Da se ne zaboravi- Jeste li znali-rasprava o ratu

tanuki je napisao/la:
žao mi je što tsako misliš, ali iz iskustva ti mogu reći da je bosna bila srce juge,
u njoj su se pojavljivali veliki umjetnici u filmu, muzici,fotografiji...u sarajevu je bila najbolja raja- boanska kuhinja vrhunska

Pa sta bi sa svim tim silnim umetnicima, filozofima, inzenjerima, genijalcima svake vrste ?
Sve ih pobise "dusmani" ili zapravo nikada nisu ni postojali nego su bili pogodni po partijskoj liniji? Ne zaboravi da su "Shugoslovene" u ex SFRJ glumili skoro iskljucivo Srbi i Muslimani. Ja se toga barem stidim i nikakva Shugoslavija mi nije bliska srcu

Zasto Sarajevo pored toliko uzvisenih ljudi sve do 80-ih nije imalo ni resenu kanalizaciju ( za pocetak) ?
Uostalom, od diploma su bile realno priznate samo one sa beogradskog i zagrebackog univerziteta.

tanuki je napisao/la:
hrvati i srbi su oduvjek mrzili muslimane!

Jesi se ikada zapitao zasto u Grckoj, Bugarskoj, Rumuniji - nema Muslimana ?
Vidis, da je bilo tako kao sto kazes, odavno bi vas neko od Obrenovica ili Karadjordjevica spakovao za Anadoliju kao sto su uradile ostale balkanske zemlje.
Cinjenica je da ste ovde ostali dobrom voljom onih za koje kazes da su te "oduvek mrzeli" a ti probaj da poreknes

tanuki je napisao/la:
u hercegovini se još uvijek prepričavaju legende o borbi hrvata protiv turaka!

Pa ? Treba da vole Turke kao Bosnjaci i razruse Mostar kad Turska igra protiv Hrvatske ?

tanuki je napisao/la:
slobi i franceku je bih bila trn u oku!
no u hrvatskoj su se malo stišale pretenzije prema bih, ali u srbiji ni najmanje-

Ne, nego se politicko delovanje Srbije i Hrvatske uvek razlikovalo.
Hrvatska je uvek bila disciplinovanija, sracunatija i opreznija- cekaju svoj trenutak a Srbiji je tipicno da to otvoreno i najavi.
Medjutim, primecujem i da Tadic usvaja hrvatsku taktiku - govori jedno a normalno- radi ono sto treba.
Cinjenica je da Srbi imaju RS koju zele dodatno da izdvoje i to je potpuno opravdano i izvodljivo.
Hrvati nemaju ni osnovna prava u FBiH i genralno- vecina naroda tzv Bosne je ne zeli. Epilog je potpuno logican - kao i u slucaju sa Shugoslavijom

tanuki je napisao/la:
republika šumska sa svojim predsjednikom jasno izražava želje za otcjepljenjem i naravno pripajanje matici!

Mogu da budu samostalni, mogu da se i pripoje. Uostalom, videces sta biti sa hrvatskim delom tzv BiH

tanuki je napisao/la:
alija je bio naivćina-
kada je 90 zapoćeo krvavi rat u hrvatskoj, on je vjerovao da u bosni neće biti rata!

Pa je zato napadao i Fikreta Abdica koji je bo za demokratsku drzavu a ne dzamahiriju ?

Lika

1.Grba Jovo iz Međaša.
2.Đaković Jovan(Ilija)14.01.41.
3.Dugandžija Jovan(Dušan)06.04.29.
4.Manojlović Jovo(Nikola)21.01.55.
5.Radaković Jovo(Miloša) 20.01.32.
6.Šorak Jovo(Mane)07.08.50.
7.Tatalović Jovo(Savo)07.10.58.
8.Životić Jovan(Dragan)01.09.59.




