Koji bi strani jezik voljeli znati

Mihovil je napisao/la:Kineski i slovenski, cini mi se super kombinacija.

Hmm nikad bolju kombinaciju nisam vidio

Elda?

Ili to ili arapski i litvanski.

Mihovil je napisao/la:Elda?

Ili to ili arapski i litvanski.

Arapski not, litvanski(iako ne znam kako zvuči) maybe

prvenstveno francuski, a onda i španjolski..
francuski mi baš lijepo, melodijozno zvuči, ali znam tek nekoliko riječi, toliko mi je stran i nepoznat taj jezik..

Francuski zvuci homoseksualno . Da zvuci melodiozno koristio bi se u operi, a ne koristi se.

Španjolski je OK - osim ako se zoveš Sancho.

Francuski zvuci homoseksualno . Da zvuci melodiozno koristio bi se u operi, a ne koristi se.

Španjolski je OK - osim ako se zoveš Sancho.

merde..na francuskom i sranje zvuči sexy..

Mierde-Španjolski, toliko znam.

merda - na talijanskom..

Nema do našeg jezika ,odma skužiš u šta si ugazio

Kako zvuci tako i miriše.

Ja bi Finski volio znat

Sta ce ti to. Ako ganjas popust u Ikei ne pomaze a za ostalo nema smisla.

Pričam njemački, talijanski i engleski.

A koji bi voljela znati? Dovoljno mi je to.

Mihovil je napisao/la:Sta ce ti to. Ako ganjas popust u Ikei ne pomaze a za ostalo nema smisla.

HZAHAHAHA ovo sam tek sad vidio

IKEA je svedska, ne finska....

Svi građani krajnje sjeverne Europe govore engleski još od osnovne škole;
jedino Englezi ne poznaju ni jedan drugi jezik!"

Cim vise upoznajes neki strani jezik, tim vise shvacas, koliko ga zapravo slabo znas.

RobinUd je napisao/la:Cim vise upoznajes neki strani jezik, tim vise shvacas, koliko ga zapravo slabo znas.

Slažem se.

RobinUd je napisao/la:Cim vise upoznajes neki strani jezik, tim vise shvacas, koliko ga zapravo slabo znas.

Postoji nekoliko pravila, jedno od pravila je i: Strani jezik mozes nauciti samo onoliko dobro, koliko dobro poznas svoj jezik.

Slažem se.

Engleski jezik je najlaški jezik za pričat ga
loše. Kad vidim kako neki pričaju engleski, dođe
mi slabo. Misle da znaju engleski, a ne znaju ga.
Hrvatsk jezik ili Rvatski jezik, težak je.
Evo ja priznajem da nikad nisam razlikovala
Č i Ć.

Lenica je napisao/la:Engleski jezik je najlaški jezik za pričat ga loše. Kad vidim kako neki pričaju engleski, dođe
mi slabo. Misle da znaju engleski, a ne znaju ga.

Nemaju svi ljudi talent za jezike. Ja svakodnevno ovdje srecem ljude, koji su ovdje vec preko 30 godina, koji njemacki jezik pricaju kao da su dosli u ovu sredinu prije par tjedana.

Lenica je napisao/la:Hrvatsk jezik ili Rvatski jezik, težak je.
Evo ja priznajem da nikad nisam razlikovala Č i Ć.

"Rvatski" jezik je meni nesto nepoznato.
A slova "Č i Ć", hrvatske abecede su razlicita slova, kao "A" i "B".... ili "X" i "Y".
Slova "Č i Ć" nemaju nista zajednicko.
I nije tesko nauciti razliku.

Čitam često ovaj pravopis.

Lenica je napisao/la:Čitam često ovaj pravopis.

Cinjenica je da postoje na hrvatskom govornom podrucju regionalne razlike u govoru, izricaju, pisanju....
(U hrvatsko govorno podrucje se ubraja i BiH)
Glasove (slova) "Ć" i "Č" drugacije dozivljavaju u Dalmaciji i Bosni, dok Slavonci i Hercegovci s tim nemaju problema.

Ja sam nekad (pa i sad, kad se sretnem s prijateljima) govorio ublazenim zagrebackim slengom.
No, kao i u stranim jezicima, uvijek sam zelio znati pravilan govor.

RobinUd je napisao/la:

Cinjenica je da postoje na hrvatskom govornom podrucju regionalne razlike u govoru, izricaju, pisanju....
(U hrvatsko govorno podrucje se ubraja i BiH)
Glasove (slova) "Ć" i "Č" drugacije dozivljavaju u Dalmaciji i Bosni, dok Slavonci i Hercegovci s tim nemaju problema.

Ja sam nekad (pa i sad, kad se sretnem s prijateljima) govorio ublazenim zagrebackim slengom.
No, kao i u stranim jezicima, uvijek sam zelio znati pravilan govor.

Kod nas mogu se okladit da ih puno ne zna ni hrvatske zamjenice, pa ni padeže. Onda ni priloge ni prijedloge.
To je osnova.
A zamisli koliko tek treba vremena za naučit deklinirat dativ i akuzativ na njemačkome jeziku, a svaka imenica ima rod iza sebe.
Naucit dobro strani jezik iziskuje strpljenje.

Hobi mi je proucavat gramatiku, volim to.
Ako ništa, bar osnovu znati.

To č i ć ima pravila, dobro govoriš.
Točno se zna kad dolazi tvrdo a kad meko slovo.
To se u hrvatskim udzbenicima moze sve kristalno
i jasno naučit. Kao i u pravopisima.

Lenica je napisao/la:Kod nas mogu se okladit da ih puno ne zna ni hrvatske zamjenice, pa ni padeže. Onda ni priloge ni prijedloge.
To je osnova.
A zamisli koliko tek treba vremena za naučit deklinirat dativ i akuzativ na njemačkome jeziku, a svaka imenica ima rod iza sebe.
Naucit dobro strani jezik iziskuje strpljenje.

Hobi mi je proucavat gramatiku, volim to.
Ako ništa, bar osnovu znati.

To č i ć ima pravila, dobro govoriš.
Točno se zna kad dolazi tvrdo a kad meko slovo.
To se u hrvatskim udzbenicima moze sve kristalno
i jasno naučit. Kao i u pravopisima.

Tvrdo i mekano Ć/Č ne postoji.
Niti meni treba takav opis slova.
Moja uciteljica jos u osnovnoj skoli je striktno zabranila koristenje tog nacina opisa slova.
Kao sto sam rekao, ta dva slova su toliko razlicita, da je (meni!) nemoguce pogrijesiti.
U njemackom jeziku se koriste pojmovi "hartes und weiches P/B" (tvrdo P, mekano B), oni to tesko razlikuju. Zato je kod njih potrebno, pri nekakvom telefonskom razgovoru, kad onaj s druge strane zice mora nesto napisati, vrlo cesto slovkati.
Njemacki jezik ima samo cetiri padeza.
Kako to kod njih funkcionira, nije lako objasniti.
Nije lako pogotovo zato, sto su neke imenice drugog/drugacijeg roda, nego kod nas.