Ljekovito bilje - ljekovite biljke

Znate li koje bilje je ljekovito? Imate li iskustva s ljekovitim biljkama?

Postajte sliku, naziv i za što je određena biljka ljekovita.

Suncokret

[You must be registered and logged in to see this image.]

Latice suncokreta odavno se koriste protiv temperature i groznice te želučanih i crijevnih tegoba, a sjemenke protiv nervoze, glavobolje, bolesti dišnih organa, bolesti bubrega i mokraćnog mjehura te povećane prostate. Neki čak smatraju da šaka sjemenki suncokreta dnevno jača spolnu moć i pomaže protiv neplodnosti, a može pomoći i kod multiple skleroze.

Suncokret: hrana, ukras, lijek, ogrijev…
Suncokret potječe sa jugozapada Sjeverne Amerike, iz Perua i Meksika, a njegove sjemenke su jedna od rijetkih namirnica koje se nisu promijenile još od biblijskih vremena. Još 1000 godina prije Krista suncokret su uzgajali stari sjevernoamerički Indijanci i jeli njegove sirove sjemenke kao hranu koja okrepljuje. Osim što su sjemenke suncokreta mljeli u brašno i dodavali u kruh, oni su znali i kako iz sjemenki suncokreta dobiti ulje.
Stari sjevernoamerički Indijanci su nanosili suncokretovo ulje na kosu i tijelo ili od njega pravili boje za tijelo i tkanine, dok su stabljike suncoktreta koristili za ogrjev, a pepeo kao gnojivo. Maje su štovali suncokret kao simbol svjetlosti i plodnosti, a latice suncokreta su smatrali afrodizijakom. Kao afrodizijak, Maje su pile čaj od latica suncokreta ili jele na ulju pržene i posoljene peteljke, listove i latice suncokreta, što je preuzela narodna medicina.
Suncokret već tisućama godina uzgajaju i Kinezi, a u tradicionalnoj kineskoj medicini upotrebljavaju se svi dijelovi suncokreta. Za stare Grke i stare Rimljane suncokret je bio simbol svjetlosti, zdravog rasta i prijateljstva. Stari Grci su suncokret posvetili Heliosu, grčkom bogu Sunca, a rimski pjesnik Ovidije u 1. stoljeću prije Krista u Metamorfozama spominje mit po kojem je djevojka zaljubljena u boga Apolona pretvorena u suncokret.

U 15. stoljeću suncokretima su krunjene astečke svećenice boga Sunca, a osim što su ga nosile u rukama, bile su okićene zlatnim nakitom s motivima suncokreta. Početkom 16. stoljeća španjolski kršćanski misionari donijeli su suncokret u Europu, a krajem 16. stoljeća engleski vrtlari su iz časopisa “Joyfull Newes out of the Newe Founde World” (Sretne vijesti iz novootkrivenog svijeta) doznali za “biljku koja ima najveće i najneobičnije cvjetove koje je čovjek ikada vidio, čak veće od tanjura”.


Već u 17. stoljeću suncokret se uzgajao u mnogim europskim vrtovima, najčešće kao ukrasna biljka čije su se sjemenke stavljale u pečena tijesta, mljele u brašno ili su pržene bile zamjena za kavu i toplu čokoladu. Masovni uzgoj suncokreta počeo je tek u 18. stoljeću, najprije u Rusiji i Njemačkoj, a zatim se proširio prema zapadu i Sredozemlju. U Rusiji se sjeme suncokreta prodavalo na ulicama, željeznički restorani su ga nudili u velikim posudama, a u predrevolucionarnoj Rusiji, vojnici su kao hranu svakodnevno dobivali kilogram sjemenki suncokreta jer se vjerovalo da čovjek može preživjeti dugo vremena ako jede sano sjemenke suncokreta. Osim toga. suncokret je slovio kao lijek protiv malarije, a ruski seljaci su stabljike i cvjetove suncokreta namakali u votki koju su potom uzimali kao sredstvo za pospješivanje znojenja i protiv povišene tjelesne temperature.

