Narudžbe za pregled/operaciju...

Narudžbe za pregled/operaciju...

Dakle koja su vaša iskustva s tim? Ja često slušam kako se čeka po par mjeseci da dođeš na pregled, pa po par mjeseci da te operiraju, pa po par mjeseci opet za pregled itd. Smatrate li doktore neorganiziranima?

Ja kad sam se polomio čekao sam na operaciju od 17 h do 22 i pol.
U ponoć sam se probudio i tad sam išao doma. Dok sam došao na red trpio sam 5 sati bolove.

To je naravno bio hitni slučaj, pa sad ti računaj koliko čekaš kad nije hitno

'U Traumi se pet mjeseci čeka na magnetsku, a kroz 5 sati nisam vidio nikog tko je obavio pregled'

ZAGREB - "Došao sam u Traumu i sjedio u čekaonici," priča Milan (24), iz Zagreba. "Ispred sobe za magnetsku rezonancu nije bilo nikog. Vrata su bila zatvorena, jedan je doktor povremeno ulazio i izlazio. Bio sam tu od 9 ujutro do 2 popodne, a kroz cijelo to vrijeme, koliko sam vidio, ni jedan pacijent nije bio na pregledu."

S druge strane, službeni podaci do kojih je došao Nedjeljni Jutarnji kažu kako se tamo, u Klinici za Traumatologiju u Draškovićevoj, na magnetsku rezonancu čeka 5.4 mjeseca.

To je samo jedan od apsurda zbog kojih se u Hrvatskoj na pojedine procedure čeka i više od 2 godine, nemoguće je brzo doći na red bez "preporuke" - poznanstva i dobre veze, ako ne i mita - a pacijenti pate.

Izvor: jutarnji.hr


Pacijent s tumorom: Naručili su me na operaciju 11. ožujka 2013. godine

Pipić je naručen za operaciju očne mrene tek u 2013., a dotad bi, strahuje, mogao potpuno oslijepiti

ZAGREB - Tijekom redovnog liječničkog pregleda glaukoma i mrene na oba oka Ivan Pipić, 70-godišnji umirovljenik, prošlog se četvrtka nemalo šokirao kad su ga u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice naručili na operaciju mrene za 26 mjeseci!

Ovo je neka zabuna?

- Za dvije godine i dva mjeseca?! Je li riječ o zabuni? Zar ne mogu dogovoriti raniji termin, to je rutinska operacija koju doktor obavi za 20-ak minuta? - upitao je.

- Ne, nije zabuna. Pitajte ministra zdravstva - odgovorila mu je liječnica.

Prepričavajući nam prošlotjedni razgovor u liječničkoj ordinaciji zagrebačke bolnice u Vinogradskoj ulici, Pipić je istaknuo da ne zna što može učiniti, osim nemoćno čekati da zbog sporosti našeg zdravstva u potpunosti izgubi vid.

Naime, Pipiću je karcinom očiju, bolesti pri kojoj dolazi do degeneracije i odumiranja očnog živca, dijagnosticiran još u srpnju 2009., a nedavno i očna mrena, zbog čega ima sve više teškoća s vidom. Na tramvajskim postajama, kako kaže, vidi tramvaj, ali ne može raspoznati o kojem je broju riječ. Tijekom sunčanih dana vid mu je još slabiji, a svakodnevni problemi sve su mu veći.

- Kako mi zamućenje očne leće, koje uzrokuje zamagljenje vida, ne bi pogoršalo trenutno stanje, odlučio sam naručiti se za operaciju. Svjestan sam da nikad neću izliječiti glaukom, ali mrena se vrlo lako operira, i to u 20-ak minuta. Smatrao sam da ću, naručim li se odmah, čekati pet, možda šest mjeseci, no kad mi je liječnica napisala 11. ožujka 2013., nisam mogao vjerovati - kaže 70-godišnji umirovljenik.
Stanje će se pogoršavati

Tijekom dvije godine i dva mjeseca, koliko mora čekati na operaciju, Pipić strahuje da će mu se vid postupno pogoršavati do potpune sljepoće , što su mu liječnici i potvrdili.

