Banke - što mislite o bankama? Imate li u kojoj banci uložen novac?

FALKON 2 je napisao/la:

Cylon je napisao/la:a to su bila drukčija vremena...

što se tiče banaka vremena su ista, i svaka banka može propasti, "pusti" se u javnost da banka ima problem , klijenti navalu dizati novac dok ga ima i automatski banka propada.....

tako je sada hypo banci prijetio krah zbog problema matične banke u austriji.

pa da eva, to je u današnje vrijeme vrlo lako da od vrlo jake bane danas, sutra propadne bez obzira na kapital još ostane dužna vjerovnicima tj svojim klijentima jer nema dovoljno gotovine

da imas samo kredite u banci koja propada bilo bi odlicno da propadne, ali da imas novca nebi bas bilo dobro. neko bi se usrecio, neko propao

zašto misliš TD da bi bilo dobro da imaš kredit u takvoj banci, pa krediti ne propadaju , ti ih moraš otplatiti i ovak i onak jer od tih novaca banka isplaćuje svoje vjerovnike tj klijente ............TD krediti ne propadaju iz razloga što je svaki kredit tj ugovor o kreditu ovjeren kod javnog bilježnika

i di bi morao to vratit? dali bi se to vratilo banci? kom bi isli ti novci?

pa to se uplaćuje banci , a novac ide za podmirivanje dugova od te banke .
kredit se otplaćuje normalno kao da ništa nije desilo.........

aha, kontam na sta mislis, mora i banka svoje dugove podmirit

e upravo tako nekako.........

ja si jos gledam pa ono super ako propadne a imas kredit kod njih

e to je palilo u bivšoj juge, zboz inflacije, ali sada to neide tako, banka propadne ali dug ostaje

bome su se dobro osigurali sad

ne to je polog za državno osiguranje štediša i vjerovnika, bez obzira na stanje banke svako je dužan otplatiti kredit

a zasto onda oni nisu duzni tebi novce vratiti?

THUNDER_DINIX je napisao/la:a zasto onda oni nisu duzni tebi novce vratiti?

jesu, do određenog iznosa država garantira povrat.

eva kant je napisao/la:

THUNDER_DINIX je napisao/la:a zasto onda oni nisu duzni tebi novce vratiti?

jesu, do određenog iznosa država garantira povrat.

do 300 000 kn

opa, pa onda nije lose, osim ako nemas vise para

onda treba lovu rasporediti u više banaka.

eva kant je napisao/la:onda treba lovu rasporediti u više banaka.

...da,ali kod nas,nista nije sigurno...

WEYLAND-YUTANI je napisao/la:

eva kant je napisao/la:

THUNDER_DINIX je napisao/la:a zasto onda oni nisu duzni tebi novce vratiti?

jesu, do određenog iznosa država garantira povrat.

do 300 000 kn

mislim da je 450 000 kn sada limit za koji država daje garanciju povrata,

a to je opet politika države i banaka jer što je veći iznos oročen onda ide i veća kamata na to, a ako stavljaš u više banaka to radi tog osiguranja sredstava onda tu gubiš poprilične kamate iz razloga što je novac raštrkan

ima ko račun u PBZ? jel se moze preko neta provjeravati stanje na računu?

Nije problem u onima koji imaju lovu, jer država garantira za njihove uloge i ne bogate se banke na onima koji imaju lovu, već na onima koji nemaju lovu pa dižu kredite,a banke kamatare!
pa se tko pojavio problem sa kreditima u švicarcima i desilo se da su ljudi nakon pet godina vračanja kredita dužniji nego kada su dignuli kredit, naravno sad država nema ništa s tim, jer to je odnos između banke i klijenta! ako si digao kredit 5000 švicaraca onada banka i traži da joj vratiš tih 5000 švicaraca plus malo kamate, ato sve skupa je podivljalo!

pitam se jedino kako je država u kojoj je platežno sretstvo kuna i u trgovinama ne možeš plačati ničim drugim sem kunama, dozvolila bankama da daju kredite u drugoj valuti?

tanuki je napisao/la:Nije problem u onima koji imaju lovu, jer država garantira za njihove uloge i ne bogate se banke na onima koji imaju lovu, već na onima koji nemaju lovu pa dižu kredite,a banke kamatare!