Ratni zločinci sela Dalj:

1.Adić Veso.
2.Batranović Sreto.
3.Borojević Milan.
4.Borojević Jovan.
5.Čalošević Dana (muž Dragoljub).
6.Čalošević Smilja, profesor.
7.Čalošević Đorđe3 (50).
8.Čurčić Jovan.
9.Čizmić Željko (57).
10.Damjanović Milan (44).
11.Sreto Mesar.
12.Denčić Vlastimir (61),Anton.
13. Dobrić Božidar (34),Nikola.
14.Dokić Dejan (73), Veselin.
15.Dragić Mladen (42), Stevo.
16.Dragić Nenad.
17.Dragić Stevan (Briga).
18.Đurić Pero (67), Milan.
19.Gajsović Branko.
20.Glodić Stevan.
21.Gavrilović Vaso (34), Stevan, profesor, predsjednik SDS.
22.Kajganić Pantelija.
23.Ilinčić Sreto.
24.Kecman Zoran (57), Stevo,iz Erduta.
25.Klaić Đorđe (34), Vaso, pljačkaš.
26.Lalić Đorđe.
27.Lalić Nikola.
28.LončarevićMilorad (54), Marko.
29.Mihajlović Boro (59), Vaso.
30.Milinković Borivoje (55),Ilija.
31.Milinković Georgije (49), Ilija.
32.Milinković Jovan (46), Ilija.
33.Kikanović Đorđe.
34.Lastavica Stevica.
35.Lončarević Marko.
36.Maqrkić Vladimir.
37.Mioković Lazo.
38.Milinković Đorđe.
39.Noda Jovan.
40.Novaković Mirjana , profesorica.
41.Ocić Časlav (45) ,Jovan iz Beograda.
42.Ocić Đorđe (Jovan).
43.Ocić Ozren (49).
44.Peciković Vladimir.
45.Prodanović Đuro.
46.Petrović Stevan.
47.Petrović Tihomir.
48.Prača Veso (55) , Milenko.
49.Puvača Bato.
50.Radovanović Borivoj.
Radonjić Ljuba,profesorica.
51.Stojković Stanko (36) , Stevan.
52.Stričević Milorad (40), Dimitrije.
53.Trbić Nikola.
54.Trbić Dragoljub.
55.Utvić Ilija (44) , Lazar.
56.Vučinović Dragoljub.
57.Važić Đorđe (539 , Nikola.
58.Veljić Rajko.
59.Vidić Lazar (41) , Jovan.
60.Zarić Branislav.
61.Zelić Branislav (42), Slobodan.
62.Nedeeljko Pejić.
63.Marko Pejić (poginuo).
64.Savo Vilus.
65.Noda Jovan, mesar, vođa bande.
66.Bili Jovan, veterinar iz Osijeka (koljač) .
67.Nikola Lalić, vlasnik mesnice.
68.Đorđe Lalić, vlasnik mesnice. Imena zločinaca,bandita, lopova, srbočetnika iz sela Berak:

1.Kvočka Žarko.
2.Macut Slobodan.
3.Martić Branko,zvani Pampur.
4.Đuro Krošnjar.
5.Dušan Janjanin.
6.Mile Janjanin.
7.Mirko Čanađija.
8.Mile Rušnov,zvani Vape.
9.Milorad Momić.
10.Živko Momić.
11.Ilija Vučetić.
12.Raqnko Mirilović.
13.Ilija mirilović.
14.Jovan Rkman,mlađi.
15.Nikola Vorkapić.
16.Mirko Vorkapić.
17.Đuro Dejanović.
18.Mihailo Eror.
19.Gojko Eror.
20.Živko Rakinić.
21.Veselin Rakinić.
22.Gojko Tepšić.
23.Marko Radulović.
24.Petar Kovačević,Pero.
25.Željko Perenčević.
26.Đuro Mutić.
27.Ilija Kovačević.
28.Veljko Grčić.
29.Ljubomir Martić.
30.Radoslav Jovanović.
31.Milislav Jovanović.
32.Rajko Asađan.
33.Macura Nenad.
34.Macura (Nenadov brat)
35.Slobodan Vučetić.
36.Milan Kovačević.
37.Đuro Krošnjar.
38.Željko Grubješić.
39.Neđo Bučan.
40.Dušan Poštić.
41.Petar Đukić.
42.Tihomir Pavković.
43.Đuro Kljaić.
44.Dane Đukić.
45.Stefan Pe3nčarski.
46.Jovo Radeka.
47.Eva Radeka.
48.Sreten Katić.
49.Vuletić Đorđe,zvani Đoko.
50.Mirko Čanađija.

