Razlike i komparacije hrvatskog i srpskog jezika

Budući da su hrvatski i srpski podosta slični, ovu temu sam zamislila tako da u nju pišemo
Razlike i komparacije (usporedbe) hrvatskog i srpskog jezika


Što bi značilo prevaziđem na srpskom? Kako bi ta riječ zvučala na hrvatskom?

Prevaziđen?

Nadmašen, staromodan, vrijeme ga pregazilo.

Ponekad kad se radi o doslovnom prijevodu bude nesklapno u oba jezika.

hrvatski - Djevojka imena Feriha

srpski - Djevojka zvana Feriha

Srbi za mamu kažu keva? Je li im to jedini izraz?

Nije. Srbi kažu mama kao i pola svijeta.

Ono što je za Hrvate stara, za Srbe je keva (žargonski izraz).

Akcijski - akcioni

zašto to akcioni? kako to može biti pravilno?

Ili recimo, bačva - bure

bijeda, siromaštvo - beda

bijeg - bekstvo

cd snimač, pržilica - cd rezač
čep - zapušač
dječji vrtić - obdanište

glede - u pogledu

gol - go  

hladnjak - friz  

kralješci - pršljenovi
kralježnjaci - kičmenjaci

Neu je napisao/la:
čep - zapušač

Čep je i u srpskom i u hrvatskom, zapušač je arhaizam.

Začepi! - kad netko sere (verbalno)

križaljka - ukrsnica   

to mi se ni malo ne sviđa.

ljepilo - lepak  

Neu je napisao/la:križaljka - ukrsnica  

Ne postoji riječ ukrsnica.

Ukrštenica.

Upravo sam shvatila da u srpskom jeziku ne postoji riječ za hrvatsku "uglazbiti". Prevodila sam neki svoj tekst o tome kako je jedan bend uglazbio tekstove jednog pjesnika i zastala sam jer se nikako nisam mogla sjetiti srpske istoznačnice. Pitala sam i kolege iz Srbije i priznali su da nemaju sličan izraz. Jedan kolega predložio je "omuzikaliti", ali ostali su se složili da se ta riječ ne koristi. Slična je recimo "opevati", no nema potpuno isto značenje. Na kraju sam promijenila čitavu rečenicu.

Inače je nedavno izdan Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik koji je sastavio Marko Samardžija.

pa ja imam rječnik razlika između hrvatskog i srpskog jezika , autora vladimira brodnjaka izdanog 1992 g. (ISBN 86-7457-085-2)
mislim da razlika nije toliko bitna u riječima koliko u konstrukciji rečenice.

Kumrovec je napisao/la:Ponekad kad se radi o doslovnom prijevodu bude nesklapno u oba jezika.

hrvatski - Djevojka imena Feriha

srpski - Djevojka zvana Feriha

ovo je primjer rečeničke konstrukcije srpskog jezika
bude neskladno srpski ili neskladno je- hrvatski

'92. sigurno da nije bila toliko izražena razlika u riječima, ali danas se to više osjeti. Ne bih govorila napamet, ali mislim da smo mi u zadnjih desetak godina skovali baš dosta novih riječi i da smo isto tako dosta riječi vratili u govor (mislim na riječi koje se nalaze u nekim starim rječnicima i koje su vremenom zastarjele, ali su se sada vratile u govor, neke i nasilno).

Sva sreća, Hrvati i Srbi još uvijek jako dobro razumiju jedni druge.

Može li meni netko napokon objasniti nafurane male?
Sta je to, pobogu?

Za takve izraze ti je najbolje posjetiti Vukajlija.com pa ćeš se usput i nasmijati i nešto naučiti.  (Jedino ima i upisa na ćirilici pa ne znam koliko ti to pomaže.)

Nafurana mala bi bila neka klinka koja dobro izgleda i previše je svjesna tog svog izgleda pa je onda i umišljena i misli da može imati svakog dečka (iako je obično sama). Tako nešto...

pisanje u žargonu je novi oblik književnosti gdje je jezik slobodn i razvija se sam po sebi i bio je popularan u vrijeme ex yu,
popt majdakove knjifge "kužiš stari moj" ili beleške jedne ane mome kapora!
i takva književnost se ne može razumjeti ako baš nisi na izvoru!
pojam npr. kužiš spiku u hrvatskoj je još uvijek razumljiva, ali recimo u srbiji za neke nove klince totalna nepoznanica!

Margarita_Bulgakova je napisao/la:'92. sigurno da nije bila toliko izražena razlika u riječima, ali danas se to više osjeti. Ne bih govorila napamet, ali mislim da smo mi u zadnjih desetak godina skovali baš dosta novih riječi i da smo isto tako dosta riječi vratili u govor (mislim na riječi koje se nalaze u nekim starim rječnicima i koje su vremenom zastarjele, ali su se sada vratile u govor, neke i nasilno).

Sva sreća, Hrvati i Srbi još uvijek jako dobro razumiju jedni druge.

