojeg imamo dvije vrste osvjetljenja – npr. imamo prisutne elemente eksterijera i interijera, kod zahtjevnih krajolika, i sl. Program moze spojiti nekoliko fotki razlicite ekspozicije u jednu racunajuci lokalne kontraste.

primjer sa sajta:

1/125

1/15

1/2

rezultat spajanja gornje tri fotke:

Elektroničko tražilo
(engl.: electronic viewfinder, krat. EVF)
U pravilu maleni LCD (kratica sa engl.: liquid crystal display, hrv.: ekran od tekućih kristala) ekran s lećom za uvećavanje, koji je postavljen na mjesto normalnog tražila i često pri digitalnim fotoaparatima odigrava funkciju znatno skupljeg optičkog tražila jednookog zrcalnog fotoaparata (no najčešće uz lošiju kvalitetu). Za razliku od digitalnih fotoaparata, gotovo je uvijek prisutan kod digitalnih kamkordera.

ERI-JPEG
(kratica, engl.: Extended Range Imaging technology)
Nova vrsta slikovnog datotečnog formata. Klasičnoj jednostavnosti JPEG formata pridodaje osobine profesionalnog RAW formata (širi dinamički opseg, kao i raspon boja). Uglavnom se koristi kod profesionalnih digitalnih fotoaparata.

EXIF
(kratica od engl.: Exchangeable Image File Format)
Ovo nije zasebna vrsta slikovnog datotečnog formata, nego je ugrađena dodatna informacija u postojećoj datoteci zabilježena tijekom snimanja fotografije, a sadrži podatke o postavkama fotoaparata i ekspozicije. Neki od popularnih programa za obradu fotografija na osobnim računalima u mogućnosti su pročitati te informacije, no većina ih nakon eventualne obrade fotografije pri ponovnom pospremanju te informacije gubi.

Exif Print
(Exif 2.2)
Novi neovisni standard zapisa dodatnih informacija. Digitalni fotoaparat koji podržava ovaj standard, sprema u datoteku dodatne podatke (poput onih je li snimka snimljena u noćnim uvjetima, s bljeskalicom, je li snimljen portret, sportska snimka, krajolik i sl.), a koji se automatski upotrebljavaju pri jednostavnijoj i inteligentnoj naknadnoj obradi pri korištenju kompatibilne aplikacije (za obradu ili ispis).


Filmski isječak
(engl.: Movie Clip)
Naši korisnici filmske ili videoisječke jednostavno zovu ‘filmićima’, a to je dio pokretnih slika snimljenih u AVI, MOV ili MPEG formatima. Većina je današnjih digitalnih fotoaparata u mogućnosti snimiti kratke filmske zapise (do nekoliko minuta), a nekoliko najmodernijih u mogućnosti su snimiti već i filmove kojima je granica samo veličina memorijske kartice (s granicom standarda do veličine od jednog gigabajta) i uzorkom od 30 sličica u sekundi. Gotovo da i nema uređaja koji nisu u mogućnosti snimati i zvuk. Također, većina današnjih miniDV kamkordera, osim snimanja klasičnog digitalnog zapisa, u mogućnosti su snimati isječke u MPEG formatu i pospremati ih na memorijske kartice.


FireWire

Udomaćen engleski naziv za IEEE 1394 računalni komunikacijski protokol (još ga je moguće pronaći i pod nazivom ‘iLink’). Još uvijek jedno od najbržih sučelja koje se neizostavno i najčešće koristi za prijenos velike količine podataka s kompatibilnog uređaja na osobno računalo i obrnuto. Najčešće i redovito nalazi se na digitalnim video kamkorderima i profesionalnim digitalnim aparatima. Kupovina jednostavnog IEEE 1394 sučelja za osobna računala amaterskim korisnicima ne predstavlja problem jer se cijene kreću ispod dvjestotinjak kuna, dok je isto sučelje neizostavno ugrađeno pri bilo kojem današnjem Macintosh računalu.

Firmware
Naziv za maleni program ili niz instrukcija uskladišten u ROM (neizbrisivu) memoriju digitalnog fotoaparata. Njegova je dužnost upravljanje funkcijama digitalnog fotoaparata (ili bilo koje druge samostalne periferije osobnog računala). Vrlo često napredni korisnici željno očekuju javnu objavu nove verzije firmvarea, kako bi njihov ‘digitalni ljubimac’ bio izliječen od eventualnih nedostataka ranije verzije. Nova moda instaliranja ilegalnih ‘hakiranih’ verzija firmvarea često rezultira kvarom digitalnog fotoaparata i gubitkom jamstvenih uvjeta.

‘Flash’ memorija
Kao nekad kod klasičnih fotoaparata, ‘flash’ memorijske kartice kod digitalnih fotoaparata služe kao film, mjesto za pohranu snimaka. Njihova je glavna prednost da i pri nestanku struje pamte snimljeni sadržaj, pa se zovu i ‘postojana’ memorija. Najpoznatije od mnogih standarda su CompactFlash, MemoryStick, SD, SmartMedia i xD memorijske kartice.

