Metropolis (1927)

Metropolis je slavni njemački nijemi znanstveno fantastični film kojega je režirao austrijski redatelj Fritz Lang. Smatra se jednim od velikih klasika kinematografije. Film je produciran u Njemačkoj u doba Weimarske Republike i s prikazivanjem je započeo 1927. Bio je to do tada najskuplji nijemi film i stajao je otprilike 5 milijuna Reichsmaraka (današnja ekvivalenta je oko 200 milijuna dolara).

Filmska ekipa

Režija: Fritz Lang

Glume:

* Gustav Frohlich (Freder Frederson)
* Alfred Abel (Joh Frederson)
* Brigitte Helm (Maria/Robot)
* Rudolf Klein-Rogge (Dr. Rotwang) i drugi.

Uvod

Kako bi snimio "Metropolis", Fritz Lang je uložio golem trud u produkciju koja je trajala tada vrlo dugih 18 mjeseci. Scenarij, koji je napisao zajedno sa suprugom Theom von Harbou, je bio iznimno kompleksan te je govorio o radnji smještenoj u budućnosti (zbog čega se danas smatra jednim od prvih ZF filmova uopće) u kojoj su se sukobili kapitalizam i komunizam.

Studio Ufa je uložio u film tada astronomskih 5 milijuna Maraka (prilagođeno po inflaciji, to bi bila svota od 200 milijuna $ danas) zbog čega je skoro bankrotirao, a bilo je unajmljeno i oko 1.100 statista. Eugen Schufftan je bio zadužen za specijalne efekte te je izradio minijature futurističkog grada (koje su kasnije inspirirale filmove kao što su "Istrebljivač" i "Ratovi zvijezda"), a radi dočaravanja žene robota glumica Helm je morala nositi zlatni oklop. Da bi se dočarali leteći auti iznad grada upotrijebljena je neka vrsta primitivne "Stop-motion" tehnike. Pri premijeri je film navodno trajao preko 210 minuta, ali se tijekom povijesti velik dio izgubio. 2002. g. pojavila se restaurirana verzija koja traje preko 2 sata, ali neki dijelovi ostali su nepovratno izgubljeni.

Radnja

Budućnost. U futurističkom gradu Metropolisu društvo je podijeljeno na 2 klase: na onu koja radi cijeli dan i na onu koja je priviligirana i "razmišlja" te se cjeli dan zabavlja. Grad kontrolira bogati industrijalac Joh Frederson, no njegov sin Freder se zaljubio u djevojku Mariju koja predvodi grupu koja se bori za veća prava radničke klase. Kako bi otkrio o čemu govori, Freder se tajno obuče u radnika i provede cijeli dan radeći teške fizičke i monotone poslove u tvornici.

U međuvremenu, Joh nagovori znanstvenika Rotwanga da novo izumljenog robota maskira u Mariju kako bi izazvao sukobe i konfuziju u radničkoj klasi. No Rotwang se želi osvetiti Johu jer je ovaj njemu preoteo njegovu veliku ljubav, Hel, Frederovu majku, pa programira robota da se pokrene pokret protiv vladajučeg sistema. Lažna Maria postaje razuzdana plesačica u noćnom klubu, dok prava Maria biva uhapšena i zatvorena. No ubrzo radnici izazovu revoluciju i unište razne mašine, među njima i Metropolisovu "mašinu srca", što izazove da se rezervoari vode isprazne i poplave razne četvrti. Gomila se naljuti i spali robota Mariju na lomači, dok pravu Mariju spasi Freder od Rotwanga. Na kraju se Joh i radnička klasa pomire na nagovor Fredera, te se odluče na dijalog.

Kritike

Kritika danas smatra "Metropolis" jednim od najvažnijih i najboljih filmova kinematografije. Većina hvali Langovu viziju i njegovu sposobnost stvoriti nešto nesvakidašnje i originalno (u to vrijeme nijemi filmovi su se gotovo isključivo orijentirali na radnje smiještene u prošlosti ili sadašnjosti, dok je ovdje radnja smještena u nepoznatu budućnost), vizualni stil, epski dizajn grada, zahtjevnu i ambicioznu simboličnu priču koja analizira narav kapitalizma, antologijske scene (poput one u kojoj robot oživi ili se prikaže scena robova u Babilonu) i inteligentnu izvedbu. Ipak, jedan dio kritike u manjini je zamjerio filmu da je predugačak, zastario i suhoparan, te da je svojom silnom ambicioznošću i dugim trajanjem više iscrpio gledatelja nego li ga je nagradio.