banke se bogate i od onih koji imaju novce bez obzira što im država jamči do 400 000kn jer njihov novac vrte ulažući ga i stvarajući dobit, time što država jamči do određene cifre ne znači da je bankama u interesu da bankrotiraju, a bogate se i kreditima građana kao što si i sam rekao, a o naknadama i taksama da ne govorimo

Slažem se da su banke nemoralne institucije , nemaju proizvodnju, ali su osnove kapitalističkog sistema, e jebi ga sad,
jedva smo dočekali bjeg iz socijalizma, pa sad moramo biti veseli sa ovim kapitalizmom

tanuki je napisao/la:...
pitam se jedino kako je država u kojoj je platežno sretstvo kuna i u trgovinama ne možeš plačati ničim drugim sem kunama, dozvolila bankama da daju kredite u drugoj valuti?

Banke ne daju kredite u drugoj valuti.

Banke daju kredite u kunama, ali se iznos kredita izražava deviznom klauzulom, u protuvrijednosti neke strane valute.

Lekcija iz revolucije ili Kako je Island pobjedio sistem

24.5.2012. - Island - Nema vijesti o Islandu? .... Zašto? Kako to da sve što se, npr. dogodi u Egiptu, stigne do medija, ali o onome što se desilo na Islandu - vijesti nema.

Na Islandu je narod mirnim putem natjerao vladu da odstupi, glavne banke su nacionalizirane, odlučeno je da se dugovi Britaniji i Nizozemskoj - ne vraćaju - jer stvoreni su lošom financijskom politikom. Javnom, otvorenom raspravom (između ostalog i preko interneta) prepravljen je ustav. I sve to mirnim i nenasilnim putem.

Cijela jedna revolucija protiv snaga koje su i stvorile globalnu ekonomsku krizu. A to je i razlog zašto o tome, zadnjih dvije godine nema ni riječi u medijima.

Što bi se desilo da takva ideja padne na pamet i ostalim članicama EU? Što bi se desilo da i Amerikanci krenu slijediti taj primjer. ----- ----------

---------- Dakle, da sumiramo - kako je Island riješio svoj problem:
2008. - Glavna banka je nacionalizirana. Krona, Islandska valuta je devalvirala i tržište dionicama je zaustavljeno. Island je bankrotirao.

- 2008. Građani prosvjeduju pred parlamentom i zahtjevaju nove izbore, što je natjeralo premijera i čitavu vladu na ostavku. Država je u izuzetno lošem financijskom stanju. Zakon zahtjeva da dug prema Britaniji i Nizozemskoj od 3500 milijuna EU, plate svi građani, mjesečno, u idućih 15 godina, s kamatama od 5,5%

2010. - Ljudi izlaze na ulice i zahtjevaju referendum. U siječnju 2010 predsjednik objavljuje odobrenje i najavljuje referendum. U ožujku je referendum i održan i za odbijanje plaćanja duga glasa 93% islanđana. U međuvremenu vlada pokreće istragu, kako bi pronašla odgovorne za krizu i mnogo 'snažnih' bankara i direktora je uhićeno.

--- U krizi je izabrana nova skupština i prepravljen je ustav, koji je uključio lekcije koje su naučene ovim bolnim iskustvom i koji će spriječiti buduće slične događaje.

Odabrano je 25 građana, bez ikakve političke pozadine, od 522 kandidata. Sve što je trebalo za kandidaturu je biti punoljetan i imati potporu najmanje 30 ljudi.

Nova vlada počinje sa radom u veljači 2011. i predstavlja novi ustav, koji je sastavljen od prijedloga svih građana, skupljenih kroz narodne odbore iz svih krajeva zemlje (nešto slično kao sistem Džamahirije). Ovi prijedlozi moraju biti odobreni od ove nove vlade, ali i od slijedeće vlade, koja će biti sastavljena na slijedećim izborima.