Imena zločinaca iz sela Lovas :

1.Devetak Ljuban, glavni vođa zločinaca.
2.Devčić Milan, milicajac isto jedan od glavnih vođa.
3.Željko Brajković , zvani Kinez.
4.Željko Krnjaić.
5.Ilija Kresojević.
6.Obrad Tepavac.
7.Vorkapić Milorad.
8.Vorkapić Milan.
9.Trnda Milan.
10.Milenko Rudić.
11.Milan Radojčić.
12.Mirko Rudić.
13.Milorad Radojčić.
14.Zoran tepavac.
15.Radovan Tepavac.
16.Duško Grković.



OPTUZENICI ZA RATNE ZLOČINE U VUKOVARU:

Milan Stanković (1963.),
Živan Ćirić (1938.),
Joakim Bučko (1942.),
Slobodan Mišljenović (1940.),
Jaroslav Mudri (1969.),
Zdenko Magoč (1964.),
Dušan Mišljenović (1949.),
Darko Hudak (1974.)
Saša Hudak (1969.)
(koji se brane sa slobode uz izrečene mjere opreza - zabranu napuštanja boravišta i privremeno oduzimanje putnih isprava.)Preostali optuženici:

prvooptuženi Jugoslav Mišljenović (1968.),
Dušan Stanković (1969.),
Petar Lenđer (1957.),
Zdravko Simić (1956.),
Mirko Ždinjak (1964.),
Dragan Ćirić (1969.),
Milan Bojanić (1959.),
Dragica Anđelić (1955.),
Aleksandar Anđelić (1946.),
Nikola Vlajnić (1970.),
Zlatan Nikolić (1955.),
Jovo Cico(a)(1962.),
Đuro Krošnjar (1958.),
Ljubica Anđelić (1955.),
Čedo Stanković (1936.),
Stanislav Simić (1970.),
Srđan Anđelić (1974.)
Janko Ljikara (1965.)


BOROVČANIN, Ljubomir (ime oca Milorad)
Datum rođenja: 27.02.60.Han Pijesak
Nadimak: Ljubiša

BOROVNICA,Goran (ime oca: Mladen)
Datum rođenja: 15.08.65.Kozarac, opština Prijedor
Nadimak: nepoznat

ĐORĐEVIĆ,Vlastimir
Rođen: 1948., Koznica, opština Vladičin Han
Nadimak: Rođa

HADŽIĆ, Goran (ime oca: Branko)
Datum rođenja: 07.09.58., Vinkovci, Croatia
Nalog izdat: 04.06.04.
Nadimak: nepoznat

JANKOVIĆ,Gojko (ime oca: Danilo)
Datum rođenja: 31.10.54.Trbušče, opština Foča
Nadimak: Hadžija

KARADŽIĆ,Radovan (ime oca: Vuk)
Datum rođenja: 19.06.45.Petnjica
Nadimak: Raša

LAZAREVIĆ,Vladimir
Datum rođenja: 23.03.49.Grnčar
Nadimak: nepoznat

LUKIĆ,Milan (ime oca: Mile)
Datum rođenja: 06.09.67.Rujište, opština Višegrad
Nadimak: nepoznat

LUKIĆ,Sredoje (ime oca: Đorđe)
Datum rođenja: 05.04.61.Rujište, opština Višegrad
Nadimak: nepoznat

LUKIĆ,Sreten
Datum rođenja: 28.03.55.Višegrad, Bosna i Hercegovina
Nadimak: nepoznat

MLADIĆ, Ratko (ime oca: Neđo)
Datum rođenja: 12.03.42.Božanovići
Nadimak: nepoznat

NIKOLIĆ,Drago (ime oca: Predrag)
Datum rođenja: 09.11.57.Brana Bačić, Bratunac
Nadimak: nepoznat

PANDUREVIĆ,Vinko (ime oca: Jovan)
Datum rođenja: 25.06.59.Jasik, opština Sokolac
Nadimak: nepoznat

PAVKOVIĆ,Nebojša (ime oca: Dragoslav)
Datum rođenja: 10.04.46., Senjski Rudnik, Srbija i Crna Gora
Nadimak: nepoznat

POPOVIĆ,Vujadin (ime oca: Vićentije)
Datum rođenja: 14.03.57., Popovići, Šekovići
Nadimak: nepoznat

TODOVIĆ,Savo (ime oca: Vladimir)
Datum rođenja: 11.12.52., Rijeka, opština Foča
Nadimak: nepoznat