Gama
Izračun količine kontrasta koji se nalaze u slici prema sadržaju gradacijske krivulje. Izgled i podešavanje game monitora osobnog računala ključno je za kvalitetan pregled snimljenih fotografija. Neki od jednostavnih programa mogu se naći pri instalacijskim programima grafičkih kartica računala ili su sastavni dio programa za obradu fotografija. Što je veći kontrast, veća je gama, a što je kontrast slabiji, niža je i gama.

Gamut
Često korišten pojam kod profesionalnih fotoaparata, štampača i osvjetljivača koji označava raspon i količinu boja koju uređaj može zabilježiti ili ispisati. To će npr. kod pisača označavati sposobnost uređaja za ispisom vjernijih i življih boja, što je širi raspon njihove interpretacije.

GIF
Grafički format koji se uglavnom pojavljuje i koristi pri izradi internetskih stranica. Slike zapisane u ovom formatu nisu podesne za kvalitetno prikazivanje fotografija i boja (samo 256 boja), pa se uglavnom koriste vrlo male veličine, kao i animirane inačice slika.

Gigabajt (GB)
Veličina memorijskog prostora ili veličina računalnog zapisa od tisuću megabajta (tj. 1024 megabajta). Nekad nezamisliva količina podataka, danas je lako dostupna čak i kao memorijska kartica za fotoaparate vrlo visokih rezolucija.

HDTV
(kratica od engl.: High Definition Television)
Novi video i televizijski standard vrlo visoke rezolucije (1125 linija umjesto današnjih 525 linija u NTSC standardu). Iako u Americi postoje probna emitiranja novog televizijskog signala, još se ne očekuje u bližoj budućnosti prijelaz na novi standard zbog relativne skupoće prelaska. Novi standard pronašao je daleko veću primjenu pri vrlo skupim videokamerama koje služe za snimanje igranih filmova.


Histogram

Alat za grafičku analizu snimke gdje je moguće čitanje podataka o kontrastu i dinamičkom opsegu. Histograme je moguće pronaći kod naprednih amaterskih i profesionalnih fotoaparata, kao i pri svakom ozbiljnijem programu namijenjenom pregledu i obradi fotografija. Neiskusnim korisnicima bit će teško iščitati podatke o snimci, ali za početak potrebno je znati: histogram pokazuje s lijeva na desno raspon vrijednosti od 0 do 255, s tim da je 0 crno, a 255 je bijelo. Nešto vježbe prikazat će vam odnos vrijednosti snimljene fotografije, a, što je još značajnije, naučit će vas izmijeniti postojeći odnos pri obradi fotografije za još ljepši i kvalitetniji izgled vaše fotografije.

ICC profili
(kratica od engl.: the International Color Consortium)
Grupacija koja je postavila smjernice standarda za obradu boje i informacija o bojama u njihovoj računalnoj obradi, snimanju i ispisu. Jednostavnije opisano – svaki ulazni ili izlazni uređaj koji pogone upravljački programi po ICC standardima za taj uređaj, da ga i drugi uređaj razumije i točno interpretira. Tako će štampač koji koristi ovakve profile biti u mogućnosti točno prikazati boju koju je snimio digitalni fotoaparat koji koristi vlastite kompatibilne profile.

IEEE-1394
Vidi pod FireWire.

Inkjet
Vrsta pisača koji za pisanje i ispis fotografija koristi mlaz tinte. Ovi su pisači trenutno najpopularniji zbog relativno jeftine cijene ispisa i uređaja te pripadajućih medija. U mogućnosti su istisnuti vrlo kvalitetne i vjerne fotografije, no trajnost tih ispisa vrlo je upitna (iako se mnogi proizvođači kunu da baš njihova tehnologija omogućava dugotrajno arhivsko čuvanje).

Interpolacija
Mogućnost je programskog umjetnog povećanja rezolucije snimke dodavanjem nepostojećih piksela putem kompleksnih matematičkih izračuna. Postoji i tzv. hardverska interpolacija, gdje uz programsko povećanje broja piksela posebne konstrukcije leća u slikovnom senzoru omogućuju hvatanje dijela dodatnih svjetlosnih informacija za što bolji izračun i povećanje koje nerijetko udvostručuje finalnu rezoluciju snimke. Oko takve vrste interpolacije nerijetko se vode prave bitke korisnika o kvaliteti interpolacije, no bilo koja vrsta interpolacije ne daje već oduzima kvalitetu snimci i preporuka je da je ne koristite ako vam nije neophodno potrebno takvo uvećanje rezolucije snimke.

