Samoniklo jestivo bilje - jestive biljke iz prirode

Znate li koje je jestivo bilje iz prirode? Koje? Stavite slike? Imate li iskustva? Jeste li jeli koje?

U proljeće, priroda je čarobni vrt u kojem ubiremo hranu i lijekove. Većina samoniklih jestivih biljaka je ujedno i ljekovita pa ih možemo sušiti za čajeve. Prema namjeni i načinu upotrebe, samonikle jestive biljke mogu se razvrstati u više skupina. Najveću čini raslinje koje služi kao zeleno povrće. Njima treba dodati još i začinsko i čajno bilje.

Danas ćemo govoriti isključivo o korištenju samoniklih jestivih biljaka koje će nam uskoro biti na raspolaganju.

Tu su tri kategorije: biljke za pripremu jela, biljke za pripremu svježih sokova i biljke za čajeve (svježe).

1) Za jelo: izdanci bljušta i hmelja (tzv. šparoge), kopriva, estragon, jaglac, tratinčica, stolisnik, srijemuš i vlasac.

2) Za svježe iscjeđene sokove: matičnjak, kopriva, srijemuš, metvica + ostale svježe ljekovite biljke u minimalnim količinama.

3) Za čajeve: sve ostale biljke s donjeg popisa osim tratinčice, srijemuša, vlasca i estragona.

Bazga – Sambucus – (list) - dijuretik, potiče izlučivanje mokraće kod bubrežnih problema, šećerna bolest, dišni organi. Izvor: magicus.info/hr
[You must be registered and logged in to see this image.]

a gdje je maslačak?
izuzetno zdrava biljka?
dalmoši nam uguravaju rikolu, prodaje se po robnim kućama, a maslačak raste kao korov!
a izuzetno je zdrav i ukusan za salatu a i za ostale kulinarske pripravke!
[You must be registered and logged in to see this image.]

A kako se točno pravi salata od maslačka? Što se jede?

Maslačak se bere prije cvatnje, dok je rozeta čista, zdravih i mladih listova. Za salatu se beru samo listovi. To je od davnina poznata biljka kao ukusna i zdrava salata koja se priprema kao i obična zelena salata. Malo soli, malo octa, više ulja. Ne smije biti prestar jer su onda listovi gorki, makar to nekome ne smeta. Pošto ima puno vitamina C i željeza, korisna je i kao ljekovita biljka.
U mojim mlađim danima se je redovito bralo po svim zelenim površinama u Zagrebu, a i prodavao se na tržnici.

Neu je napisao/la:A kako se točno pravi salata od maslačka? Što se jede?

za salatu od maslačka je poželjno da se se bire prije cvjetanja, jer nema naglašenu gorčinu,
inače to je vrhnska zdrava biljka od koje s može raditi i juha i okruglice od cvjetova!

Kako se radi juha?

Neu je napisao/la:Kako se radi juha?

jednostavno,
ako prihvatiš maslačak kao jestivu biljku uključujući listove i cvijet onda mašti nema granice!

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ljekovitost
Kiselica posjeduje ljekovita svojstva čišćenja i poboljšanja kvaliteta krvi, isto kao što to čini špinat koji povećava sadržaj hemoglobina u krvi. Kiselica također sadrži i vitamin C, a njen list se može koristiti u oblogama pri liječenju određenih kožnih problema kao što su akne.

U kulinarstvu
U kuhinji je kiselica veoma dobra biljka za eksperimentiranje. U manjim količinama se dodaje juhama, omletima, ribljim umacima te jelima s mesom. Koristi se i za omekšavanje mesa tako što se listovi omotaju oko odrezaka ili se zgnječeno lišće doda u marinadu. Sirovi listovi se mogu jesti u salati, za šta su posebno pogodni listovi štitaste kiselice. U tom slučaju treba smanjiti količinu limunovog soka ili sirćeta u preljevu. Kiselica se kuha poput špinata, sa jednim mijenjanjem vode u kojoj se kuha da bi se smanjila kiselina. Oguljena stabljika kiselice se također može žvakati kako bi otklonila žeđ.

