Osnovni pojmovi u vezi računala

Sta je to CMS?

Content management system (skraćeno CMS) je web software koji korisnicima omogućava da upravljaju, osvježavaju i održavaju web sajtove bez potrebe za nekim određenim tehničkim predznanjem.

Želite da pojedini odjeli vaše firme mogu upravljati sajtom sa više različitih lokacija, ali želite imati kontrolu nad tim ko ima pristup tom sistemu. Efikasno, brzo i jednostavno održavanje web sajta. Pristupačnost - pristup administraciji site-a 24 sata dnevno sa bilo koje lokacije. Centralna konzola iz koje možete da uređujete bilo koji dio svog site-a. Višejezicnost - jednostavnost pri upravljanju višejezickim stranicama.Ako imate više sajtova a željeli biste upravljati jednim CMS-om.

CMS podržava buduća proširenja i nadogradnju cijelokupnog sistema, kao i administrativnog dijela CMS-a. CMS pojednostavljuje postupak izmjene sadržaja i od administratora zahtijeva samo poznavanje osnovnih komandi CMS-a (koje su objašnjene u uputstvu sistema). Efikasno, brzo i jednostavno održavanje web sajta čak i ako ne poznajete HTML i PHP jezik za programiranje web stranica.

Zašto CMS?
CMS portal se može proširiti sa dodatnim modulima tako da pokriva neke specijalizirane stvari koje vam trebaju za WEB stranicu.

To su na primjer moduli za:
* Galerije fotografija
* Forum
* Kalendari
* Dodavanje komentara na tekstove od strane posjetilaca
* Download sekcija web sajta
* E-mail newsletter
* Dokument menandžment
* Ocjenjivanje članaka
* Chat
* Knjiga gostiju
* Kvizovi i ankete
* Ankete
* Slanje stranice prijatelju na E-mail
* Media fajlovi (slike, dokumenti) upload na server, publiciranje i uređivanje.
* Podrška za oglašavanje, baneri i sl.

* Mogućnost vraćanja obrisanih podataka.
* Kanta za otpatke (Slično kao "Recycle Bin" za uređivanje dokumenata).
* Ugrađen modul za pretragu po tekstu.
* Prikaz informacija sa drugih portala, koji daju informacije u RSS formatu.
* Kategorije novosti, produkata ili usluga možete podijeliti na sekcije i kategorije.
* Kreiranje članaka koji će se aktivirati u tačno određeno vrijeme.
* Kreiranje, publikovanje, reorganizacija i promjena članaka uz pomoć jednog klika.
* Tekstualni editor sličan WordPad / MS Word programu.
* Mogućnost da nekim osobama date pravo da unose tekstove, ali da se bez posebnog odobrenja nadležne osobe tekstovi ne mogu objaviti da budu javni.
* Podaci su odvojeni od izgleda web stranice.
* Bilo koja osoba može da mijenja podatke na portalu ako vlasnik portala odobri prava toj osobi.
* Podatke možete unositi ili pregledati sa bilo koja tačke na svijetu koja ima pristup na internet, iz svake vaše poslovne jedinice.
* i još mnogo...

Najteži dio ovog svega je koji CMS odabrati od mnogobrojnih komercjonalin i besplatni content mangment sistema odluka nije baš tako jednostavna sve zavisi od vaši zahtjeva, potreba a tako i od budćih planova za web stranic. Trenutni najpopularniji CMS su: Joomla, Drupal, Wordpress (namjenjen više za blogovanje mada danas mnogi koriste kao CMS) i Plone.

Procesor

Procesor ili mikroprocesor ili CPU (engl. Central Processing Unit - Centralna Procesorska Jedinica) je središnji dio računala koji vođen zadanim programskim naredbama izvodi osnovne radnje nad podacima.

Procesor također upravlja i svim ostalim dijelovima računala. Kako su današnji procesori slični u nekim tehnološkim značajkama, obično se dijele prema brzini rada, veličini podatka nad kojim mogu odjednom obaviti zadanu radnju, te prema karakteristikama unutarnjeg ustroja.