Ispis bez rubova
(engl.: borderless)
Vrlo popularan pojam zadnjih godina pojavom velike količine ispisnih jedinica koje su u mogućnosti izraditi fotografije bez rubova, opcije koja je dotada bila rezervirana samo za profesionalne laboratorije za izradu fotografija. Pojavom pisača koji ispisuju bez rubova naglo je povećan broj fotografija izrađenih kod kuće, na vlastitom osobnom računalu.

IR
(kratica od engl.: InfraRed)
Standard bežične komunikacije između dva uređaja putem nevidljivog infracrvenog svjetla. Neizostavan vid komunikacije daljinskog upravljača većine digitalnih fotoaparata i videokamera, povremeno se koristi i kao prijenos snimljenih fotografija na računalo ili drugu jedinicu koja može primiti slikovnu informaciju. Infracrveno svjetlo također se može pronaći kod sustava za automatsko izoštravanje na fotoaparatima i videokamerama.

ISO
(kratica od engl.: International Standards Organization)
Osjetljivost filma, a u najnovije vrijeme i svjetlosnih senzora digitalnih fotoaparata mjeri se prema poznatom međunarodnom standardu. Veća osjetljivost označava se većim brojem ISO jedinice, dok ja niža brojka rezervirana za nižu osjetljivost. Standardne vrijednosti pri amaterskim digitalnim fotoaparatima kreću se od nisko osjetljivih 50 ISO preko standardnih 100 ISO do visoko osjetljivih 400 ISO. Kao i pri korištenju klasičnog filma, odabrana viša ISO osjetljivost rezultirat će većim ‘šumom’, tj. smetnjama koje će izgledati poput velikog zrna i nepravilnosti koji se pojavljuju i pri visoko osjetljivom filmu.

JPEG
(kratica od engl.: Joint Photographic Experts Group)
Ovaj najčešće korišten format slikovnog zapisa svoju veliku popularnost može zahvaliti svojem kvalitetnom algoritmu za kompresiju. Algoritam JPEG-a izrađen je za pohranu fotografskog sadržaja, tako da pri bilo kojem stupnju kompresije zadržava ‘životnost’ i prirodnost prizora. Gotovo da i nema amaterskog digitalnog fotoaparata koji ne zapisuje fotografije u ovom izuzetno popularnom formatu.

JPG
Najčešći tip komprimirane slikovne datoteke korištene u digitalnim fotoaparatima. Čak i pri najboljoj kvaliteti snimke upotrijebljena je kompresija da bi se smanjila veličina datoteke.

Kompresija
Digitalna snimka i najmanjih rezolucija kreira zapis koji je za normalno korištenje prevelik. Stoga svaki digitalni fotoaparat pri zapisu podataka u datoteku koristi neku vrstu kompresije, kako bi pohrana tih podataka bila iskoristiva za široku primjenu i jednostavno rukovanje. Jedan od najčešćih formata komprimiranog zapisa koje koristi većina amaterskih digitalnih podatke je JPG.

Kontrast
Mjera učestalosti promjena svjetline na snimci.

Kromatska aberacija
(kromatski otklon)
Ovaj pojam vrlo često se miješa s greškom koja se naziva pojava ljubičastog ruba (engl.: purple fringe), a to su donekle različite greške po mjestu nastanka. Kromatska aberacija je greška koja nastaje na leći i rezultira rasapom, skretanjem ili odstupanjem boja. Bijelo svjetlo razlaže se na svoje dijelove i/ili se razne boje uslijed različitog loma ne skupljaju u istoj točki optičke osi. Rubovi visokog kontrasta na snimci tako nisu oštri i nerijetko dobivaju duple obrise raznih boja. Kod digitalnih fotoaparata s vrhunskim optičkim objektivima ova greška nije zamjetna.

LCD
(kratica od engl.: Liquid Crystal Display)
Jedan od osnovnih dijelova većine današnjih digitalnih fotoaparata i videokamera. Mogućnošću pregleda fotografija ili videosnimke i njihove kvalitete direktno nakon fotografiranja čak su i netalentirani korisnici dobili svoju šansu za izradom kvalitetne uspomene. Jedan od nekoliko bitnih razloga zašto je digitalna fotografija postala toliko popularna!

LED
(kratica od engl.: Light Emitting Diode)
Svugdje prisutne šarene lampice i indikatori ugrađeni u obilje digitalnih fotoaparata, videokamera, punjača i ostalih modernih elektroničkih uređaja gdje je potrebna vizualna informacija o nekom procesu ili stanju.