ZELENOVIĆ,Dragan (ime oca: Bogdan)
Datum rođenja: 12.02.61., Foča
Nadimak: Zelja, Zeleni

ŽUPLJANIN,Stojan (ime oca:Aleksandar)
Datum rođenja: 22.09.51.Maslovare, Kotor Varoš
Nadimak: nepoznat

evitaa je napisao/la:
Osim toga doći će i do povlačenja optužnica za genocid, koji do sada Srbiji ,što je vrlo žalosno nije nikada dokazan a povlačenje optužnice je isključivo radi velikih

Zapravo nikada i nigde nije ni dokazana osim na partijskim sastancima HDZ-a..za lokalne potrebe i uz pomoc hektolitara jeftine brlje
Mozda bi ti kao profesionalka mogla da dokazes gde je to Srbija osudjena za genocid ?

evitaa je napisao/la:
sudskih troškova koje naša država nije u stanju podnjeti

Mozete svi da date po 5e i dovoljno je da se sudite 50 godina ali nije stvar u parama nego u cnjenici da bi morali da pojedete optuznicu koja je ionako pisana populisticki.

Ante Nobilo ( advokat iz Zagreba):
"Nobilo smatra da Srbija u ovoj situaciji mora ići sa protivtužbom.
– Srbija to mora uraditi, ako ni zbog čega drugog, a ono da poboljša svoju pregovaračku poziciju, no ni ta protivtužba neće uspjeti. Ako u tužbi obuhvati NDH, neće uspjeti iz dva razloga: prvi je što je Konvencija o genocidu donesena nakon Drugog svjetskog rata, a drugi što sadašnja Hrvatska nije pravna nasljednica kvislinške NDH i ne može, po međunarodnom pravu, odgovarati za njezine zločine.
A optužba za genocid počinjen u „Oluji“?
– Što se tiče „Oluje“, reći ću nešto što se mnogima neće svidjeti. „Oluja“ je imala više bitnih elemenata koji se približavaju genocidu nego što je to bilo u Vukovaru, međutim, ni ona nije prelazila u genocid. Vukovar je bio megazločin u mnogim dijelovima: ratni zločin protiv civilnog stanovništva, strašni ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i protiv ranjenika – a pobijeni na Ovčari u pravilu su bili hrvatski vojnici, ali nema obilježja genocida. Mislim da ni ono što se događalo nakon „Oluje“ nema obilježja genocida, premda nekih elemenata ima i oni se mogu okarakterizirati kao etničko čišćenje."

evitaa je napisao/la:
a ionako nebi pridonijela napretku međudržavnih odnosa u regiji

Sto? Ja uvek tvrdim da samo cisti racuni doprinose napretku - pa kom deblji kom tanji kraj.
Nego, kud se seti "dobrosusedskih odnosa" tek kad je pokrenuta kontratuzba ?
Deluje neiskreno, znas...

Pogotovo kad se vidi nusproizvod povlacenja tuzbe. Koliko ima ovakvih foruma gde pojedini "profi domoljubi" i glumci istresaju svoje fantazije bez ikakvog rezona i argumenata ?
To je doprinos "dobrosusedskim odnosima" ?
Pre bih to nazvao najprimitivnijom trovacnicom i klevetom, a jedna lepa parnica bi izgurala stvar do kraja i zauvek rasterala smrad iz vazduha.
Za buduce generacije bi ostala mnogo cistija atmosfera...( pitanje je da li se to zaista zeli)

OSUMNJIČENI ZA RATNE ZLOČINE U LICI I SJEVERNOJ DALMACIJI A - K

AGBABA, PREDRAG, (Jovan), rođen 20.03.1970. god. u Otočcu, prebivalište u Otočcu, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god. na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenima hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

AGBABA, ŽARKO, (Stevo), rođen 5.05.1993. god. u Doljanima, općina Otočac, Srbin,

od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno je sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinanama i Bjepolju (područje općine Otočca) i to kao zapovjednik Doljanske čete.

AJDINOVIĆ, PETAR, (Proko), zvani Pero, rođen 28.04.1952. god. u Bovićima, općina Vrginmost, Srbin, pukovnik JNA,

bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području Korduna, Plitvica, Korenice, Plaškog i Rijeke.