- Tražio sam i drugo mišljenje u privatnim poliklinikama i Kliničkoj bolnici Sveti Duh, gdje mi je potvrđeno da će se stanje pogoršavati, ali su mi doktori rekli kako operacijom mogu pokušati stabilizirati trenutni, malo zamagljen vid. Međutim, operacija u privatnim poliklinikama košta više od 10.000 kuna, a ovako za taj rutinski zahvat moram čekati više od dvije godine. Zar to nije sramotno? Budući da mi moja liječnica nije znala odgovoriti, pitao bih i ministra kako je to moguće, ali kako da stupim s njim u kontakt? - pita se Pipić.

Izvor: jutarnji.hr

Liječnica pacijentici u bolovima: niste se naručili, izlazite van iz moje ordinacije!

ZAGREB - Bez obzira na činjenicu da se nije naručila, pacijenticu koja trpi bolove liječnica nije smjela odbiti primiti bez obzira što se nije naručila na pregled. Tako kažu i u HZZO-u. Posebice jer u čekaonici i ambulanti njezine obiteljske liječnice nije bilo nikoga.

A upravo to se danas u Domu zdravlja Istok u zagrebačkoj Dubravi dogodilo Nadi Pahljina. I ne samo to dr. Nives Hrustek pozvala je policiju kako bi Nadu Pahljina izabacili iz ordinacije.

- Noćas me želudac neizdrživo bolio, imala sam osjećaj da će sve iskočiti iz mene. Kako dolazi vikend, hvatala me jeza od pomisli da ću bolove morati trpjeti do ponedjeljka. Iako znam da se treba naručiti na pregled kod obiteljske liječnice, odlučila sam je zamoliti je da me pregleda jer očito nešto nije u redu, priča vidno šokirana Nada Pahljina. U čekaonici nije bilo nikoga, a vrata ordinacije bila su širom otvorena.

‘Idite na Hitnu’

- Pokucala sam i, onako skrušeno, rekla sestri da trebam liječnicu jer mi nije dobro. “Pričekaj da izađe pacijent, to se mene ne tiče”, rekla je, a ja sam stala sa strane. Kada je pacijentica izašla, ušla sam u ordinaciju i čim sam se obratila doktorici, započela je vrtiti očima i govoriti kako se nisam naručila i ponavljala kakav je to način da samo tako dođem.

Pahljina objašnjava kako princip naručivanja traje već godinama i da nema ništa protiv toga. No što da napravi čovjek kojega nešto boli?

- Da sam je i nazvala, znam da me ne bi primila prije sljedećeg četvrtka. To je uvijek tako. Jednostavno, čekaš danima. Ispričala sam se i pokušala objasniti da nisam spavala cijelu noć od bolova, ali nije pomoglo. Liječnica me prvo drsko upitala zašto nisam otišla na Hitnu. Zašto bih išla na Hitnu, kada i vi radite, upitala sam je. Tu je već sve krenulo u krivom smjeru. Rekla sam joj da sam doma popila sve lijekove koje sam imala i da ne znam što više napraviti, a bol nikako ne prestaje. Potom mi je odbrusila: “Pričekajte, zar ne vidite da imam pacijenta!” Odmakla sam se, pričekat ću, nije problem, ali u ordinaciji i čekaonici nema nikoga. Pitala sam je koga ona to liječi.

Izvor: jutarnji.hr

Hitna u Zaprešiću: Dugo čekate? To vam je odlična vijest! Znači da ne umirete

ZAPREŠIĆ - Ne čudite se kada vam u dva u noći pozvonimo na vrata. Otvorite! Mi smo Hitna koju ste zvali prije deset minuta! - jedna je od poruka na zidu hitne službe u Zaprešiću, koja poučava pacijente što se od njih očekuje nakon što pozovu Hitnu pomoć. Uglavnom se očekuje da budu pacijenti i da ne smatraju liječnike i osoblje Hitne naivnim administratorima koji o bolestima i hitnim situacijama znaju samo iz knjiga.