Li-ion
Najnoviji tip punjivih baterija koje se koriste za napajanje digitalnih fotoaparata, kamera, mobitela i ostalih elektroničkih komponenata. Li-ion akumulatori su lagani, velikog kapaciteta, no i daleko skuplji od svoje starije braće (Ni-Cd, Ni-MH) – zato su dugotrajniji pa je ulaganje u ovu vrstu baterija u konačnici isplativije. Pažnju je potrebno obratiti pri prvom punjenju. Naime, kupljeni proizvod nemojte priključiti na novi uređaj i potrošiti, jer se može desiti da baterija nikad više neće dosegnuti nazivni kapacitet. Stoga je punite nekoliko sati (preporuka – više od šest sati), pa tek onda uključite uređaj kojem je namijenjena. Nakon prvog punjenja nije bitno vrijeme punjenja, nego samo provjerite eventualni LED indikator punjenja. Li-ion baterije vrlo se dobro ponašaju pri hladnijim temperaturama, za razliku od prethodnih tipova baterija.


Ljubičasti obrub

(engl.: purple fringe)
Greškom nazivan i kromatskom aberacijom koja nastaje na leći objektiva. Ljubičasti obrub greška je koja nastaje na svjetlosnim senzorima rezolucija većih od dva megapiksela, a do nje dolazi ‘prelijevanjem’ prejakog svjetla s tako osvijetljenog piksela na susjedne. Greška je vidljiva na dijelovima slike s vrlo visokim kontrastnim odnosom (npr. tamna zgrada nasuprot svijetlog neba). Na spoju visokog kontrasta pojavljuje se nepostojeći ljubičasti obris, po kojemu je ovaj neugodan efekt dobio ime.

Međumemorija digitalnog fotoaparata
(engl. cache)
RAM memorija digitalnog fotoaparata koja služi za privremeno pospremanje podataka prije obrade u procesoru, a o čijoj veličini može ovisiti sposobnost neprekidnog snimanja u nizu.

Megabajt (MB)
Najčešći je memorijski termin kojim se označava veličina zapisa, medija i kapaciteta podataka. Jedan megabajt sastavljen je od 1024 kilobajta. Korisnicima digitalnih fotoaparata i videokamera najčešće pomaže u odabiru veličine memorijskih kartica. Memorijske kartice prodaju se najčešće u kapacitetima od 8, 16, 32, 64, 128, 256 i 512 MB.

Megapiksel
Rezolucija je kojom se najčešće određuje veličina slikovnog senzora (čipa) digitalnog fotoaparata i digitalne videokamere. Rezolucija od jednog megapiksela zapravo je rezolucija jednog milijuna piksela. Izračun rezolucije je jednostavan: množenjem horizontalne i vertikalne rezolucije u pikselima dobivamo vrijednost slike u megapikselima (npr. 1600 X 1250 piksela ukupno je rezolucija od 2 megapiksela).

Memory Stick
Popularna ‘flash’ memorijska kartica, veličine polovine žvakaće gume, kapaciteta od 8 do 128 MB.

Memory Stick Pro
Nastavak popularne serije kartica kompatibilne s novijim proizvodima koje podržavaju Memory Stick, s veličinama koje prethodna nije mogla podržavati (256 MB, 512 MB, 1 GB). Nije kompatibilna s uređajima koji su proizvedeni prije 2003. godine.

Microdrive
Mali prijenosni tvrdi disk, Compact Flash Tip II veličine, namijenjen za pohranu podataka na digitalnim fotoaparatima i ostalim prijenosnim digitalnim i računalnim uređajima. Prije nekoliko godina vrlo popularan zbog svoje niske cijene po megabajtu prostora, ali i vrlo osjetljiv na udarce i padove. Pojavom jeftinih ‘flash’ memorijskih kartica velikog kapaciteta polako tone u zaborav. Najnoviji modeli od 4 GB interesantni su po cijeni, no malen broj digitalnih fotoaparata koji podržavaju Compact Flash Tip II utor i njihova daljnja pretjerana osjetljivost na padove i udarce ne stvaraju ozbiljnu konkurenciju pravim memorijskim karticama.

MMC
(kratica od engl.: MultiMedia Card)
Standard memorijske kartice koja se koristi s nekim digitalnim fotoaparatima, videokamerama, MP3 playerima i mobitelima. Sve se manje pojavljuje pri novim proizvodima, a proizvođači uređaja mijenjaju je uspješnim SD (Secure Digital) memorijskim karticama. Moguće ju je pronaći u kapacitetima od 64 i 128 MB.

Moare
Vidljiv uzorak koji se pojavljuje pri preklapanju ili razdvajanju dva vidljiva uzorka polutonskog ekrana u obojanoj slici. Kao rezultat pojavljuju su obojani uzorci poput šahovske ploče ili uzorak duge.

MOV
Apple-ov QuickTime format zapisa filmskih datoteka.

Movie clip
Vidi filmski isječak.

MPEG
(također: Motion JPEG, kratica od engl.: Motion Picture Expert Group)
Videoisječak sastavljen od niza komprimiranih JPEG sličica. Standard digitalne videokompresije.