AJDUKOVIĆ, MIROSLAV, (Milan), rođen 18.04.1964. god. u Raduču, općina Gospić, Srbin,

u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

BABIĆ, SLAVKO (Rade), 24.12.1951. god. u Ajdovščini, Slovenija, prebivalište u Zagrebu, Srbin,

bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

BAKLAJIĆ, PREDRAG, (?) zvani Centiraš, Otočac,

sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušli u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Babića, te iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića, te Ružu Jurković.

BALAĆ, DUŠAN, (Cvijo), rođen 1.11.1930. god. u Petrovom Selu, T. Korenica, Srbin,

kao pukovnik početkom rujna 1991., dolaskom Banjalučkog korpusa, preuzeo zapovjedništvo nad svim paravojnim postrojbama na području novog L. Osika, zapovijedao neprijateljskim snagama koje su sustavno razarale grad Gospić, Perušić i okolicu. Ove neprijateljske postrojbe su pod njegovim zapovjedništvom u široj okolici Gospića vršile genocid nad hrvatskim pučanstvom tijekom 1991. god.

BANJANIN, NEDJELJKO, (Nikola), zvani Čapan, rođen 26.08.1951. god. u Ponorima, općina Otočac, Srbin,

od srpnja 1991. do siječnja 1992. bio pripadnik pobunjeničkih postrojba. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao je noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama vršeći miniranja na navedenim područjima.

Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te bio sudionikom napada u rujnu 1991. na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

BANJEGLAV, NIKOLA, (Nikola), rođen 12.02.1947. god. u Buniću, Srbin,

pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog ličkog korpusa", "Šeste ličke brigade", "Petnaeste izviđačke brigade", "Šesnaeste brigade" i "Petnaeste ličke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

BASIĆ, ĐURO, (Dušan), rođen 24.02.1957. god. u Počitelju, prebivalište u Počitelju, Srbin,

tijekom 1990. god. u Počitelju, zajedno s ostalim mještanima sela Počitelja (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan držao straže, vršio kontrolu osoba, sve u cilju spriječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske.

BASTA, ŽELJKO, (Dane), rođen 14.09.1960. god. u Visuću, općina T. Korenica, Srbin,

u vremenu od studenoga 1991. god. do kolovoza 1995. god. kao pripadnik tzv. Vojske SAO Krajine naoružan aktivno sudjelovao u oružanim napadima na pripadnike HV na području općine Gospića. Postrojba kojoj je pripadao nakon dolaska UNPROFOR-a morala je promijeniti ime u "Plavi bataljun pogranične milicije".

BEŠIR, DRAGAN, (Pepo), rođen 19.10.1942. god. u Orovcu, općina T. Korenica, Srbin,

kao pukovnik početkom rujna 1991. god., dolaskom Banjalučkog korpusa, preuzeo zapovjedništvo nad svim paravojnim postrojbama na području Novog L. Osika, zapovijedao neprijateljskim snagama koje su sustavno razarale grad Gospić, Perušić i okolicu. Ove neprijateljske postrojbe su pod njegovim zapovjedništvom u široj okolici Gospića vršile genocid nad hrvatskim pučanstvom tijekom 1991. godine.

BOBIĆ, BRANKO, (Miloš), rođen 5.07.1930. god. u Starom Selu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

BOBIĆ, MIĆO, (Đuro), rođen 10.11.1947. god. u Dabru, općina Otočac, Srbin,

od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika, na potezu mjesta Doljana, Dabra, Zalužnice, Vrhovina i Bjepolja (područje općine Otočac). Sredinom studenoga 1991. god. bio je u akciji na Glibodolskoj cesti. Svrha akcije bila je da pobunjeni Srbi očuvaju ovu cestu. Pripadnici pobunjenih Srba su koncem siječnja 1992. god. napali i zapalili zaseok Zabare kod Dabra. "Dabarska četa" imala je 25 pobunjenika.