Dakle, rezime Islandske revolucije.
- Ostavka cijelog parlamenta
- nacionalizacija banaka
- referendum na kojem narod odlučuje koju ekonomsku politiku odabrati
- procesuiranje zaista odgovornih
- novi ustav kojeg sastavlja narod - direktno

2.7.2012. - Island - Islanski specijalni tužitelj za slučaj bankarske krize, Olafur Thor Hauksson, potvrdio je danas kako je došlo do novih uhićenja bankara na Islandu. I Središnja Islandska Banka obuhvaćena je ovom istragom. Portal Visir.is objavio je kako su najmanje tri kuće pretresene u sklopu istrage protiv MP Bank i Straumur Bank.

Stefan Johann Stefansson iz Središnje Banke potvrdio je ove informacije. Danas je ukupno uhićeno 4 osobe, a jedan od njih je i Jon Thorsteinn Oddleifsson, bivši šef Landsbanki zaklade. I prošlog tjedna obavljena su uhićenja bankara, nepovezanih s ovim slučajem. Ovako se riješava kriza dragi Saboru. ----------- -----------------

Nekako istovremeno Islandski predsjednik Olafur Ragnar Grimsson ponovno je izabran (ovo mu je peti četverogodišnji mandat) i dobio podršku naroda (dobio je 52.78% glasova -- drugoplairani je zaostao za 20%), koji je znao cijeniti njegovu hrabrost kad je odbio dugom kojeg su napravile banke opteretiti građane, već je učinio upravo suprotno (usprkos svim nalozima iz EU) i dao bankare uhititi.

I preživio je, doduše zapadni mediji zaobilaze sve vijesti sa Islanda u strahu da se njihova inicijativa ne raširi, ali Islandska ekonomija se u rekordnom vremenu oporavila, uveden je novi sistem glasanja u kojem doslovno svi građani odlučuju i ------- Island plovi dalje.

6.7.2012. - Island - Islandska vlada upozorila je neke od svojih ministara da ne putuju u Ameriku, zbog opasnosti da ne budu uhićeni zbog povezanosti s Wikileaksom. Tako će i Islandska ministrica Birgitta J�nsd�ttir ostati doma, jer je pomogla u produkciji poznatog Wikileaks videa o pucanju po civilima u Baghdadu.

Ona je još izjavila kako je Američko Ministarstvo Pravosuđa već pokušalo, bez njenog znanja, hakirati pravnim sredstvima lozinke njezinih online profila.

Na sreću Twitterov legalni tim uspio je skinuti oznaku tajnosti s tog zahtjeva Američkog Ministarstva i tako su omogućili Islandskoj ministrici da pomoću suda zaštiti svoju privatnost. Iako Birgitta J�nsd�ttir ima politički imunitet, Amerika je to jednostavno ignorirala.

Služba koja ima nevjerojatnu skraćenicu WTF (dio su CIAe, a znači WikiLeaks Task Force) već dvije godine ne radi ništa drugo nego okuplja ogroman broj pravnika i sličnih 'likova' koji grade slučaj protiv Assangea i protiv svih koji pomažu njega ili Wikileaks.---- ----------

7.11.2012. - Island -
Jonu Gnarru pukao je film, osnovao je stranku koja nema program i čija je svrha jedino da bude parodija politike te ju je nazvao Najbolja stranka. Na užas elita, građani su masovno glasovali za nju jer se sprda s bankarima i političarima. Riječ je o najpoznatijem islandskom komičaru i glumcu, čovjeku koji je dva desetljeća šokirao naciju i sprdao se s društvenim tabuima i licemjerjem. Jedna od zapaženijih izjava iz kampanje bila je ova: "Politika je previše ozbiljna stvar da bi se smjela prepustiti političarima" te im se odlučio narugati i na izborima.

ovod za takav potez bio je financijski slom Islanda nakon bankrota triju najvećih banaka i 3,8 milijardi eura duga strancima koji su naciji ostavili neodgovorni bankarski špekulanti. Velika Britanija i Nizozemska reketarskom su upornošću od svakog Islanđanina tražili vraćanje 12.000 eura, a politički mainstream i slijeva i zdesna bio im je spreman izići ususret. I to uz kamatu od 5,5 posto tijekom 14 godina. No, tome se ispriječio predsjednik Olafur Ragnar Grimsson, raspisavši u ožujku referendum na kojem je 93 posto Islanđana odlučilo da neće vraćati dug koji su skrivile privatne banke, a na (političku) scenu stupila je i satirička pošast u obličju Jona Gnarra. ----------