NiCd
(Nicad, nikal kadmij)
Vrsta punjivih baterija još vrlo rijetko u upotrebi kod starijih ili jeftinijih digitalnih fotoaparata, kao i ostale elektroničke opreme. Gotovo ju je nemoguće naći u prodaji, jer su je uspješno zamijenile Ni-MH punjive baterije.

NiMH
(Nikal-Metal Hidrid)
Tip punjivih baterija još u velikoj upotrebi pri jeftinim i starijim modelima digitalnih fotoaparata i ostalih elektroničkih uređaja. Vrlo popularan tip jer skoro nema memorijskog efekta, moguće ih je naći u velikom broju dućana, kao i vrlo brze punjače. Da bi baterija postigla puni kapacitet, potrebno je više početnih punjenja i pražnjenja.

Nivo sivog
U digitalnom svijetu predstavlja svjetlinu jednog piksela, a njegova vrijednost se kreće od 0 (crno) do 255 (bijelo), što znači da je moguće izmjeriti ukupno 256 gradacija svjetline pri jednom pikselu.

NTSC
Sjevernoamerički i japanski video i televizijski sustav. Većina današnjih televizora i videorekordera na PAL standardu u mogućnosti je prikazati snimku s tog sustava, no ne i snimati u istom.


OLED
(kratica, engl.: Organic Light Emitting Diode)
U potpunosti nova tehnologija ekrana trenutno upotrebljena kod nekih modela digitalnih fotoaparata. Značajka ove tehnologije je štednja energije (nije potrebno pozadinsko svjetlo za ekran) i vidljivost slike čak i pri najjačem sunčanom osvjetljenju.

Optičko tražilo
Ugrađen jednostavan optički element za jednostavno uokvirenje željenog subjekta snimanja.

Optički zum
Izbor višestruke izmjenjive žarišne duljine putem kvalitetnih optičkih zum objektiva postao je općenita potreba. U jednostavnijim amaterskim modelima digitalnih fotoaparata uvriježena je upotreba trostrukog uvećanja žarišne duljine (npr. 35 – 70 mm). Na videokamerama zum objektivi imaju veći raspon pokrivanja žarišnih duljina (10 do 20 puta). U proračunu žarišnih duljina kod digitalnih fotoaparata vrlo često upotrebljava se njegov raspon preračunat prema 35-milimetarskom filmskom formatu, jer je taj format uvriježen i svima lako shvatljiv. To je također potrebno zbog toga što na tržištu postoje razne veličine slikovnih senzora, pa bi korištenje pravih žarišnih duljina objektiva samo stvaralo zabune.

PAL
Televizijski i video standard, većinom korišten u Europi.

PC Card
Oznaka za uređaje veličine kreditne kartice poput modema, mrežnih kartica, memorijskih kartica i sl. Vrlo često možemo pronaći adaptere za memorijske kartice bilo kojeg standarda koje predstavljaju vrlo jeftino rješenje za čitanje i upisivanje fotografija i videoisječaka s vašeg prijenosnog računala i na njega.

PCMCIA
Utor za umetanje PC Card uređaja na vašem prijenosnom računalu, koji vrlo često služi kao način za čitanje sadržaja vaših memorijskih kartica uz korištenje jeftinih PC Card adaptera.

PictBridge
Novi standard za direktni ispis s kompatibilnog uređaja (npr. digitalnog fotoaparata) na kompatibilni termosublimacijski ili inkjet pisač. Prednost ovog otvorenog standarda je što uređaji koji se njime služe ne moraju biti od istoga proizvođača da bi međusobno uspješno komunicirali.

Piksel
Najmanji neovisni element svjetlosnog senzora (čipa) koji svjetlosni podražaj pretvara u električni impuls, ali također i najmanji neovisni izlazni element ekrana ili monitora. Označava rezoluciju senzora ili ekrana, a može označavati i veličinu slike.

Polarizator
Fotografski filtar koji otklanja u većoj ili manjoj mjeri neželjeni odsjaj i blještavilo. Jedan od rijetkih filtara koji se masovno koristi i u digitalnoj fotografiji. Postoje cirkularni i linearni, no ovi potonji koriste se isključivo kod starih mehaničkih filmskih fotoaparata bez svjetlomjera i automatskog izoštravanja. Cirkularni se zbog načina utjecaja na senzore modernih fotoaparata i videokamera koriste na svim modernim analognim i digitalnim fotografskim i videouređajima.

Prevlast boje
(engl.: color cast)
Neželjeno obojenje scene jednom bojom prouzrokovano nesrazmjernom količinom cijan, magenta ili žute boje.

Prostor boje
(engl.: color space)
Digitalni fotoaparati koriste poznate profile boja da bi proizveli fotografije. Najpoznatiji profili raspona boja su sRGB i Adobe RGB. Podaci o snimci s podacima o rasponu boja upisuju se u datoteku putem Exif standarda. Informacija o prostoru boje omogućava da programi za obradu fotografije i pisači razumiju podatke o prostoru boje, koriste je kao referencu prema profilima boja koji su korišteni za vrijeme snimanja fotografije.