BOBIĆ, MILOŠ, (Savo), rođen 24.03.1930. god. u Starom Selu, općina Otočac, prebivalište u Starom Selu, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

BOBIĆ, MLADEN, (Miloš), rođen 8.06.1957. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

BOBIĆ, RADE, (Miloš), rođen 22.02.1959. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

BOBIĆ, SLAVKO, (Branko), rođen 8.05.1950. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

BOBIĆ, VLADO, (Ilija), rođen 10.12.1937. god. u Dabru, općina Otočac, prebivalište u Dabru, Srbin,

u jesen 1991. god. zadužio naoružanje koje je upotpunjavao sve do 1992. god. Tom prilikom zadužio je i odoru. Pobunjeni Srbi u Dabru osnivaju pobunjeničku postrojbu tzv. Dabarsku četu. Predavanje i ratnu strategiju objašnjavao im je pukovnik Trbović iz Beograda. Mlađi pobunjenici su trebali okupirati Glibodol, a stariji, među kojima je i imenovani, bili su raspoređeni na straže. Stražu je davao sve do oslobodilačke akcije HV-a "Oluje". Zapovjednik "Dabarske čete" bio je Milovan Pavlović, a zamjenici su mu bili Mirko Čuturilo i Stevo Cvjetičanin.

BOGDANOVIĆ, VAJO, (Milan), rođen 15.04.1934. god. u Vrhovinama, općina Otočac, prebivalište u Gornjim Vrhovinama, Srbin,

tijekom godine 1993. zaprimio naoružanje od Steve Bogdanovića i zajedno s ostalim Srbima iz Gornjih Vrhovina davao seosku stražu. Pobunjeni Srbi osnovali su "četu" koja je imala oko 120 ljudi. Ova neprijateljska postrojba držala je položaje iznad Gornjih Vrhovina u mjestima Staine i Tavani. Imenovani je bio raspoređen na ovim položajima tijekom 1994. god. i to od mjeseca rujna. Za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluja" nalazio se na položaju u mjestu Tavani, gdje je prilikom uhićenja predao naoružanje pripadnicima HV-a.

BORIĆ, MILAN, (Bože), rođen 10.09.1952. god. u Babinom Potoku, općina Otočac, posljednje prebivalište u Karlovcu, stariji vodnik JNA,

bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

BORIĆ, SIMO, (Milan), zvani Šika, 28.07.1955. god. u Klenovcu, općina Gospić, Srbin,

tijekom 1991. god. na području općine Gospića kupovao i na drugi način nabavljao oružje, eksploziv i drugu ratnu opremu. S tom nakanom putovao je u Studenac, Mlaku i Kosinj Most, gdje je razgovarao s više osoba kako bi ih pridobio za navedene ciljeve. Na ovim poslovima uhvatila ga je Vojna policija 15. listopada 1991. god. Tom su prilikom u njegovom vozilu pronašli više komada oružja, streljiva i eksploziva.

BOŽANIĆ, BOGDAN, (Milan), zvani Kojić, rođen 26.01.1954. god. u Puževiću, općina Otočac, prebivalište u Puževiću, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god. u Vodoteču, općina Otočac, organizirao oružanu pobunu srpskog stanovništva protiv Republike Hrvatske sa ciljem otcjepljenja MZ Vodotoč i pripajanja tzv. SAO Krajini. Na ovom području Srbima je dijelio naoružanje, organizirao straže po zaseocima, te vršio ostale pripreme za oružanu pobunu.

BOŽANIĆ, BOŠKO, (Nikola), rođen 27.09.1946. god. u Kompolju, općina T. Korenica, prebivalište u Kompolju, Srbin,

kao predsjednik SO T. Korenice osnovao, zajedno sa koordinatorom Ljubicom Šolaja "Štab T. Korenice", a potom ustrojio paravojne postrojbe koje su naoružali oružjem iz Policijske stanice T. Korenica. Na prosvjednim skupovima upućivali su poruke legalnim pripadnicima MUP-a Hrvatske da se povuku s područja te općine. Kada pripadnici MUP-a Hrvatske nisu popustili pred njihovim prijetnjama, zapovjedili su napad na pripadnike MUP-a Hrvatske na području Plitvičkih jezera, kojom prilikom je poginuo policajac Josip Jović.

BRAKUS, BRANKO, (Duško), rođen 6.05.1954. god. u Zalužnici, prebivalište u Zalužnici, općina Otočac, Srbin,

sredinom 1993. god. u Zalužnici, općina Otočac, pristupio srbočetničkim postrojbama koje su tijekom oružane agresije na Republiku Hrvatsku privremeno okupirale taj teritorij. U sastavu tih pobunjeničkih postrojba, naoružan vatrenim oružjem, stražario je nasuprot položajima Hrvatske vojske priječeći dolazak legalne hrvatske vlasti na taj okupirani dio Republike Hrvatske.