1830. godine ruski seljaci su prvi počeli od sjemenki suncokreta proizvoditi ulje koje je bilo vrlo cijenjeno kao posno ulje, jer je prema ruskim ortodoksnim običajima za vrijeme dugih postova bilo zamjena za životinjske masnoće. Ubrzo su uzgoj suncokreta i proizvodnja suncokretovog ulja postali unosan posao. Suncokretovo ulje se koristilo kao sredstvo za utrljavanje protiv reumatskih bolova, kao oblog se stavljalo na rane i opekline te uzimalo kao sredstvo za čišćenje crijeva.

U Njemačkoj i ostalim europskim zemljama suncokret se počeo uzgajati u većim količinama za vrijeme oskudice hranom i u vrijeme 2. svjetskog rata. Sve do 1970. godine suncokret je bio, iza soje, druga glavna sirovina za hranu i ulje. Danas se suncokret uzgaja u cijelom svijetu, a najviše u Rusiji i zemljama bivšeg SSSR-a te u Francuskoj i južnoj Europi. Najčešće se uzgaja kao stočna hrana i za proizvodnju biljnog ulja, ali često ga nalazimo i u vrtovima gdje se uzgaja kao ukrasna biljka.

Suncokret “liječi” tlo

Zbog dubokog korijena i posebne sposobnosti da upije vodu i razgradi mnoge štetne i otrovne tvari iz tla, suncokret se često koristi za isušivanje močvarnog tla i čišćenje zagađenog tla. čak i onog koje sadrži olovo ili radioaktivne tvari. Tako su npr. u Nizozemskoj suncokretima isušena mnoga močvarna tla, u američkoj državi Ohio suncokreti stari samo 2 mjeseca “očistili” su tlo od ozračenih otpadnih voda iz jedne tvornice urana, a u Ukrajini su nakon černobilske katastrofe zasađena polja suncokreta jer se pokazalo da suncokret može “izvući” oko 90% radioaktivnih tvari iz tla.

Ljekovito djelovanje latica, listova i sjemenki suncokreta
U narodnoj medicini mnogih europskih zemalja upotrebljavaju se latice i sjemenke suncokreta i suncokretovo ulje, dok tradicionalna kineska medicina koristi čak i korijen suncokreta. Latice suncokreta imaju gorkast i sluzav okus i blago mirišu na med, a sadrže flavonske heterozide, antocijanske glikozide, ksantofil, kolin, betain, karotenoide, sapogenine, fitosterine i suncokretovu kiselinu.

Od latica suncokreta u narodnoj se medicini priprema čaj i tinktura. Osušene latice suncokreta najčešće su sastojak raznih čajnih mješavina protiv temperature i groznice te želučanih i crijevnih tegoba, dok se tinktura od svježih latica suncokreta najčešće koristi protiv temperature i bolesti dišnih organa s povišenom temperaturom. U narodnoj medicini nekih azijskih zemalja tinktura od latica suncokreta koristi se protiv malarije i tuberkuloze, a protiv istih bolesti koristi se i tinktura od listova suncokreta.

Sjemenke suncokreta imaju veliku hranjivu vrijednost, a od svih sjemenki najbogatije su uljem. Sjemenke suncokreta sadrže od 30-50% ulja, a bogate su bjelančevinama, ugljikohidratima, balastnim tvarima te vitaminima i mineralima.

Sjemenke suncokreta sadrže više bjelančevina od drugih sjemenki te gotovo jednako bjelančevina kao odrezak mesa. Osim toga, sjemenke suncokreta imaju manje kalorija od lješnjaka, a već 25 g sjemenki zadovoljava dnevne potrebe organizma za vitaminom E.
Osim sirovih sjemenki kao ljekovite hrane, u narodnoj medicini se koriste i pripravci od osušenih i prženih sjemenki, a najčešće protiv nervoze, glavobolje, bolesti dišnih organa, bolesti bubrega i mokraćnog mjehura te povećane prostate. Neki čak smatraju da šaka sjemenki suncokreta dnevno jača spolnu moć i pomaže protiv neplodnosti, a može čak pomoći i kod multiple skleroze.

