Ustav Republike Hrvatske

Jeste li čitali ustav?
Poštujete li ga?
Poštuje li ga političari?
Smije li se Ustav mjenjati kako se kome sprdne?

Ne, valjda, ne i ne!

..ne tako kratke odgovore...

Cy ti si pametan, di mogu skinuti kompletan ustav,treba mi za Politiku i Gospodarstvo a ne da mi se surfati po netu...

..neznam, ja ga posuđujem iz gradske knjižnjice..upravo sada ga imam u ruci i ja sam slikao ovo gore..

Ma znam, al brijem da ima negdje netu pa sam mislio da si malo upućeniji od mene

probat ću ti naći.

E hvala puno.

Cylon je napisao/la:..ne tako kratke odgovore...

Čitao ga nisam, samim time ne znam da li ga poštujem, političari su lopovi, a to valjda nije po ustavu i poprilično sam siguran da sam učio kako su promjene unutar ustava teško pravljive, postoji oduža procedura!

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232289.html
evo razor

Puno hvala

...ajmo, zašto ljudi krše ustav, kada je sam po sebi pravedan?

ustav nije pravedan, već gomila zakona u kojima je za svaki napravljena još veća "gomila" rupa za "legalno" obilaženje tih zakona , tako da ga rijetko tko krši, već samo nezna naći pravu "rupu" u tome procesu koja bi od krivca napravila pravednika

FALKON 2 je napisao/la:ustav nije pravedan, već gomila zakona u kojima je za svaki napravljena još veća "gomila" rupa za "legalno" obilaženje tih zakona , tako da ga rijetko tko krši, već samo nezna naći pravu "rupu" u tome procesu koja bi od krivca napravila pravednika

ustav nij pravedan..hahaha,,pa si ti čitao ustav..kad bi ga se držalo, država bi bila zemlja blagostanja-...

Cylon je napisao/la:
ustav nij pravedan..hahaha,,pa si ti čitao ustav..kad bi ga se držalo, država bi bila zemlja blagostanja-...

Daj mi reci, nisam toliko upućen, da li ustav sadrži i zakone u sebi ili...? Što sve zapravo stoji u ustavu?
Koliko je debela ta knjiga?

pa ustav je mala knjižica od 120 strana.. ima uopćene zakone... znači prava građana, ovlasti i obveze građana i objšnjava kako Država funkcionira

Koje su obveze građana? Ukratko?

..pa prvenstveno se misli na glasanje, i na poštivanje prava drugih građana(rase, vjeroispovjesti), i pravnoga poretka, ja imam stariji ustav gdje piše i vojna obveza, danas je to izmjenjeno...

Zafaljivan, rep+

Cylon je napisao/la:

FALKON 2 je napisao/la:ustav nije pravedan, već gomila zakona u kojima je za svaki napravljena još veća "gomila" rupa za "legalno" obilaženje tih zakona , tako da ga rijetko tko krši, već samo nezna naći pravu "rupu" u tome procesu koja bi od krivca napravila pravednika

ustav nij pravedan..hahaha,,pa si ti čitao ustav..kad bi ga se držalo, država bi bila zemlja blagostanja-...

ustav je napravljen tako da se svaki zakon može izmanipulirati, i to je x puta dokazano.......

on jeste pravedan za onoga tko zna ga iskoristiti u svoju koris,

i hell daj prestani se preseravati jer što se tiče prava čak i ja imam više iskustva od tebe ........

pa ti si taj, koji stvara krivu sliku o nečemu , što nisi ni čitao, to da se Ustav manipulira je istina, ali on je najveći pravni propisnik, i svi zakoni moraju biti u skladu s time, nekada nisu, ali TREBALI bi biti, i ja o tome govorim.

Kako netko može ovo zloupotrijebiti, može ga ignorirati, ali onda nije PROBLEM u Ustavu

Članak 3.

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Članak 14.

Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Svi su pred zakonom jednaki.

Članak 15.

U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.

Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona.

Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.

Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.

Članak 16.

Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Članak 17.

U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.

Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.

Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.

Članak 18.

Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom.

Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita.

Članak 19.

Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.

Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

Članak 20.

Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom.

2. Osobne i politiČke slobode i prava

Članak 21.

Svako ljudsko biće ima pravo na život.

U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.

Članak 22.

Čovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.

Nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to određeno zakonom, o čemu odlučuje sud.

Članak 23.

Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, liječničkim ili znanstvenim pokusima.

Zabranjen je prisilni i obvezatni rad.

Članak 24.

Nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti pročitan i uručen uhićeniku prilikom oduzimanja slobode.

Bez sudbenoga naloga redarstvo može uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je počinila teško kazneno djelo određeno zakonom. Uhićena osoba mora odmah na način njoj razumljiv biti obaviještena o razlozima uhićenja, te o svojim pravima utvrđenima zakonom.

Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode.

Članak 25.

Sa svakim se uhićenikom i osuđenikom mora postupati čo­vječ­no i poštivati njegovo dostojanstvo.

Tko je god pritvoren i optužen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraćem roku, određenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku oslobođen ili osuđen.

Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, može pustiti da se brani sa slobode.

Svatko tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen ima, u skladu sa zakonom, pravo na odštetu i javnu ispriku.

Članak 26.

Svi su državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.

Članak 27.

Odvjetništvo kao samostalna i neovisna služba osigurava svakome pravnu pomoć, u skladu sa zakonom.

Članak 28.

Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.

Članak 29.

Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.

U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnji­čenik, okrivljenik ili optuženik ima pravo:

– da u najkraćem roku bude obaviješten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i razlozima optužbe koja se diže protiv njega i o dokazima koji ga terete,

– da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane,

– na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s tim pravom mora biti upoznat,

– da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava da plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetom propisanim zakonom,

– da mu se sudi u njegovoj nazočnosti, ukoliko je dostupan sudu,

– da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i da zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe,

– na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.

Osumnjičenik, okrivljenik i optuženik ne smije se siliti da prizna krivnju.

Dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku.

Kazneni postupak može se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlaštenog tužitelja.

Članak 30.

Kaznena osuda za teška i osobito nečasna kaznena djela može, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obav­ljanje određenih poslova, ako to zahtijeva zaštita pravnog poretka.

Članak 31.

Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije bila određena zakonom. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu, odredit će se takva kazna.

Nikome se ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom.

Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i međunarodnim ugovorom, mogu propisati slučajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 32.

Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvat­ske ima pravo slobodno se kretati i birati boravište.

Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij države i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu.

Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje može se iznimno ograničiti zakonom, ako je to nužno radi zaštite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih.

Članak 33.

Strani državljanin i osobe bez državljanstva mogu dobiti uto­čiš­te u Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne temeljnim načelima međunarodnog prava.

Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvat­ske ne može biti protjeran ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka donesena u skladu s međunarodnim ugovorom i zakonom.

Članak 34.

Dom je nepovrediv.

Samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži.

Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazočni pri pretrazi doma ili drugoga prostora.

U skladu s uvjetima što ih predviđa zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog naloga ili privole držatelja stana ući u dom ili prostorije te izvršiti pretragu bez nazočnosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvršenja naloga o uhićenju ili radi hvatanja počinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega.

Pretraga radi pronalaženja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana vjerojatnost da se nalaze u domu počinitelja kaznenog djela, može se poduzeti samo u nazočnosti svjedoka.

Članak 35.

Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.

Članak 36.

Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja zajamčena je i nepovrediva.

Samo se zakonom mogu propisati ograničenja nužna za zaštitu sigurnosti države ili provedbu kaznenog postupka.

Članak 37.

Cylon je napisao/la:pa ti si taj, koji stvara krivu sliku o nečemu , što nisi ni čitao, to da se Ustav manipulira je istina, ali on je najveći pravni propisnik, i svi zakoni moraju biti u skladu s time, nekada nisu, ali TREBALI bi biti, i ja o tome govorim.

pa to sam i rekao, ali baš takvi pravnici kakav ćeš ti biti nekada manipuliraju ustav

ja ću biti soc.radnik moram štiti prava ustava i primejnjivati na građanima, i ja nebih manipulirao ustavom jer sve ljepo piše u njemu...i slažem se s njime...

i ja nebih manipulirao ustavom jer sve ljepo piše u njemu...i slažem se s njime...

daj ne seri, budemo vidjeli za 20-tak godina, i onda budeš našao "pravnu" rpicu da okreneš ovo što danas pričaš i "savršene "razloge