Ironičan način

- Kada dođemo kod vas, nismo došli saznati sve o unucima. Došli smo zato jer nekome treba pomoć, a pričom o djeci možete nas zabavljati kasnije - poučava ekipa koja izjuri iz medicinskog kombija s torbom za reanimaciju.

Dolazak liječnika u nekim je obiteljima velik događaj, gotovo na razini pojave fotografskih bliceva i televizijskih kamera, moglo bi se zaključiti iz naputka da kad dolazi Hitna nije nužna asistencija frizerke pa je ne treba ni zvati.

- Doktorice, zvala je policija. Imaju pacijenta koji mora u Vrapče i trebaju našu pomoć - rekao je dežurni dispečer dok smo u praznoj ambulanti čitali listove papira koji govore pacijentima da ako su dugo čekali, to nije loše. Naprotiv, pokazatelj je da su živi. Tekst izviješen na zidu čekaonice na duhovit i ironičan način podsjeća pacijente da nisu sami na svijetu i da ekipa Hitne postoji i radi drugih pa ih nije pristojno tretirati kao poslugu za prinčeve i princeze.

Liječnički pregled obavljat ćemo bez približavanja bolnici, čekanja i skidanja

ZAGREB - Umjesto da provede dan u bolnici kako bi očitao EKG, pacijent se nalazi kod kuće, u šetnji parkom ili šoping-centru. Maleni uređaj pričvršćen trakom na grudi pacijenta, ili na prstu, za to vrijeme prikuplja podatke i šalje ih, GPS mrežom, do uređaja u ambulanti.

Liječnik očitava podatke i, uočivši nepravilan rad srca, postupa po dogovorenoj proceduri. Naziva pacijenta i poziva ga u bolnicu ili šalje po njega vozilo. Pacijent stiže dovoljno rano da bi dobio potrebnu liječničku pomoć prije nego što mu se rad srca poremeti do te mjere da ga u bolnicu dopremaju pod rotirajućim svjetlima.
Monitoring pacijenata

Tako izgleda monitoring pacijenata u društvima s dobrim zdravstvenim sustavima, a uskoro bi mogao zaživjeti i u Hrvatskoj. Ericsson Nikola Tesla razvio je, EMH, Ericsson Mobile Health sustav nadzora pacijenata koji imaju kronično medicinsko stanje.

Telemonitoring načelno nije namijenjen za kritične slučajeve, ali pacijentima s dugotrajnim, kroničnim oboljenjima znatno olakšava uobičajene dnevne aktivnosti - kaže Mario Ravić, rukovoditelj područja rješenja mobilnog zdravstva u Ericsson Nikoli Tesli. U Tesli ističu kako je to osobito korisno kada je riječ o djeci ako nužno ne moraju biti u bolnici, a moraju se pregledati. Djeca ostaju kod kuće, a senzori šalju podatke do liječnika bez dodatne traume po dijete.
Prava odluka

Pojednostavljeno, pacijenti koji ne moraju biti u bolnici, a zbog problema sa srcem, dijabetesom ili plućima moraju kontrolirati svoje zdravstveno stanje, zbog toga više ne moraju gubiti vrijeme po medicinskim ustanovama kako bi provjerili kakvo im je stanje. Mogu to učiniti i od kuće zahvaljujući sve razvijenijem sustavu udaljenog nadzora, telemonitoringa.