Suncokret u kućanstvu
• Pepeo suncokretovih stabljika posipati kao gnojivo bogato kalijem.
• Stabljike suncokreta ili vla¬knastu srčiku iz stabljika suncokreta upotrijebiti za izradu papira.
• Kuhanjem cvijeta suncokreta dobiva se žuta boja.
• Osušene stabljike suncokreta mogu se koristiti za ogrjev.
• Srčika iz stabljike suncokreta sadrži salitru pa se može koristiti kao potpaljivač.
• Neoljuštene sjemenke suncokreta davati kokošima kako bi nesle više jaja.
• Suncokret ne saditi u blizini krumpira, jer sprječava njegov rast.
• Osušen list suncokreta može se pušiti.
• Stabljike suncokreta ili vlaknastu srčiku iz stabljika suncokreta upotrijebiti za izradu papira.

Kućna apoteka – Suncokret
Latice suncokreta
• Dišni organi: Latice suncokreta pomažu protiv prehlade, gripe, kašlja, upale pluća, tuberkuloze te bolesti dišnih organa s povišenom tjelesnom temperaturom.
• Probava: Latice suncokreta pospješuju probavu.
• Želudac: Latice suncokreta smiruju upalu sluznice želuca te pomaže protiv bolova i grčeva želuca.
• Crijeva: Latice suncokreta smiruju upalu sluznice crijeva i pomažu protiv bolesti crijeva.
• Bubrezi i mokraćni mjehur: Latice suncokreta pospješuju bolji rad bubrega i izlučivanje mokraće te pomažu kod upale mokraćnog mjehura i mokraćnih kanala.
• Muške tegobe: Latice suncokreta slove kao afrodizijak.
• Koža: Latice suncokreta smiruju upalu kože, pospješuju znojenje i smanjuju povišenu tjelesnu temperaturu.

Listovi suncokreta
• Dišni organi: Listovi suncokreta pomažu kod tuberkuloze.
• Koža: Listovi suncokreta pospješuju znojenje i smanjuju povišenu tjelesnu temperaturu.

Sjemenke suncokreta

• Glava: Sjemenke suncokreta pomažu protiv glavobolje i migrene.
• Oči: Sjemenke suncokreta jačaju vid.
• Usna šupljina: Sjemenke suncokreta smiruju upalu sluznice usta i desni.
• Dišni organi: Sjemenke suncokreta smiruju kašalj, olakšavaju iskašljavanje, smiruju upalu sluznice nosa i ždrijela te pomažu kod prehlade, hunjavice, upale krajnika i upale bronhija.
• Krv: Sjemenke suncokreta smanjuju previsoki krvni tlak, snižavaju razinu kolesterola u krvi, čiste i jačaju krv, te pomažu protiv slabokrvnosti.
• Krvne žile: Sjemenke suncokreta jačaju stijenke krvnih žila te pomažu protiv upale vena, proširenih vena i hemoroida.
• Crijeva: Sjemenke suncokreta pomažu protiv dizenterije.
• Bubrezi i mokraćni mjehur: Sjemenke suncokreta pospješuju bolji rad bubrega i izlučivanje mokraće te pomažu kod upale bubrega.
• Kosti i zglobovi: Sjemenke suncokreta jačaju kosti i ublažavaju bolove kod reume, artritisa i gihta.
• Muške bolesti: Sjemenke suncokreta, navodno, jačaju spolnu moć, te pomažu kod povećane prostate.
• Ženske bolesti: Sjemenke suncokreta, navodno, pospješuju plodnost i pomažu protiv neplodnosti, te pomažu protiv tegoba u menopauzi.
• Duševne tegobe: Sjemenke suncokreta umiruju živce te pomažu protiv nervoze, razdražljivosti, stresa i nesanice.
• Koža: Sjemenke suncokreta jačaju kožu i nokte te pomažu protiv modrica.