Gdje ju mogu nabaviti?

Ja kao klinac jeo sam je kad sam bio po vani raste na livadi, na zapuštenom tlu, sad ne znam možda ima i za kupiti ja nisam vidio da ima

Kopriva


"Kad bi vam netko rekao da smijete sakupljati samo jednu biljku, to bi trebala biti kopriva" (Maurice Messegue)

Koprivu svi poznajemo i ne treba je posebno opisivati.
Ono što nam je trenutno važno jest da je kopriva jedna od prvih pretproljetnih biljaka koje se pojavljuju već netom ispod snijega.

Ne čekajte proljeće, pođite u berbu kopriva čim okopni snijeg

Ako znate mjesto gdje rastu koprive ili ih imate u svom vrtu, a sigurni ste da nisu zagađene pesticidima i ostalim pošastima "moderne poljoprivrede", pođite ubrati zeleno-ljubičaste vrškove koji su već oformili listiće, ne čekajući toplinu sunca, kao većina biljaka.

Kopriva u povijesti

Kopriva je kraljevala svijetom još u najstarijim vremenima.
Već prvi narodi čim su spoznali vatru, otkrili su da se kopriva-žara kuhanjem pretvara u blago i ukusno jelo.
Iz starogrčkih knjiga i prvih pisanih tekstova saznajemo da se kopriva pripremala kao špinat ili se kuhala u juhi kao zdravo jelo.
Postojao je izraz " urticiranje" koji je označavao bičevanje koprivom, ali ne po kazni, već se urticiranjem liječila tifusna groznica i reuma.

Još i danas žene u narodu liječe artritis i reumu najjednostavnijim i najučinkovitijim sredstvom - bolna mjesta i natečene zglobove išibaju grančicama koprive.
Za čudotvoran oporavak zaslužna je mravlja kiselina kojima obiluju koprivine žaoke.

Prije pojave hladnjaka u listove koprive umatalo se meso i riba, zbog njenog antibakterijskog djelovanja.


Kopriva kao lijek

Kopriva je u cijelom biljnom svijetu najbogatija željezom.

Kopriva snažno utječe na cijeli organizam i za nju se s pravom može reći da djeluje kao svestrani lijek.

Koristi se kod anemije, reumatizma, bolesti probavnih organa, ateroskleroze, migrene, bubrežnih bolesti...i još bezbroj manjih i većih poremećaja i bolesti.

Kod terapije koprivom, najčešće se koristi svježe iscijeđeni sok mlade koprive, kojim se postižu izvanredni rezultati.

Kod terapije reume i artrisa listovi i vršci koprive se kuhaju na pari, a za liječenje je zaslužan bor kojeg u samo 10 dkg koprive kuhane na pari ima više nego u terapijskoj dozi tabletama.

Posljednjih se godina kopriva sve više koristi za liječenje bronhitisa i peludne hunjavice, u koju svrhu se koristi slijedeći recept:
2 žličice suhe koprive prelijte sa šalicom uzavrele vode i ostavite da odstoji dok se ne ohladi. Pije se tri puta na dan.
* za pravilno sušenje i čuvanje ljekovitog bilja pročitajte članak br.1 - sakupljanje i čuvanje ljekovitog bilja

Sok korijena i lista koprive pomiješan s medom u jednakim omjerima znatno olakšava tegobe kod kroničnog bronhitisa.

Prehrambene vrijednosti koprive

Koprivu zbog njezine dostupnosti, izuzetne prehrambene i vitaminske vrijednosti ubrajamo u najkorisnije i najzdravije lisnato povrće.
Mladi listovi koprive u proljeće sadržavaju obilje C vitamina, karotina ( A vitamin), kalcija, vitamina K, B2 i pantenonske kiseline.
U biljci ima i bjelančevina, ugljikohidrata, masti, fosfora, željeza, bora i kremene kiseline.
Kopriva je prirodni polivitaminski koncentrat i njezino blagotvorno djelovanje na organizam je i znanstveno dokazano.