RAM
(kratica od engl.: Random Access Memory)
Najčešće korišten dio memorije osobnog računala za vrijeme trajanja obrade podataka. RAM memorija je kratkoročna memorija koju računalo ne pamti, već se njome koristi tijekom obrade podataka. Kaže se da što više RAM memorije imate, to će se procesi obrade slike brže odvijati.

RAW
Vrsta zapisa slikovnih datoteka kod koje se upisuju direktni podaci dobiveni od svjetlosnog senzora, bez njegove posebne obrade u procesoru digitalnog fotoaparata. Da bi se smanjila veličina slike, koristi se kompresija bez gubitaka slike. U pravilu RAW zapise treba naknadno prevesti u neki od poznatih standarda slikovnog zapisa (najčešće TIFF zbog kvalitete bez upotrebe kompresije), pa tek onda obraditi na osobnom računalu. RAW zapis neizostavno se koristi pri snimanju profesionalnim digitalnim fotoaparatima.

Rezolucija slike
Označava broj piksela na jedinici površine (npr. piksela po milimetru). Rezolucija označava kvalitetu digitalne snimke (fotografske ili video), bez obzira radi li se o snimljenoj rezoluciji, onoj koju vidimo na ekranu ili o rezoluciji ispisa. Rezoluciju tvori broj piksela korištenih za izradu slike, kao i njihova veličina (u praksi je moguće dobiti kvalitetniju snimku većim svjetlosnim senzorom manje ukupne rezolucije od korištenja manjeg svjetlosnog senzora s većom ukupnom rezolucijom). Postoji optička rezolucija gdje je prikazan maksimalni broj piksela koji svjetlosni senzor fotoaparata može prikazati, kao i interpolirana rezolucija kojoj je kompleksnim matematičkim algoritmima pridodan određen broj piksela (koji snimku čine većom, ali, prema iskustvu, nikako je ne čine kvalitetnijom).

RGB
Označava prikaz relativnih količina postojećih primarnih boja (crvene, zelene i plave). Aditivnim postupkom miješanja iz primarnih boja dobivaju se sve ostale boje. Digitalni fotoaparati, videokamere i monitori koriste se RGB sustavom za registraciju boja, dok se pisači koriste CMYK sustavom.


Saturacija
(zasićenost)
Stupanj u kojoj mjeri je bijelo svjetlo sadržano u nekoj boji. Ako je boja 100 posto zasićena, u sebi ne sadrži bijelo svjetlo. Ako boja nije uopće zasićena, pretvorena je u sivu nijansu.

SCSI
(kratica od engl.: Small Computer Systems Interface)
Jedno od najstarijih brzih sučelja za komunikaciju osobnog računala i vanjskih jedinica. Uglavnom se koristi kod profesionalnih računala i izlaznih jedinica, kao i pri potrebi za vrlo brzom komunikacijom sa SCSI tvrdim diskovima (posebice pri obradi i montaži videomaterijala).

SD
(Secure Digital card)
‘Flash’ memorijska kartica koja u zadnje vrijeme preuzima primat u korištenju kod vrlo malih digitalnih fotoaparata i za zapis fotografija i videoisječaka kod digitalnih kamkordera.

Senzor orijentacije
Specijalni senzor ili algoritam ugrađen u digitalni fotoaparat koji objašnjava fotoaparatu koja fotografija je okomito, a koja vodoravno postavljena. Pri pregledu snimke fotografija se automatski postavlja u prirodnu postavku orijentacije.

Siva skala
Opis koji pojašnjava koliko snimka u sebi sadrži tonova sivog. Neizostavan pojam pri crno-bijeloj fotografiji.

SLR
(kratica od engl.: Single Lens Reflex)
Internacionalni pojam za jednooke zrcalne fotoaparate gdje se slika prizora koji se snima direktno gleda kroz objektiv. Preko zrcala postavljenog na 45 stupnjeva slika putuje do tražila (u pravilu preko pentaprizme), a tijekom ekspozicije ogledalo se pomakne sa ležišta i zatvarač se otvara omogućujući svjetlu pristup do filma ili svjetlosnog senzora.

Skener
Optičko-elektronski uređaj koji standardne slike, fotografije i druge tiskane zapise pretvara u digitalni zapis koji služi za daljnju obradu na osobnom računalu. Najčešće se koriste jednostavni i jeftini plošni skeneri za kućnu upotrebu, no oni nisu podesni za ozbiljno skeniranje filmova i dijapozitiva. Za takve poslove postoje posebni skeneri za film, čiji stalni pad cijena omogućuje jeftino prebacivanje kućne arhive filmskih fotografskih zapisa na digitalne medije. Profesionalni korisnici koriste usluge profesionalnih fotografskih ili grafičkih studija za skeniranje velikih predložaka i filmova u vrlo visokim rezolucijama.