BRAKUS, MARIJA, (Ilija), rođen 15.01.1959. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin,

tijekom 1991. godine kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

BRAKUS, NIKOLA, (Stevan), rođen 21.10.1932. god. u Zalužnici, općina Otočac, Srbin,

od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama, Bjepolju (područje općine Otočac).

BREKIĆ, BOŠKO, (Vukan), rođen 8.01.1946. god. u Otočcu, Srbin,

kao zapovjednik materijalno-tehničkih sredstava II. bataljuna srpske paravojske, a po činu kapetan I. klase, od kolovoza 1991. god. do kolovoza 1995. god. aktivno sudjelovao u oružanim napadima na postrojbe Hrvatske vojske i redarstvenika MUP-a u mjestima Doljanima, Dabru, Zalužnici, Vrhovinama, Bjepolju (područje općine Otočac).

BUBANJ, MILAN, (Rade), rođen 28.06.1941. god. u Tuku, Korenica, Srbin,

pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog ličkog korpusa", "Šeste ličke brigade", "Petnaeste izviđačke brigade", "Šesnaeste brigade" i "Petnaeste ličke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

BUDISAVLJEVIĆ, ČEDO, (Balgoje), rođen 6.01.1966. god. u Gospiću, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo protjerano.

BUKVIĆ, ŽELJKO, (Zdravko), rođen 16.04.1970. god. u Vodoteču, prebivalište u Vodoteču, općina Otočac,

u drugoj polovici 1991. god. u MZ Vodoteč, općina Otočac, prema dogovoru i u organizaciji Bogdana Božanića, Slobodana Platiše i Nikole Rajnovića sudjeluje u pripremi za borbu protiv legalne vlasti Republike Hrvatske radi otcjepljenja dijelova njezina teritorija i stvaranje posebne tvorevine tzv. SAO Krajine. U sklopu tih priprema zadužio je naoružanje i streljivo, sudjelovao u postavljanju straža, izgradnji skloništa te dijelio oružje srpskom stanovništvu u zaseoku Vodoteču i okolici.

BUNČIĆ, JOVAN, (Ilija), rođen 16.09.1955. god. u Kuli, općina Požega, boravište u Hrtkovcima, Srbin,

tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske, radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenice. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII. ličkog korpusa" i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

BULJ, NIKOLA, (Jovan), rođen 10.11.1952. god. u Gračacu, prebivalište u Gračacu, Srbin,

u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzele oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok su smrtno stradali Marijan Devčić, Ivica Antončić, Bruno Polanča, Milan Matijević, Zdravko Šebalj, Miroslav Lovrinić, Stipe Krnjić, Zoran Kovačević, Fahrudin Mumirović i Tomislav Jakovljević. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

BUNJEVAC, MILAN, (Rade), rođen 10.02.1949. god. u Podhumu, općina Ogulin, Srbin,

u vremenskom periodu od siječnja 1992. god. dragovoljno pristupio srpskim paravojnim snagama tzv. SAO Krajine, u I. haubičku samostalnu jedinicu Plaško, raspoređenu u mjestu Latinu, u sastavu kojih je borbeno djelovao po mjestima Skradnik - Puto polje- Josipdol i Sabljačka Draga, po pripadnicima HV i redarstvenim snagama, čime je lokalno civilno stanovništvo natjerano u bijeg.

BUNJEVAC, NEDJELJKO, (Mile), rođen 23.12.1973. god. u Ogulinu, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god. na području Plaškog, općina Ogulin, sudjelovao u oružanim napadima protiv legalno izabrane hrvatske vlasti, ugrožavajući živote i imovinu građana na području Plaškog, općina Ogulin. Kao pripadnik pobunjenih Srba ušao je u nelegalne postrojbe tzv. Teritorijalne obrane Plaški u selu Bunjevcima, te vršio straže i patrole u tom mjestu i čuvao topove pobunjenih Srba.