Suncokret u kuhinji
• Sjemenke suncokreta mogu se jesti sirove ili pržene.
• Sirove sjemenke suncokreta posipati po salatama, dodavati jelima ili peći u kruhu.
• Pržene sjemenke suncokreta dodavati u lisnate zelene salate i jela od krumpira, ili jesti kao zdrave grickalice.
• Proklijale sjemenke, duge 5-6 mm, dodavati u salate i sendviče, ili kuhati na suncokretovom ulju.
• Sjemenke suncokreta samljeti u prah te dodavati u peciva, variva, juhe, umake, sime namaze i maslace.
• Sjemenke suncokreta pomiješati s vodom i začinima, usitniti u električnoj miješalici te poslužiti kao preljev za pizzu i pečena jela.
• Cvjetni pupoljci suncokreta mogu se sirovi jesti u salatama.
• Cvjetni pupoljci suncokreta mogu se pareni, a potom začinjeni maslacem i češnjakom, poslužiti poput artičoka.
• Latice suncokreta imaju blagi orašasti okus i mogu se posipati po salatama, sendvičima, kruhu i jelima od tjestenine.
• Na tanko razvaljano tijesto za kruh staviti latice suncokreta, tijesto zamotati i ispeći.
• Svježu, blanširanu ili prženu srčiku iz mladih stabljika suncokreta poslužiti začinjenu s uljem i ostom.
Izvor: ljekovitobilje.org

Joj Neu, zar moraš sa dosadnim C/P otvoriti post?
pa tko normalan bi ovo gore čitao?
da poznajem ljekovito bilje i koristim ga u raznim oblicima!

Koje poznaješ? Koje koristiš? Za što koristiš?

Neu je napisao/la:Koje poznaješ? Koje koristiš? Za što koristiš?

bjeli luk je jedan od top ten
e sad bi ti htjela baš sve znati,
kad uđeš u tu tematiku, onda moraš prihvatiti da je čovijek individualno biće i moraš se vratiti prirodnim instinktima, dakle naći ono što tebi odgovara, kao mačka koja nađe travu kada je požderala miša, pa joj baš nije sjeo, a nemože doći u apoteku i tražiti gastal

Pa ajde reci svoje iskustvo, cjelokupno glede ljekovitog bilja.

Potočarka
[You must be registered and logged in to see this image.]
Smatra se da svježa biljka ili sok pospješuje tjelesne funkcije, pojačava mokrenje, liječi razne upale, jača želudac i čisti krv kod skorbuta, bolesti srca, gihta, reume, žutice, smetnji u optoku krvi. Danas se svježa biljka naročito preporuča kod avitaminoze, a njen ekstrakt koristi se u homeopatskoj medicini.

Potočarka je bila i predmet istraživanja više znanstvenih studija, dok je konkretno jedna objavljena u časopisu British Journal of Nutrition utvrdila ljekovita svojstva potočarke pri liječenju karcinoma. Rezultati studije, provedene na Sveučilištu Southampton, pokazali su kako ekstrakt dobiven iz zdrobljene potočarke zaustavlja rast stanica raka dojke. Istraživanje je otkrilo kako spoj feniletil izotiocijanat, prisutan u eteričnom ulju biljke, potiskuje razvoj karcinoma dojke na način da remeti metaboličke puteve povezane s razvojem karcinoma presrećući signale pomoću kojih se karcinom hrani.
Gastro.hr


Da mi je bar nabavit potočarku

Tanuky, imaš ti što posađeno u vrtu od ljekovitog bilja?

bosiljak, timjan, majčinu dušicu mentu i žalfiju
samoniklo mi raste maslačak, kopriva, trputac i hren.

di si nabavio sadnice? kako si to posadio? kad se to sadi?

bosiljak sam zasijao u proljeće iz sjemena, timjan sam donio sa kalnika, majčinu dušicu sa risnjaka, žalfiju sa hvara, a mentu sam dobio od prijatelja koji ima još i ljupčac i pelin pa ću i to naseliti nagodinu u svoj vrt.

Volite li čaj od gloga? Koristite medvjetku za liječenje urinarnih infekcija?

Pravite obloge od gaveza?

Nažalost, takvo što uskoro neće biti moguće, barem ne s kupljenim biljem.