Recepti i jela s koprivom

*upotrebljavaju se samo vršci koprive s 6-8 listića
** nikada nemojte koprivu brati uz prometnice ili livade koje su tretirane pesticidima
*** nemojte koprivu kupovati na tržnici ako nemate povjerenja u prodavača da je kopriva ubrana na nezagađenom terenu

Sirup od koprive

25 dkg svježih listova koprive
1 litra vode
1,5 kg šećera

Oprane svježe listove malo nasjeckati i preliti vodom.
Ostaviti poklopljeno da odstoji preko noći (ili oko 12 sati).
Listove izvaditi, sok iz njih dobro protisnuti kroz gazu i vratiti sok u tekućinu u kojoj su se koprive močile.
Tekućinu pomiješati sa šećerom i kuhati do gustoće sirupa.
Spremiti u staklene, dobro zatvorene boce i čuvati na hladnom mjestu.


Stari recept - Žaruša

Na oko 0.5 kg koprive dodaje se 3 - 4 češnja češnjaka i 2 žlice ulja, sol po ukusu
U kipućoj vodi kuhati svježe koprive oko pola sata.
Staviti kuhane koprive u cjedilo da se dobro ocijede.
Koprivu sitno isjeckati.
Na vrelom ulju pržiti pripremljenu koprivu oko 1-2 minute, uz miješanje. Posoliti prema ukusu.
Bijeli luk koji smo prethodno sitno isjeckali, pomiješa se s gotovom vrućom koprivom i odmah servira.

Može se poslužiti kao prilog uz pire-krumpir i budimo sigurni da imamo jedan izuzetno hranjiv, kompletan obrok.

Umak od koprive ( kopriva kao špinat)

Vrškove kopriva operite i kratko blanširajte u posoljenoj vodi.
Na ulju ili maslacu kratko propržite brašno, dodajte nasjeckane koprive i zalijte s mlijekom.
Kratko prokuhajte i posolite.


Juha od koprive

Uobičajeno korjenasto povrće za juhu (mrkva, peršin, celer) izrežite na manje komadiće i kratko prepecite na ulju ili maslacu.
Zalijte vodom i dodajte 2 šake vrškova od koprive.
Kuhajte dok korjenasto povrće nije napola mekano, pa posolite, dodajte 2 žlice riže i kuhajte do kraja.

Savijača od kopriva i krumpira

0.5 kg koprive
0.5 kg krumpira
2 dcl vrhnja za kuhanje
malo ulja ili rastopljenog maslaca
domaći ili kupovni listovi za savijaču

Krumpir skuhati u kori, očistiti i propasirati. Koprive blanširati u malo slane vode, pa ih nasjeckati.
Pomiješati krumpir i koprive s vrhnjem i malo posoliti.
Rasporediti smjesu po listovima i zarolati. Složiti u pleh, preliti rastopljenim maslacem ili uljem i peći na oko 200 stupnjeva.

Pita zeljanica od koprive

0.5kg vrškova koprive
25 dkg svježeg sira
4 jaja
1.5 dcl kiselog vrhnja
3 vrhom pune žlice brašna
4 jaja
malo soli
bijeli luk ( po želji)
prašak za pecivo ( navrh noža)
2.5 dcl mlijeka za preljev

Koprivu kratko blanširati u malo slane vode i sitno nasjeckati.
Jaja sir i vrhnje umutiti, pa ubaciti koprivu, posoliti i dobro promiješati.
Dodati brašno i po potrebi malo mlijeka, ako je pregusto.
Lim nauljiti i staviti u zagrijanu pećnicu na 200 stupnjeva C da se ugrije.
Nasuti smjesu i peći oko 30 minuta. Zaliti s vrućim mlijekom i peći još oko 15 minuta ( u mlijeko možemo dodati žličicu maslaca)

Izvor: G.Novak /advance.hr

Od samoniklog jestivog bilja nismo naveli plodove biljaka poput borovnica, šumska jagoda, trnina, pitomi kesten...