Čuvari Parka

ŽELJKO GRGUREVIĆ – BIOGRAFIJA



Rođen 31.10.1956.god. u Sibinju kod Slavonskog Broda. Sklonost prema glazbi i pjesmi je pokazao još dok je bio dijete (4-5 g.) kada je volio stajati pred ogledalom i pjevati, a kao mikrofon mu je služila šalica za čaj.

Pjesme je počeo pisati još u osnovnoj školi, a prvi kontakt sa gitarom se dogodio 01.07.1970.god. gdje mu je prve tonove i akorde pokazao Mirko Milić i odmah, baš tada,taj prvi dan, negdje navečer, ma koliko god neiskusan bio, pokušao je uglazbiti svoju pjesmu, koja se zvala Gitaro moja.

Prvi nastup pred publikom se dogodio u Sibinju 03.03.1973.god. i to u grupi Mladi, koja će vrlo brzo promijeniti ime u Condor i od tada ne prestaje ljubav prema sviranju i nastupima.

U proljeće 1975.god. odlazi u vojsku iz koje, vrlo brzo, tajno bježi za vikend, da bi odsvirao jednu njemu « važnu « zabavu u Sibinju.

U ljeto 1976.god. vraća se iz vojske i formira sastav Rock Albatros, te u lipnju 1977.god. odlazi u London gdje grupa kupuje kompletnu opremu za sviranje, koja je u to vrijeme bila među najkvalitetnijima u državi.

Prvi značajniji nastup se dogodio u sportskoj dvorani « Kutija šibica » na Gaudeamusu 1979.god. u Zagrebu, gdje je sa svojom grupom Rock Albatros i sa izvođenjem svojih pjesama, ušao u treću, finalnu večer, te osvojio sedmo mjesto ispred 50- tak grupa bivše države.


Istu večer, uz još tri banda, a među kojima je bilo i Prljavo kazalište, koji su tada bili na samom početku karijere, je dobio poziv za rock koncert u Lekeniku, koji se održao u drugoj polovini osmog mjeseca, na kojem je njegova grupa Rock Albatros dobila veliku podršku od publike i odlične kritike u novinama.

Početkom 1980.god. ostvaruje suradnju sa Nikolom Borotom, te snima svoje prve pjesme u Mostaru i Sarajevu, a te iste godine u grupi se mijenjaju članovi i tako dolazi do novog imena Čuvari parka.

1983.god. surađuje sa Vedranom Božićem i ton majstorom Miljenkom Grassom i u malom studiju Jadran filma zajedno sa svojim bratom Zdravkom Grgurević, kao vokalom, snima prvi, a kao vokalom i prvim suradnikom, i sve druge albume grupe Čuvari parka.

Singl sa tog prvog albuma, Dijete ulice i Ženske ruke je uradila firma Jugoton.

Kompletan, prvi rockerski album, po nazivom, Jesmo li za piće, ugledat će svjetlo dana tek 1995.god. koji izdaje firma Marioton, sadašnji Song Zelex.

Tijekom tih '80-tih godina grupa nastupa zajedno sa poznatim imenima tadašnje estrade kao što su: Srebrna krila, Prva ljubav, Ivo Fabijan, Miro Ungar, Džo Maračić-Maki Nano Prša pjevač grupe Stakleno zvono, Toni Janković pjevač grupe Divlje jagode i dr.

Krajem '8o-tih godina angažira ga Željko Zima da napiše tekstove za Tv spotove (Varda i dječja soba Mia) koje je otpjevao Enio Vučeta i uglazbio Duško Mandić.

1984.god. u mjesecu svibnju nastupa u zagrebačkom klubu KSET.

Krajem'89. te početkom '90.god. surađuje sa; Duškom Trifunović te stvara glazbu za dvije njegove pjesme: Suparnica i Guraj kume, te surađuje sa brodskim piscem i pjesnikom Mirom Sirovinom, gdje radi glazbu na njegovoj monodrami E moj Pobro, koju govori Armin Pohara, a koju izdaje Jugoton, te sudjeluje kao koautor teksta i autor glazbe na njegovoj pjesmi Sve je moje tamo gdje je bosna (Ej bosno, bosno), koju, također, za Jugoton snima Đuka Čaić.

U to vrijeme upoznaje se sa Đorđem Novkovićem i Zrinkom Tutićem, gdje Đorđe i Zrinko odabiru i rade probni snimak jedne njegove pjesme, koja se zove Lako je reći ABC, a sve u svrhu snimanja albuma za sarajevske pjevačice Amilu i Lejlu. Do konačne realizacije ne dolazi zbog društveno političkih prilika.

Početkom 1989.god. odlazi u Zagreb i u to vrijeme se počinje baviti diskografijom, te sa kolegom Željko Milošem, 1990.god., radi na osnivanju izdavačke kuće Euroton, za koju albume izdaju:

Nano Prša - Da mi je, da mi je, gdje je autor 4. pjesme,

Vesna Pezzo - Sanjar sam bez sreće, gdje je autor 3. pjesme

Čuvari parka, singl – Sanjao sam Brod na Savi, čiji je autor i koja je bila hit u vrijeme domovinskog rata. Par godina poslije bit će autor svih narodnih pjesama, a koji će izdati Euroton pod nazivom Svako svoje zna, koji pjeva Franjo Blažević Baja.

Sa Željko Milošem 1990.god. radi na snimanju prvog reperskog albuma na ovim prostorima i to pjesme pod nazivom Africa bambata i Balkan lover, kao i albuma sa tematikom horor – folka za grupu Reporter boys, gdje jedna pjesma sa tog albuma Ne maši mi draga na rastanku sjekirom, ide na film Diploma za smrt, ali ga zbog rata ne uspijava završiti ni jedan ni drugi projekat.

