Zakon o hrvatskom državljanstvu

izvadak iz Zakona o hrvatskom državljanstvu

Članak 2.

Državljanin Republike Hrvatske koji ima i strano državljanstvo, smatra se pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske isključivo hrvatskim državljaninom.


II. STJECANJE DRŽAVLJANSTVA


Članak 3.

Hrvatsko državljanstvo stječe se:

1. podrijetlom;

2. rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske;

3. prirođenjem;

4. po međunarodnim ugovorima.


Članak 4.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete:,

1. čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani;

2. čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj ;

3. čiji je jedan od rodltelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, drugi bez državljanstva, ili nepoznatog državljanstva a dijete je rođeno u inozemstvu.


Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva ako su ga prema odredbama posebnog zakona usvojili hrvatski državljani sa srodničkim učinkom. Takvo se dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja.


Članak 5.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete čiji je jedan od roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u inozemstvu, ima prijavljeno prebivalište i živi u Republici Hrvatskoj. Takvo se dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja.


Članak 6.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete koje je rođeno u inozemstvu a nema prijavljeno prebivalište i ne živi u Republici Hrvatskoj, ako jedan od roditelja koji je hrvatski drižavljanin da pisanu izjavu da se dijete smatra hrvatskirn državljaninom a drugi roditelj je stranog državljanstva ali ne one države u kojoj je dijete rođeno, i ne protivi se takvoj izjavi. Takvo se dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja.


Članak 7.

Hrvatsko državljanstvo stječe dijete koje je rođeno ili nađeno na području Republike Hrvatske, ako su mu oba roditelja nepoznata ili su nepoznatog državljanstva ili su bez državljanstva. Djetetu će prestati hrvatsko državljanstvo ako se do navršene 14. godine njegova života utvrdi da su mu oba roditelja strani državljani.


Članak 8.

Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama:

1. da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost;

2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;

3. da je do podnošenja zahtjeva imao prijavljen boravak najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske;

4. da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo;

5. Da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i da prihvaća hrvatsku kulturu.

Smatrat će se da je udovoljeno pretpostavci iz točke 2. stavka 1. ovoga članka, ako je zahtjev podnijela osoba koja je bez državljanstva ili koja će ga prema zakonu zemlje čiji je državljanin izgubiti samim prirođenjem.

Ako strana država ne dopušta otpust ili za otpust postavlja pretpostavke kojima se ne može udovoljiti, dovoljna je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod pretpostavkom stjecanja hrvatskog državljanstva odriče stranog državljanstva.


Članak 9.

Osoba koja je rođena na teritoriju Republike Hrvatske a do podnošenja zahtjeva ima u Republici Hrvatskoj uredno prijavljeno prebivalište najmanje pet godina može steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1, 2. i 4. ovoga zakona.


Članak 10.

Stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobreno trajno nastanjenje na području Republike Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članks 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.


Članak 11.

Iseljenik kao i njegovi potomci mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.

Stranac koji je u braku s iseljenikom koji je stekao hrvatsko državljanstvo u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka može steći hrvatsko državljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.

U smislu stavka 1. ovoga članka, iseljenik je osoba koja se iselila iz Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi.


Članak 12.

Stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1. -4. ovoga zakona.

Hrvatsko državljanstvo može steći i bračni drug osobe iz stavka 1. ovoga članka koja je stekla hrvatsko državljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.


Članak 13.

Prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo maloljetno dijete:

1. ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, ili

2. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj, ili

3. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.

U smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, prirođenjem stječe državljanstvo i maloljetno dijete osobe iz članka 9. ovoga zakona.


Članak 14.

Maloljetno dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva, koje je hrvatski državljanin usvojio s roditeljskim učinkom stječe hrvatsko državljanstvo na zahtjev usvojitelja, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.


Članak 15.

Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovo steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1.-4. ovoga zakona.


Članak 16.

Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkams iz članka 8. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga zakona i dade pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom.

Izjava iz stavka 1. ovoga članka se predaje nadležnom tijelu ili diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu.


III. PRESTANAK DRŽAVLJANSTVA


Članak 17.

Hrvatsko državljanstvo prestaje:

1. otpustom;

2. odricanjem;

3. po međunarodnim ugovorima.


Članak 18.

Otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi koja je podnijel zahtjev za otpust i udovoljava ovim pretpostavkama:

1. da je navršila 18 godina života;

2. da nema smetnji glede vojne obveze;

3. da je podmirila dužne poreze, takse i druge javne dadžbine te obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, za koje postoji izvršni naslov;

4. da je pravno uredila imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Republici Hrvatskoj ;

5. da ima strano državljanstvo ili da je dokazala da će biti primljena u strano državljanstvo.

Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži.


Članak 19.