Sličica
(engl.: frame)
Jedinica od koje se sastoji videoisječak ili filmski zapis. Videozapis na videokamerama najčešće se sastoji od 25 sličica u sekundi (PAL standard).

Slikovni senzor
Ili kako ga neformalno svi zovu – čip. Umjesto nekadašnjeg filma, današnji digitalni fotoaparati i videokamere koriste elektronički slikovni senzor osjetljiv na svjetlo koji sliku koja pada na njega pretvara u električni impuls i šalje dalje prema procesoru koji obrađuje primljene podatke. Dvije su glavne vrste svjetlosnih senzora, CCD i CMOS.

SmartMedia
Nekad vrlo popularan medij za pohranu digitalnih podataka polako pada u zaborav. Ozbiljna mana ove memorijske kartice ograničenje je proizvodnje kapaciteta većih od 128 MB.

Stabilizator slike
Optički ili digitalni sustav za umanjenje ili potpuno isključenje neoštrine snimke uzrokovane trešnjom fotoaparata ili videokamere. Vrlo poželjan dodatak pri fotoaparatima koji koriste zum objektive velikog raspona žarišnih duljina, posebno u uskom (tele) području. Također, upotreba optičkog stabilizatora daleko je povoljnija od elektroničkog, pošto je taj sustav ugrađen u objektiv uređaja i, za razliku od elektroničkog, ne smanjuje raspoloživu veličinu upotrebljivog dijela i rezolucije svjetlosnog senzora.

Svjetlosna jačina
Označava količinu svjetlosti koja slobodno prolazi kroz pun otvor objektiva. Svjetlosna jačina je veća što je veći otvor u objektivu kroz koji prolazi svjetlo. Često se spominje i kao najveća svjetlosna propusnost objektiva, a označava se velikim slovom F (npr. F 2,8).

Šum
Obično se pojavljuje pri dugačkim ekspozicijama (preko sekunde ekspozicije). Pikseli na digitalnoj slici pogrešno se interpretiraju kao nepovezane grupe crvenih, zelenih i plavih piksela. Kao i kod korištenja visoko osjetljivog filma u klasičnoj fotografiji, što je veća postavljena osjetljivost svjetlosnog senzora, veći će biti i šum u slici. Neki digitalni fotoaparati imaju ugrađenu redukciju šuma, pa je finalna snimka prihvatljive kvalitete.

Termalna sublimacija boje
(engl.: dye sublimation)
Proces je ispisa boje putem zagrijavanja na podlogu po kojoj se vrši ispis. Termosublimacijski pisači koriste CMY ili CMYK format zapisa boja, a rade na principu višestrukog prolaska papira i zasebnog prolaska svake boje plus zaštitni sloj za trajnost ispisa. U zadnje vrijeme vrlo su popularni mali modeli termosublimacijskih pisača poznatih proizvođača zbog kvalitete ispisa, pada cijena medija i trajnosti fotografije.

TFT
(kratica od engl.: Thin Film Transistor)
Vrsta LCD ekrana visoke rezolucije, najčešće korištena za ekrane prijenosnih računala, dlanovnika i digitalnih fotoaparata i videokamera.

TIFF
(kratica od engl.: Tagged Image File Format)
Nekomprimirani format slikovnih datoteka vrlo popularan kod profesionalnih korisnika.

Tražilo
Uređaj kroz koji se komponira slika. Vidi pod: elektronsko i optičko tražilo.

TTL
(kratica od engl.: Through The Lens)
Internacionalna kratica koja se koristi za opis rada nekog sistema koji to obavlja kroz objektiv uređaja (npr. automatske ekspozicije ili automatsko izoštravanje).

TWAIN
(kratica od engl. Technology Without An Industry Name)
Poznati protokol za razmjenu informacija između aplikacija i elektroničkih slikovnih uređaja (kao što su skeneri i digitalni fotoaparati). Bez TWAIN-a digitalni fotoaparati ne bi mogli komunicirati s programskom podrškom na osobnim računalima.

USB
(kratica od engl.: Universal Serial Bus)
Podatkovno sučelje na osobnim računalima za jednostavan prijenos i komunikaciju raznorodnih perifernih uređaja i osobnog računala.

USB 2.0
Najnoviji standard, USB sučelje s proširenom brzinom komunikacije od 400 Mb/s, što je rezultat nastojanja da se brzina približi poznatom FireWire sučelju i potrebama prijenosa velikih količina podataka u kratkom vremenu.

Video izlaz
(engl. video out)
Današnji modeli digitalnih fotoaparata i videokamera redovito posjeduju video izlaz, za laku i brzu kontrolu snimljenog materijala na bilo kojem dostupnom televizijskom prijemniku (NTSC ili PAL standarda).