Dana 02.01.1992.god. dovršava domovinski tekst pjesme I rockeri umiru, koju pjeva Walter Neugebauer, a na temu poznatog svjetskog hita House of the rising sun (Kuća izlazećeg sunca), koju izdaje Croatia records, a za koju kritika kaže da je jedan od najupečatljivijih tekstova domovinskih pjesama.

Poslije, u jesen 1992.god., zajedno sa Duškom Srijemcem, stvara novu firmu Croatiaton, gdje radi kao glavni i odgovorni urednik, odnosno direktor produkcije te uređuje i izdaje singlove i albume od:

Alke Vuice – album, Alka Vu Winetou,

Dine Merlina – 12 najvećih hitova pod nazivom Jel' Sarajevo gdje je nekad bilo, te album Moja bogda sna,

Divljih jagoda – Najveći hitovi sa pjesmom Sarajevo ti i ja, te album, Labude kad rata ne bude,

Vlade Kalembera – album, Evo noći evo ludila,

Thompsona, singl – Bojna Čavoglave, Moli mala,

Čuvara parka – album, Reci mala il hoćeš il nećeš i mnoge druge albume i izvođače.



Album Reci mala il hoćeš il nećeš snima Dragutin Smokrović – Smokva dobitnik Porina, a programing radi zajedno sa Danijelom Lastrićem, klavijaturistom Crvene jabuke, te surađuje sa Franjom Valentić (Pobjednikom Dore 2005.god. ) koji je autor melodije Ako Bog da i Alkom Vuicom na tekstu iste pjesme, za koju radi aranžman, te snima jednu pjesmu od Dine Merlina, Što mi ovaj život znači u novoj produkciji i aranžmanu.

1993.god. je gost sa vokalom na pjesmi Kako je lijepo, na albumu Sanjati po željama od Dragana Spajića – Galeta. Te iste godine radi kompletan album pod nazivom Svirajte večeras tamburaši, a izvođač je Stjepan Varvir.

Poslije, 1994.god., odlazi iz Croatiatona i 1995.god. počinje raditi u poduzeću Kvark na istim izdavačkim programima Kvark music i Odeon za koju uređuje i izdaje album Divlje jagode - The best of, te počinje stvarati album Čuvari parka - Golubice bijela u suradnji sa Tomislavom Jakobovićem, sada umjetničkim direktorom požeškog festivala Zlatne žice Slavonije i snimateljem Radenkom Pavušom u studiju Katedrala – Zagreb.

Također za Odeon, grupa Maestral izdaje album Vrani se konji sedlaju, gdje je autor glazbe i teksta hit pjesme Kćer jedinica.

Nekako u to vrijeme, 1997.god. u Croatia records ga želi dovesti Đorđe Novković, koji je već prije uočio njegov talent, a kad je čuo predloženi novi album od Čuvara parka sa pjesmama slavonskih rock bećeraca, naziva to «Slavonskim Bijelim dugmetom» i odmah ga odobrava za Croatia records, te dogovara snimanje pjesme Golubice bijela u rock varijanti.

Uz već standardni vokal brata Zdravka Grgurevića, ton majstor je Branko Podbrežnički, producent Janoš Feher, glazbeno sudjeluju Zlatan Čehajić – Čeha (Divlje jagode) i Enio Vučeta (Legija), a koja se završava na obostrano zadovoljstvo Đorđa Novkovića i Čuvara parka, ali do potpune suradnje nije došlo zbog nesređenih vlasničkih odnosa u to vrijeme u Croatia recordsu.


Poslije od 1998.god., sva izdanja grupe Čuvari parka obavlja firma Kondorcomm, a glazbenu suradnju ostvaruje i snimanja radi sa Željkom Boškovićem u studiju Ivančica – Požega.

Manager Zoran Škugor dogovara Čuvarima parka 1999.god. nastup na 3. radijskom festivalu u Vodicama sa pjesmom Neka gori grad, gdje prolaze vrlo zapaženo i nakon toga gostuju u glazbenoj emisiji HTV-a Pretežno vedro te u toj suradnji i na sugestiju Zorana Škugora snimaju 2002.god. album Dojdi didi, na kojem je snimljena pjesma Plavi, plavi (Dinamova himna) autora Josipa Ivankovića, točno 20 god. od njenog stvaranja, u novoj produkciji i aranžmanu te joj time vraća pozornost i ponovnu popularnost.

Nakon tog trećeg albuma Dojdi didi, HTV organizira i pravi emisiju pod nazivom Od samice do fenderice, gdje su glavna tema Čuvari parka i njihova glazba, obrade i korijeni.

Jedna njegova pjesma se svidjela i velikoj zvijezdi i pjevaču narodnih pjesama, pa tako 2001.god. Halid Muslimović na svoj album stavlja pjesmu Jasmina, koju je zajedno radio na glazbi i na tekstu sa Zvonkom Balunovićem.

2003.god. nastupa samostalno na Martinfestu sa pjesmom Moja će te ljubav čuvati na kojoj je autor glazbe i aranžmana, a na tekst Nede Culete.

Pjesmu Nikad nemoj reći nikad na kojoj je autor glazbe i teksta, snima 2006.god. Vesna Pezzo, koja je ujedno i naslovna pjesma tog albuma.

U zadnje vrijeme uspješno surađuje sa poznatim hit tekstopiscem Željkom Krznarićem, stvarajući glazbu na njegove tekstove, od kojih su dvije pjesme Božja kazna i Kuda ćeš bez mene na svoj album uvrstili poznati tamburaški sastav Gazde



Poznati mix-evi







Te pjesme njihove

Čuvari parka - Pozovi 988.wmv