Rješenje o otpustu iz hrvatskog državljanstva stavit će se izvan snage posebnim rješenjem, na zahtjev osobe koja je dobila otpust, ako ona ne stekne strano državljanstvo u roku od jedne godine od dana objave rješenja u otpustu u "Narodnim novinama" i nastavi živjeti u Republici Hrvatskoj.

Rješenje o otpustu stavit će se izvan snage posebnim rješenjem na zahtjev osobe koja je dobila otpust i iselila se iz Republike Hrvatske ako ona u roku od tri godine od dana iseljenja nije stekla strano državljanstvo, a o tome je u roku od naredne tri godine obavijestila diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu ili neposredno tijelo nadležno za donošenje rješenja o otpustu.


Članak 20.

Djetetu do navršene 18. godine žiaota prestaje otpustom hrvatsko državljanstvo:

1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom; ili

2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin.

Dijete do navršene 18. godine života, usvojeno od stranih državljane sa srodničkim učinkom, otpustit će se iz hrvatskog državljanstva na zahtjev usvojitelja.


Članak 21.

Punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može se odreći hrvatskog državljanstva.


Članak 22.

Djetetu do navršene 18. godine života prestaje odricanjem hrvatsko državljanstvo:

1. na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo odricanjem; ili

2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin.

Djetetu do navršene 18. godine života, usvojenom od stranih državljana sa srodničkim učinkom prestat će hrvatsko državljanstvo odricanjem na zahtjev usvojitelja.


Članak 23.

Osoba kojoj je kao maloljetnoj prestalo hrvatsko državljanstvo prema članku 20. ili 22. ovoga zakona, stječe ponovno hrvatsko državljanstvo ako ima prebivalište u Republici Hrvatskoj i ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom.

pliz napiši iz kojeg broja je to.kasnije ću komentirati...

broj 53/91

ima kasnije izmjena i dopuna, ali nebitne su.

Layla je napisao/la:broj 53/91

ima kasnije izmjena i dopuna, ali nebitne su.

Kako je nebitno izmjena i dopuna?
U takvom slučaju nema zakona

izmjene i dopune zakona su nebitne.
Ovo da čuje pravnik taj bi si žile rezal.
Eventualno ako je autor htio spomenuti da su izmjene i dopune nevezane uz pravo stjecanja državljanstva, iako nisu vezane neposredno, posredno sigurno imaju nekih nuspojava.

Ja sam pravnica i ne režem žile.

Evo ti neke izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu.

Članak 9.
U članku 25., stavku 1., riječi: "obavljaju policijska uprava odnosno policijska stanica" zamjenjuju se riječima: "obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova".

Članak 10.
U članku 27., stavku 5., dodaje se rečenica koja glasi: "Središnju evidenciju vodi tijelo nadležno za poslove opće uprave u Gradu Zagrebu".

Članak 11.
U članku 28., stavku 1., briše še točka i dodaju riječi: "ili nadležno diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozemstvu".
Stavak 2. briše se.

Članak 12.
U članku 29., stavku 1., riječi: "kartom" i "legitimacijom" zamjenjuju se riječju: "iskaznicom".

Sad mi reci jesu li takve izmjene i dopune bitne u smislu stjecanja ili prestanka državljanstva?

Neukrotivi pastuh, kad se zakon izmjeni ili dopuni, to ne znači da se ukida.

Samo ču pogledati članak 9 izmjena i dopuna gdje govori da MUP preuzima kormilo a ne više postaje ili uprave, dakle o državljanstvu se više ne odlučuje u upravnom postupku na teritoriji gdje se zna i može lako provjeriti istinitost zahtjeva za državljanstvo nego MUP, a moš si mislit kak će oni vršit provjere i kakvih će sve državljanstva bit.

Pa ti meni reci jel to ne djeluje neposredno na državljanstvo tj njegovo stjecanje.

Nadalje, ja osobno znam neke ljude koji imaju osobne karte (za legitimacije ne znam ali ih vjerovatno ima kad ih spominju izmjene i dopune) i što sad hoće li se za te osobe opetovano provoditi upravni postupci da bi dobili iskaznice i da li sa danom stupanja na snagu izmjena i dopina ti ljudi prestaju biti državljani RH i postaju aparthidi ili kaj.

Ja tvrdim da svake izmjene i dopune zakona imaju ako ne neposredno ono posredno djelovanje na cijeli zakon .

Pozdravljam pravnicu i jel ti se mogu obratiti ako kaj zatreba, onak privat a da puno ne zaračunaš

O stjecanju i prestanku državljanstva uvijek je odlučivao MUP.Policijske postaje i policijske uprave su zaprimale zahtjeve i slale ih u MUP na rješavanje.
Provjeri.

Evo ti članak 25. Zakona o hrvatskom državljanstvu.

Članak 25.

Poslove državljanstva obavljaju policijske uprave odnosno policijske stanice, a rješenja o stjecanju i prestanku državljanstva donosi ministar unutarnjih poslova.