Steve Rhodes je u svojoj recenziji napisao: "Langov nijemi klasik "Metropolis" iz 1927. se sa razlogom smatra jednim od najboljih filmova svih vremena...Epskih proporcija u razmjeru, priči i glazbi, ovaj film je nevjerojatna poslastica, a ovo novo izdanje ima oštru sliku i zvuk...Poput opere, većina nijemih filmova prikazuju preuveličane, gotovo komične događaje. "Metropolis" nije iznimka. Za mene, najbolji dio je melodična glazba koja puni svaki kadar sa velikom snagom i emocijama. Priča je sinteza religiozne alegorije i borbe podređene klase. Krajnja poruka filma je: "Posrednik između uma i ruka je srce." "Um" predstavlja društvo intelektualaca, a "ruke" društvo radnika. "Srce" je ljudsko milosrđe i obostrano razumijevanje koje ujedinjuje sve".

Christopher Null je također hvalio film: "Povijest kinematografije ne postaje relevantnije od ovog filma, originalnog "Metropolisa", Langovog remek-djela, grandioznog i nevjerojatnog epa koji izgleda impresivno i za 2004.". Jeffrey M. Anderson je pak napisao: "Čini se da meni nedostaje određeni gen koji bi mi omogučio da budem oduševljen od velikih, skupih filmskih spektakala. Ne podnosim niti "Moje pjesme, moji snovi" niti "Gladijatora" a čini se da ne mogu niti uživati u takvim filmovima poput "Zameo ih vjetar" ili "Titanic" bez određenog skepticizma..."Metropolis" fascinira svojim fascinantnim prizorima, ali oni su istodobno forsirani i ne nose cijeli teret; priča ne odgovora...U kratko, film je odbio svojom zastarjelom pričom, ali me i fascinirao svojim jedinstvenim vizualnim stilom".



Ja sam gledo film. Ok je. Jeste vi gledali?

nikad čula

nisam ni ja čuo, al sam potražio na netu, ak netko hoče skidat evo:
http://www.mininova.org/com/613740

prestaro za mene..

ne volim te prastare filmove

visoko ocjene i veliki rejting,nisam gledao,upravo skidam

javi svoje dojmove....

jel to onaj Supermanov Metropolis?

jel dobar film?

THUNDER_DINIX je napisao/la:jel to onaj Supermanov Metropolis?

Navodno je Langov Metropolis bio inspiracija

Neu je napisao/la:jel dobar film?

Meni odličan! Baš sam uživala dok sam ga gledala. Prikazuje dva svijeta: svijet gospodara i svijet skoro pa robotiziranih radnika. Po meni je u filmu najvažnija kritika društva, ali rekla bih da također prikazuje i užasavanje strojevima.

Nakon "M" najbolji Fritzijev film.

Meni Metropolis za nijansu draži. Ali onako objektivno - da, M je bolji (ali opet samo za nijansu). Nažalost, ništa drugo od Langa nisam ni gledala...

To ti je uvik subjektivno, ali kad se sitin početne scene "M", mame koja doziva dite, plakati, lizalica....


A nisi gledala - http://www.imdb.com/title/tt0045555/ ?

Taj mu je isto dosta popularan?

Nisam
Ma dosta sam ja toga propustila... ali ima vremena da nadoknadim. Valjda

A čuj, mlada si, samo pametno kroz život

Zapamti, važno je i spavati, nemoj baš ko neki koji su spavali jako malo da bi stigli obaviti sve i još gledati filmove

Prop je napisao/la:nemoj baš ko neki koji su spavali jako malo da bi stigli obaviti sve i još gledati filmove

Bilo je i toga, kad si mlad sve stigneš


Opet mislim da se nitko neće zainteresirati za ovaj film A baš sam s namjerom oživila temu.

Love je napisao/la:nikad čula

Hell je napisao/la:prestaro za mene..

THUNDER_DINIX je napisao/la:ne volim te prastare filmove

Sve ti jasno.

Margarita_Bulgakova je napisao/la:. Prikazuje dva svijeta: svijet gospodara i svijet skoro pa robotiziranih radnika..

Čini se zanimljivo, volim ovakvu tematiku.

Margarita_Bulgakova je napisao/la:
Opet mislim da se nitko neće zainteresirati za ovaj film A baš sam s namjerom oživila temu.

Treba imati motiv za gledanje ovakvog filma, zato ga ne preporucujem svakome (kao ni The passion of Joan of Arc C.T. Drayera). Za neke filmove moras biti spremna ..