- Najvažnije je bilo to što smo u pravom trenutku, još prije sedam godina, donijeli odluku o ulasku Ericsson Nikole Tesle u e-zdravstvo jer se na temelju te odluke moglo ići i u razvoj mobilnog zdravstva - kaže Gordana Kovačević, predsjednica kompanije.
Svjetski uspjeh

Tim od tridesetak stručnjaka najrazličitijih profesija, od elektroničkih stručnjaka do raznih liječnika, razvio je sustav koji je Ericsson Nikolu Teslu uvrstio među svjetske kompanije koje razvijaju takve sustave. Sustav je već predstavljen na niz svjetskih kongresa, među ostalim, na Mobile World Congressu u Barceloni, Prvom kongresu o telemedicini u Tunisu, međunarodnom CTIA Wireless 2010 showu u Las Vegasu, a dobio je certifikat kojim se može koristiti na području EU, a upisan je i u hrvatski registar zdravstvenih proizvoda koji se mogu koristiti u Hrvatskoj.
Još nije u primjeni

Još uvijek nije u primjeni jer to ovisi o načinu plaćanja, hoće li ga ponuditi kao uslugu neka osiguravajuća kuća ili će biti dio usluge koju nudi zdravstveni sustav. No procjene su da bi, primjerice, samo u SAD-u u sljedećih 25 godina mogao uštedjeti oko 200 milijardi dolara, a zadržat će visoku razinu kvalitete zdravstvene usluge za pacijente.

Djeca na ortodonta moraju čekati 10 godina?!
SINJ – Ukoliko dijete za kojega njegov stomatolog smatra da mu zubi rastu nepravilno i da bi, možda, trebalo nositi aparat za njihovo ispravljanje želi to učiniti kod ortodonta u Sinju na tu će zdravstvenu uslugu, kako danas stoje stvari, morati čekati od 7 do 10 godina.

Ja sam majka djevojčice koja je koristila usluge ortodonta dr. Ante Mandića. On je zatvorio ambulantu zbog odlaska u mirovinu, a nitko nije naslijedio njegove pacijente. Ogorčena sam. Poslije ocjene stomatologa i uputnice na prvi pregled kod ortodonta na otisak i izradu aparata čekali smo 6 godina. Moja kćerka nosila je aparat godinu dana. Kako dijete raste trebala bi novi aparat. Gdje će ga danas napraviti – pita se majka Ivana Vrančić, jedna među stotinama roditelja iz Sinja i Cetinske krajine koje muče iste brige.

Nakon što je od početka ove godine HZZO raskinuo ugovor s ortodontom dr. Antom Mandićem, jedini ortodont u Sinju i cijeloj Cetinskoj krajini je dr. Danijela Biuk Jagnjić. Njenoj ambulanti gravitira 55 tisuća stanovnika, odnosno oko 10-11 tisuća mladih do 18 godina koji su u dobi za ortodontsku pomoć.

Preuzimajući ambulantu od ortodonta dr. Cvitka Biuka naslijedila sam 570 pacijenata na njegovoj listi čekanja. Na tu listu do sada je upisano 180 novih pacijenata. Otkako je dr. Mandić zatvorio svoju ambulantu došlo mi je više od 100 pacijenata s njegove liste čekanja. Prekinuli smo primanje i upisivanje jer to nema nikakvog smisla.

- Ovom dinamikom moja ambulanta godišnje riješi 60 do 70 pacijenata. Mogli bi riješiti znatno više, ali limitirani smo ugovorom s HZZO-om. Propisano nam je koliko bodova vrijedi izrada aparata, kontrolni pregled pacijenta, odnosno svaka druga usluga, te koliko bodova najviše možemo ostvariti. Bodovi su samo sredstvo za izračun novčane vrijednosti naših usluga. I tu se krug zatvara – kaže dr. Biuk Jagnjić.

O svemu smo željeli očitovanje iz Ministarstva zdravstva pa smo nadležnoj službi uputili e-mail poruku pitajući koliko ortodontska usluga koja se pacijentima pruža poslije 7 ili 10 godina od trenutka utvrđene potrebe za takvim liječenjem ima smisla.

Kada smo putem telefona pokušali saznati hoće li nam odgovoriti do kraja radnog vremena sugovornik nas je podsjetio da će nam prema zakonu o pravu na pristup informacijama odgovor stići u roku ne dužem od 14 dana.

Izvor: jutarnji.hr