Zaslon

Mehanički centralni sistem lamela ili sličan uređaj ugrađen u objektiv fotoaparata ili videokamere kojim se regulira količina propuštene svjetlosti. Zatvaranjem ili otvaranjem zaslona objektiva direktno utječemo na raspon dubinske oštrine snimane scene (veći otvor – plića dubinska oštrina, manji otvor – veća dubinska oštrina). Ujedno, najveći mogući otvor zaslona u praksi se tretira kao svjetlosna jačina objektiva (F broj). Što je manji F broj (i širi otvor zaslona), to je u pitanju svjetlosno više propustljiv objektiv, a kod današnje industrije objektiva nerijetko označava i bolju kvalitetu istoga.

Zatvarač
Uređaj koji se fizički otvara i zatvara u određenom vremenskom razdoblju i tako propušta svjetlo na površinu filma ili digitalnog svjetlosnog čipa (senzora). U upotrebi kod digitalnih fotoaparata postoje mehanički i elektronski zatvarači.

Zum objektiv
Objektiv s izmjenjivom žarišnom duljinom. Vidi: optički zum.

Žarišna duljina (engl. focal length)
Jednostavno i donekle površno, laici žarišnu duljinu objektiva tretiraju kao kut (širinu) gledanja objektiva. Prava definicija žarišne duljine je da je to udaljenost od središta leće do žarišne točke kojoj je oštrina postavljena na neizmjerno. Vrlo česti pojmovi kojima amateri označavaju približnu žarišnu duljinu su: širokokutni, normalni i tele objektivi. Zbog odnosa veličine svjetlosnog senzora i objektiva izrađenog za isti, na tržištu se pojavljuje pojam komparacije stvarne žarišne duljine sa 35-milimetarskim filmskim formatom i žarišnim duljinama koje vrijede za taj sustav, kao bi korisnik što lakše dočarao stvarnu karakteristiku predmetnog objektiva.

Izvor: fashionstudio.info

Ovu temu sam zamislila tako da u nju stavljamo pojmove vezane za fotografiju jer ne znamo svi što nešto znači.

Pa evo za poečetak...

blenda – okrugli otvor u objektivu koji se pomodu tankih metalnih listida otvara i pritvara; služi za propuštanje određene količine svjetla do svjetlosnog senzora (filma) i to pod određenim kutom.Preuzeto s osnova fotografije.

Potaknut miješanjem pojmova ... okvir - paspartu ... iako nema (direktne) veze s digitalnom fotografijom.

Tanuki sve svoje fotografije stavlja u okvir ... i potiče ostale da čine isto.

Jedan moj prijatelj profesionalno se bavi okvirima ... uokviruje slike i ogledala. On zna reći: dobru sliku lako je pokvariti slabim okvirom dok slabu sliku ni najbolji okvir ne može popraviti.

Ima tu istine ...  ja mu vjerujem.

Ali pustimo sad okvire ... tema je paspartu.

Paspartu (passepartout) mogli bi prevesti kao možešgdjehoćeš. Drugim riječima (ili u slobodnijem prijevodu) ako-to-imaš-možeš-svoju-sliku-odnijeti-u-svaku-galeriju.

Paspartu je (obično) papirnati okvir vanjskih dimenzija nešto manji od okvira, a unutrašnjih nešto manji od slike
Paspartu nikad nije imao estetsku već isključivo funkcionalnu vrijednost.
Vlasnici malih slika mogli su u galerijske velike okvire staviti sliku (a da se slika nije "izgubila" u okviru) samo ako su imali i paspartu.
Novu funkciju paspartu je dobio pojavom fotografija - da spriječi dodir slike i stakla (čitaj da se ne zalijepi).
Ipak paspartu (na neki način) može sliku učiniti ljepšom ... neki su okviri (u galerijama) tako ružni odnosno kičasti da odvraćaju pažnju sa slike na okvir. U tom slučaju paspartu zadrži pogled na slici.
Kod akvarela paspartu ima još jednu funkciju - spriječiti prodor vlage iz zraka do slike (stoga su paspartui za akvarele iz najkvalitetnijeg papira).

I evo primjer primjene paspartua:


1 - okvir
2 - staklo (u zadnje vrijeme akril)
3 - paspartu
4 - podloga

Fotografiju ili akvarel stavlja se između 3 i 4 (mora biti veća od otvora paspartua)

potpuno se slažem sa svim gore napisanim,ali za mene je paspartu u digitalnom obliku, odvajanje fotke od pozadine i prezentacija fotke na višem nivou!
staviti mali okvir, samo znači poklanjanje pažnje naspram te fotke i pogledati dali je kompozicija u redu!
naravn da ni jedan paspartu neće dignuti vrijednost fotke ako je sama po sebi smeće, ali opet, svaki autor koji prezentira svoju fotku i stavi je u paspartu, sam će je podvrći kritici i samim tim biti objektivniji naspram vlastite fotke!

Bome nisam znao za taj paspartu. Hvala