Iako je rašireno kao mjeru brzine rada procesora uzeti frekvenciju radnog takta (danas tipično mjerena u MHz i GHz), ta je mjera smislena samo kada se uspoređuju vrlo bliski tipovi procesora. Naime, zbog različitog ustroja procesora, vrlo velike razlike u brzini rada se mogu postići i pri istom radnom taktu. Tako superskalarni procesori izvode nekoliko naredbi istovremeno, koristeći činjenicu da se izvođenje naredbi odvija u nekoliko koraka, pri čemu svaki korak koristi drugi dio procesora. Superskalarni procesor dakle omogućuje da se svi dijelovi procesora koriste istovremeno ukoliko je slijed naredbi takav da zahtjeva rad svih dijelova procesora. Nadalje, neki procesori su opremljeni posebnim sklopovima koji im omogućuju da neke posebne radnje obave brže. Tipičan primjer je ugradnja aritmetičkog koprocesora, čime je omogućeno da se aritmetičke radnje nad brojevima s pomičnim zarezom (engl. floating-point number operations) obave brže nego da su obavljane dugim nizom programskih naredbi. Slično možemo primjetiti i kao današnja tzv. multimedijska proširenja što su zapravo dodatak procesoru u vidu dopunskih naredbi koje obavljaju često tražene poslove u u svrhu obrade zvuka i slike tako da se jedna istrukcija primjeni na niz podataka (SIMD, engl. single instruction - multiple data). Kao bolja mjera za uspoređivanje brzine rada procesora se koristi i flops (engl. floating-point operation per second), koja je prikladna za usporedbu procesora koji se namjeravaju koristiti u odgovarajućem okruženju gdje je izrazito opterećenje upravo radnjama nad brojevima s pomičnim zarezom, no ni ta mjera nije idealna i ne može pokriti svu različitost namjena, specijalizacija ili zadataka za koje se procesori koriste.

Uz navedena ustrojna poboljšanja, puno napora se ulaže i u podizanje frekvencije radnog takta. No tehnološka ograničenja dozvoljavaju da se vrlo visoke frekvencije mogu postići samo na malim dijelovima, te je ustaljeno da se cijeli poludovički čip procesora ne pogoni istim radnim taktom, to jest da se visokom rekvencijom takta pogone samo središnji dijelovi, a da se ostali dijelovi procesora, a nadalje i cijelog računala, pogone sporijim taktom. To dovodi do nesrazmjera u brzini rada procesora i memorije, dakle memorija postaje spori dio koji oganičuje ukupnu brzinu računala. Stoga se u procesor tipično ugrađuje priručna memorija (fra. cache) koja je brža od glavne memorije, ali time i skuplja pa stoga i manjeg kapaciteta. U nju se sprema svaki podatak odnosno programska naredba koje su nedavno dohvaćene iz memorije, tako da ako uskoro budu opet dohvaćane, da se dohvate iz brže priručne memorije. Tipično je da se i ta priručna memorija dijeli u slojeve, tako da se uvede jedan još brži, i stoga još manji dio, odnosno da se priručna memorija podijeli na dio za podatke i dio za naredbe.

Suvremeni procesori se odlikuju i mogućnošću da ograniče skup naredbi koje program može u nekom trenu koristiti, s ciljem da se programi podijele po ovlaštenjima, tako da se samo jezgra operacijskog sustava izvodi sa svim ovlaštenjima, dok se svi drugi programi izvode s određenim ograničenjima, kako bi se ograničilo da šteta zbog greške u nekom programu bude oganičena samo na taj program. Ta stanja različitih programskih ovlasti se na engelskom nazivaju protection modes ili rings.

Izvor: wikipedija

Lol pa nemojte postati članke iz wikipedije pa nije vam ovo wikipedija
Nema potrebe za takvim stvarima (copy-paste), ako nekoga zanima potražit će takve informacije na relevantnim mjestima (npr. wikipediji - pravoj)

No ukoliko imate nešto svoje za napisati (znači da nije copy-paste) onda samo postajte, ljudi će takve stvari rado pročitati.

Da, ne budite c/p majstori

Evo ugledajte se u propa, on je nešto svoje napisao, nije copy-pasteao sa wikipedije

Ja ti inače ne volim baš tu wikiceciju, dosta me puta razočarala nepotpunim i površnim podacima!

Turrican je napisao/la:Lol pa nemojte postati članke iz wikipedije pa nije vam ovo wikipedija
Nema potrebe za takvim stvarima (copy-paste), ako nekoga zanima potražit će takve informacije na relevantnim mjestima (npr. wikipediji - pravoj)

No ukoliko imate nešto svoje za napisati (znači da nije copy-paste) onda samo postajte, ljudi će takve stvari rado pročitati.

rep+

prop_ovednik je napisao/la:
Ja ti inače ne volim baš tu wikiceciju, dosta me puta razočarala nepotpunim i površnim podacima!

ljude koji se isključivo oslanjaju i referiraju na wikipediju, jednostavno se ne može shvaćat ozbiljno. s obzirom da članke tamo uređuju korisnici, može se bilo šta upisivati dok netko ne otkrije pogrešku. wikipedija nije pouzdan izvor.

Eto, vidiš da sam ja ipak ozbiljan čovjek!

Ovdje sam tek sad vidio da je Ive napisao da se ne pišu članci iz Wikipedije...želim naznačiti kako moj članak apsolutno nije iz wikipedije...ali da bi bilo zgodno da se pokrene ova tema pozivam vas da nam date materijala iz kojih bi mogli štogod naučiti...

Meni se čini da je turri to napisao!

prop_ovednik je napisao/la:Meni se čini da je turri to napisao!

Sorry Ive...tako je Prop....Turri je napisao....