Veliki četvrtak - Zeleni četvrtak

Sveto trodnevlje otvara Veliki četvrtak, u narodu znan i kao Zeleni četvrtak, s obaveznim špinatom, matovilcem ili mladom zelenom salatom (nečim zelenim) na jelovniku.

Zanimljivo je da se za taj dan preporučuje neko jelo, što ima uporišta i u Bibliji: na Veliki četvrtak slavi se Isusova posljednja večera s učenicima. Veliki petak spomen je Isusove smrti na križu, nakon izdaje, uhićenja, preslušavanja pred židovskim Velikim vijećem i Pilatom, osude i križnoga puta do Golgote. Velika subota dan je tuge za Isusom, koju briše i pretvara u radost nedjelja, Uskrs, dan Isusova uskrsnuća. Veliki je petak u Katoličkoj crkvi dan posta i nemrsa (a ona čeljad koja bilo kojega petka mrsi ne zaslužuje ljepše ime nego mrsipetak, mrsipetka). Nemrs je suzdržavanje od namirnica mesnoga podrijetla i uopće masne hrane, a post je odricanje od jela, odnosno uzimanje samo jednoga potpunoga obroka, dok druga dva treba smanjiti bar za trećinu. Postoji i tzv. suhi post, što znači biti cijeli dan (24 sata) samo na kruhu i vodi. Taj post uključuje izbjegavanje svakoga kuhanog i začinjenog jela. Njega Crkva ne propisuje, on je dobrovoljan. Za samu riječ post kao kršćanski religiozni termin ne možemo tražiti potvrdu u praslavenskom jeziku, jer kršćanstvo ne seže u to povijesno razdoblje. Općenito se misli da je u Panoniji u doba Ćirila i Metoda posuđena iz got. (čudi se tome i sam etimolog Petar Skok, sic!) fastan, stvnjem. fasta, a put je mogao ići preko njemačkih misionara. Zanimljiv je i glagol koji se danas ne javlja kao povratni — postiti se — a koji znači moriti se postom. No zato nam je još vrlo poznat glagol ispaštati — trpjeti zbog učinjenih grijeha, koji u sebi, kao i post, krije trapljenje.

U starije doba post se sastojao u tome da se nije jelo dosita niti se smjelo jesti meso. Danas se razlikuje nemrs od zakona posta (lex ieiunii), koji samo ograničuje količinu hrane, a vrsta jela nije važna (što znači da bi se i za posta moglo jesti i meso).

Post i nemrs obvezni su samo na Pepelnicu i na Veliki petak (od čega se izuzimaju djeca, starci i bolesnici, a i oni koji ni inače nemaju što jesti). Mrsiti znači jesti meso. Riječ je u ovom značenju zabilježena na južnoslavenskom terenu i u ukrajinskom jeziku. Zanimljivo je da je prvotni stcslav. glagol mrsiti sb značio griješiti, okaljati se (tj. prekinuti post). Postom se, naime, čistimo (sjećamo se još Čiste srijede!) od mesa i teške masne hrane. Izvor: maticahrvatska.hr

Jedete li vi nešto zeleno za Veliki četvrtak?

Jedem kao i svaiki drugi dan u godini, a ne po nekim običajima

Teo je napisao/la:Jedem kao i svaiki drugi dan u godini, a ne po nekim običajima

isto tako .......

Ja sam jela špinat i uvijek za Zeleni četvrtak jedem šminat.

krasno ........

Neu je napisao/la:Ja sam jela špinat i uvijek za Zeleni četvrtak jedem šminat.

a da sjedneš na bic pa oeš malo van grada, nabereš radiča, kiseljaka, zečije djeteline, mlade koprive i od toga napraviš salatu!
to bi imalo više smisla, nego što na piji kupiš šminat

Gdje to van grada?

pa tamo negdje iza kopike

ja sam danas jela špinat