Da vezano za neke predmete ali što je sa stjecanjem državljanstva prirođenjem, rođenjem, i ima još tpoga ja nisam pravnim pa ne znam detalje, dokaz o državljanstvu se zove domovnica i o mojoj nije MUP odlučivao.
Isto tako zašto je onda prije izmjena i dopuna stajalo da u postupku sudjeluju postaje i uprave i znači li to da će sad zahtjevi ići direktno u MUP bez znanja teritorijalno nadležnih službenika za migracije.
Što se događa sa kategorijama stranaca na trajnom ili privremenom nastanjenju koji su podnijeli zahtjev za stjecanje državljanstva na jedan od načina kojima mogu, je li zakonito i dalje vršiti nadzor nad njihovim kretanjem a u postuplku su rješavanja ili već dobivanja državlčjanstva u MUP-u jer teritorijalno nadležni nisu sa istim upoznati.
Eto koliko stvari povlači za sobom jedna izmjnea i dopuna koja naizgled nema neke veze sa samim zakonom.

Postoje različiti načini stjecanja državljanstva, piše ti u Zakonu. Normalno da neće odlučivati MUP o tvojoj domovnici ako si rođen u Hrvatskoj, ako su ti oba roditelja hrvatski državljani u trenutku tvog rođenja. Dobiješ domovnicu odmah, to je jasno. Zato čitaj pažljivije Zakon. U njemu sve piše.
Prije izmjena i dopuna pisalo je da policijske uprave odnosno policijske postaje obavljaju poslove državljanstva, drugim riječima zaprimale su zahtjeve, pa ih zatim slale u Ministarstvo unutarnjih poslova na rješavanje. Dakle, u MUP-u se utvrđivalo jesu li ispunjene sve pretpostavke za stjecanje ili za prestanak državljanstva.
Shvaćaš li razliku?
U članku 8. Zakona propisano je koje pretpostavke moraju ispunjavati stranci da bi dobili hrvatsko državljanstvo. I o tome odlučuje MUP.
Teritorijalno nadležni, kako ti kažeš, upoznati su s kretanjem stranaca u Republici Hrvatskoj. Međutim, to je propisano drugim zakonom.

Možeš mi se obratiti privatno, dat ću ti besplatan pravni savjet, bez problema.

Točno, kad sam mislio ići iz vinkovaca u bosnu nisam mogao nego me mup umalo upucao. To je živa istina.
Jel to rupa u mupu?

Zakonom o kretanju i boravku stranaca.
U vezi sa državljanstvom oni su prije stjecanja državljanstva stranci na koje se primjenjuje gornji zakon a po stjecanju državljanstva više se ne primjenjuje zakon o kretanju i boravku stranaca.
U jednom trenutku dolazi do vakuma recimo da 01.05. strancu bude pozitivno rješeno po zahtjevu o državljanstvu i on postaje hrvatski državljan, službena pošta putuje kako putuje i treba joj 2 dana da dođe do teritorijalno nadležne postaje dakle 03.05. a koja tijekom 02.05. izvrši nadzor po zakona o kretanju i borvaku stranaca.
Da li je postaja postupila nezakonito obzirom da je vršila ndzor nad hrvatskim državljanom bez naloga odvjetništva tj bez ikakve zakonske podloge.

No nema veze, ako kaj zatrebam javim se u potrazi za savjetom.

Samo ti daj, javi se. Sve sam ti objasnila. I ne naplaćujem.

Porotnica je napisao/la:Samo ti daj, javi se. Sve sam ti objasnila. I ne naplaćujem.

kako? besplatno?

Besplatni pravni savjeti, dušo.

Porotnica je napisao/la:Besplatni pravni savjeti, dušo.

to si rekla samo meni a? sad i drugiman daješ besplatne savjete

Prevrtljiva sam.

Porotnica je napisao/la:Prevrtljiva sam.

Da nema ovog smajlića ovak kao novi član bi si svakakve bedastoče pomislil

Pomisli, pa mi reci.

Neukrotivi pastuh je napisao/la:Točno, kad sam mislio ići iz vinkovaca u bosnu nisam mogao nego me mup umalo upucao. To je živa istina.
Jel to rupa u mupu?

Ne razumijem ovo zašto su te umalo upucali?i koji mup?

scorpio57 je napisao/la:

Neukrotivi pastuh je napisao/la:Točno, kad sam mislio ići iz vinkovaca u bosnu nisam mogao nego me mup umalo upucao. To je živa istina.
Jel to rupa u mupu?

Ne razumijem ovo zašto su te umalo upucali?i koji mup?

hrvatki mup.

kad ti nisu rekli da se granica prelazi na graničnom prelazu a ne gdje se tebi hoče

zanimljivije bi bilo čuti, na osnovu čega su 90- tih hercegovci dobivali domovnice i automatski hr državljanstvo?

Na osnovu BMW i Mečki

a tako skoro ispada.