činjenca jest,  da  su se u hrvatskoj jako potrudili  da uvedu neke  nove rječi,  pa to dolazi  do samog  apsurda,
recimo  u   osnovnoškolskoj  literaturi riječ  zimzelen  zamjenjen je sa  vazda  zelen, a  vazda je srpska  riječ, a  hrvatska je  svagda, a  zimzelen je tako lijepa riječ  da je zločin izbciti je iz uporabe,
dalje  imamo   glupave primjere koji sigurno neče ući  u praksu,
 poput preslika  za fotokopiju,  ali  fotokopirni stroj  će i dalje ostati  fotokopirka,  a ne preslikač, ili nadnevak za datum, samokres  za pištolj!
ili  najgluplje  da se forsira  šport umjesto  sport,  mada ni jedno  ni drugo nisu hrvatske riječi,  šport se koristio   na teritoriju zagreba koji je u vrijeme  austrougarske bio  pod jakim utjecajem njemačkog jezika, ali i tu je  gotovo iskorjenjen dok  gospodin,  drug  tuđman nije poćeo  govoriti šport!
poslje rata  u  hrvatskoj  su počele  nicati pekarnice umjesto  pekara, mada su u njima i dalje radili  pekari  a  ne pekarnici, ali ljudska  glupost je neizmjerna!
ima  i dobrih  primjera,  npr,  glasovanje, za razliku od glasanja, jer glasaju se npr. ovce,  one  bleje i glasaju se, a ljudi  glasuju,  mada mi se u praksi ponekad čini  da nema  razlike  

Margarita_Bulgakova je napisao/la:Upravo sam shvatila da u srpskom jeziku ne postoji riječ za hrvatsku "uglazbiti". Prevodila sam neki svoj tekst o tome kako je jedan bend uglazbio tekstove jednog pjesnika i zastala sam jer se nikako nisam mogla sjetiti srpske istoznačnice. Pitala sam i kolege iz Srbije i priznali su da nemaju sličan izraz. Jedan kolega predložio je "omuzikaliti", ali ostali su se složili da se ta riječ ne koristi. Slična je recimo "opevati", no nema potpuno isto značenje. Na kraju sam promijenila čitavu rečenicu.

Mnogi jezici nemaju riječ poput uglazbiti nego samo komponirati.
A mnogi kompozitori će ti reči da ta, meni draga i lijepa riječ, njima ne znači puno. Kompozitori ganjaju melodiju koju nose u glavi, a nakon toga traže tekst od tekstopisca ili posegnu za klasikom, poput recimo Ujevića i uklope stihove uz već napisanu glazbu.

tanuki je napisao/la:
ima i dobrih primjera, npr, glasovanje, za razliku od glasanja, jer glasaju se npr. ovce, one bleje i glasaju se, a ljudi glasuju, mada mi se u praksi ponekad čini da nema razlike

Nema razlike, tanuki

komponirati nije pojam koji je isključivo vezan uz glazbu, pače i nema puno veze sa melodijom,
ista melodija se može komponirati na različitee načine, u glazbi je to aranžman, pa se ista melodija može interpretirati na različite načine!
vrlo je teško verbalno prenjeti misao! bogatstvo jezika jest ako ima mogućnost prenjeti misao, pa je pojam uglazbiti potpuno jasan pojam, dok je komponirati vrlo široki pojam!
meni je komponiranje i kompozicija vrlo bitna u fotografiji, a priznat ćeš da to nema nikakve veze sa glazbom, mada se mogu povući paralele sa elementima kompozicije !

Ma dobro, to je bogatstvo jezika.
Ja sam se prije nadovezao na Margaritu jer mi riječ uglazbiti prelijepo zvuči.

Riječ komponirati, skladati vezana je, između ostalog, i za glazbu.
Kompozitor, skladatelj, skladba.

sinek je napisao/la:Ma dobro, to je bogatstvo jezika.
Ja sam se prije nadovezao na Margaritu jer mi riječ uglazbiti prelijepo zvuči.

Riječ komponirati, skladati vezana je, između ostalog, i za glazbu.
Kompozitor, skladatelj, skladba.

tu se potpuno slažem,
ali sam pojam kompozicija u hrvatskom jeziku je vrlo široki pojam, pa se može odnositi i na vlak, skladati i skladatelj mi je prihvatljiviji pojam jer je uže vezan uz glazbu

Naravno da može, meni je prva pomisao vezana za film i fotografiju - kompozicija kadra, dubinska kompozicija i sl.

....hrvatski ili srpski jezik su isti jezici ali ih svatko može zvati kako želi...

Margarita_Bulgakova je napisao/la:...
Inače je nedavno izdan Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik koji je sastavio Marko Samardžija.

Objasnidbeni?

Krvi ti irudove...    

E, a prevedeno na srpski, to ti je Srpsko-hrvatski eksplikativni rečnik. Eto.