Naime, zbog "usklađivanja" sa zakonima EU, proizvođači ljekovitog bilja uskoro će morati povući s polica trgovina velik dio svog asortimana.

Jučer smo doznali da Suban - najveći proizvođač ljekovitog bilja u Hrvatskoj - povlači 30 posto svojih proizvoda zbog prilagodbe zakonskim regulativama Europske Unije.

Među zabranjenim ljekovitim biljkama su…

bršljan
gavez
glog
gospina trava
hrast
imela
maćuhica
medvjetka
orahov list
pelin
podbjel
preslica
rosopas
sena
sikavica
valerijana
i mnoge druge



Novi pravilnik o dodacima prehrani je objavljen u Narodnim Novinama 8. travnja 2013, a prilagodba bi trebala biti provedena do 30. rujna 2013.

Nakon toga datuma proizvođači ljekovitih biljaka više neće pakirati i prodavati navedene proizvode.

Za biljke koje su ipak dozvoljene za prodaju, na pakovanju neće više smjeti pisati niti jedna zdravstvena tvrdnja, to jest navod djelovanja dotične biljke na zdravlje.

Zdravstvene tvrdnje za određenu biljku bit će obavezno najprije predati na razmatranje posebnoj Europskoj komisiji.

Međutim, tijekom više godina ta komisija nije odobrila niti jednu zdravstvenu tvrdnju u vezi s ljekovitim biljem.

Što kompliciranije to bolje


Biljne vrste i druge tvari koje u novom Pravilniku nisu navedene kao dopuštene moći će se staviti na hrvatsko tržište samo ako prethodno dobiju "notifikacijski broj" (čl. 9 novog Pravilnika).

Podnositelj zahtjeva za notifikacijski broj mora Ministarstvu zdravlja dostaviti brojne dokumente i kemijske nalaze, a Ministarstvo može i ne mora odobriti zahtjev.

Zašto je to tako?

Jasno je da farmaceutska industrija upetljala ruke u ovaj posao. Jasno je da im nije u interesu da se narod liječi na zdrav i pristupačan način.

Biljna sredstva u pravilu nije moguće patentirati pa nitko ne može računati na ogroman prihod od licencnih prava.

Dok su proizvođači ljekovitog bilja zadovoljni i s malim prihodima, farmaceutska industrija zainteresirana je samo ako može zaraditi bogatstvo.

Budući da su im proizvođači ljekovitog bilja konkurencija, farmaceutska industrija poduzima sve što je u njenoj moći da ih "minira".

A za to joj je potrebna mala pomoć zakonodavaca. U našem slučaju, glavni saveznici farmaceutske industrije su Europska komisija i državni parlamenti.

Međutim, ne moramo slijediti baš sve što Europa nalaže. Iako svaka članica Europske Unije slijedi pravilnik o dodacima prehrani, svaka zemlja sama određuje svoju listu dozvoljenih i zabranjenih biljaka.

Kod nas, listu i pravila korištenja ljekovitog bilja definirala je "Agencija o lijekovima" i možemo se samo zapitati kome je pri tome pogodovala.

orahov list? to je obično drvo oraha i li? i za što se koristi orahov list?

tanuky, de poslikaj malo taj svoj vrt i bilje

Neu je napisao/la:orahov list? to je obično drvo oraha i li? i  za što se koristi orahov list?

Mladi listovi oraha beru se tijekom svibnja i lipnja. Liske se odijele od središnje peteljke i suše na sjenovitu i zračnom mjestu. Čuvaju se u platnenim ili papirnatim vrečicama na suhom. Sadrže trjeslovine, vitamin C, juglon, flavonoide, nešto masnog i eteričnog ulja. Juglon djeluje antibiotički i antimikotično (protugljivično).

na ovo se mogu samo nasmijati,
pače i u redu jest, da im se od navedenog ništa ne odobri!
a u narodnim novinama joši iz vremena Yu je svašta objavljeno,
ps tako je i vrganj zaštičena vrst I NE BI SE GA TREBALO BRATI I JOŠ GORE PRODAVATI!
ali naši zakoni i praksa odavno nemaju veze sa zdravom pameću!!