BURETIĆ, DRAGO, (Jakov), rođen 25.07.1956. god. u Ogulinu, Hrvat,

tijekom studenoga 1991. god. mobiliziran u vatrogasnu brigadu u Plaškom, a tijekom kolovoza 1992. god. u srpsku paravojsku, 70. plaščansku brigadu, I. bataljun, II. četa, III. vod, kada je raspoređen na prvu borbenu crtu u selu Kunići, gdje je ostao do "Oluje".

BURETIĆ, MILAN, (Mihovil), rođen 4.09.1943. god. u Plaškom, Srbin,

u vremenskom razdoblju od rujna 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik 3. korpusa paravojske tzv. RSK te bio sudionikom u oružanih napada koji su lokalno nesrpsko stanovništvo protjerali.

CIJUK, DUŠAN, (Nikola), rođen 5.06.1953. god. u Omsici, općina Gračac, Srbin,

u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

CVIJANOVIĆ, RADOMIR, (Ilija), rođen 20.08.1939. god. u Krbavi, Srbin,

pristupio srpskim paravojnim snagama na teritoriju općine Titove Korenice, naseljima Ličko Petrovo Selo, Željava, Bunić, Udbina i drugim manjim mjestima, a nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "Osamnaestog ličkog korpusa", "Šeste ličke brigade", "Petnaeste izviđačke brigade", "Šesnaeste brigade" i "Petnaeste ličke lake brigade" tzv. Vojske RSK aktivno djelovao u akcijama protiv legalnih postrojba Hrvatske vojske i MUP-a, te protiv civilnog hrvatskog pučanstva.

CVJETIČANIN, RADE, (Dobro), rođen 5.01.1939. god. u Ogulinu, prebivalište u L. Jasenici, općina Ogulin, Srbin,

koncem kolovoza 1991. god. dobrovoljno pristupa postrojbama pobunjenih Srba, tzv. Teritorijalnoj obrani, zadužuje naoružanje, opremu i daje stražu do 27. studenoga 1991. god. Nakon toga prelazi u 70. plašku brigadu u sastavu koje ratuje protiv legalne vojske Republike Hrvatske, u nakani da spriječi ulazak hrvatske vlasti na taj okupirani hrvatski teritorij. Pripadnici HV-a zarobljavaju ga 6. kolovoza 1995. god. u Saborskom, općina Ogulin, za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluja".

ČALIĆ, NEDELJKO, (Mirko), rođen 8.03.1962. god. u Jasiki, općina Bihać, BiH, s prebivalištem u Ličkom P. Selu, Srbin,

tijekom lipnja 1992. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine, 1. četa 37. bataljuna XV. ličkog korpusa, u sastavu koje je bojno djelovao protiv legalnih organa RH na području nedaleko Ličkog Petrovog Sela, općina Korenica, na granici RH i BiH. Na ovom području ostao je do 6. kolovoza 1995. god., kada se predao HV-u.

ČIKARA, BRANKO, (Dragan), zvani Banja, rođen 26.06.1949. god. u Ogulinu, prebivalište u Ogulinu, općina Ogulin, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku, radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

ČUBRIĆ - BRAKUA, MARIJA, (Ilija), rođena 15.01.1959. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, prebivalište u Širokoj Kuli, državljanka RH,

od početka srpske pobune (1991.) priključuje se pobunjenicima u Širokoj Kuli i Ličkom Osiku, općina Gospić, sudjelujući u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske i njezine teritorijalne cjelovitosti, radi otcjepljenja dijela njezina teritorija i stvaranja tzv. SAO Krajine i pripajanja iste "Velikoj Srbiji".

ČUBRIĆ, JEKA, (Mile), rođen 1.12.1925. god. u Širokoj Kuli, općina Gospić, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ČUBRILO, RADOSLAV, (Isak), zvani Rade - Vojvoda - Crnogorac, rođen 15.07.1954. god. u Liparu, općina Kula, Srbin,

tijekom lipnja 1991. god. pristupio srpskim pobunjeničkim snagama na području mjesta Raduča, općina Gospić, organizirao osnivačku skupštinu ilegalne terorističke organizacije "Velebitska jedinica", te formirao tu jedinicu kojoj je bio zapovjednik. Dana 20. srpnja i 5. kolovoza 1991. god. zapovijedao je jedinicom koja je izvršila dva minobacačka napada na mjesto Lovinac, kojom prilikom je poginulo više civilnih osoba hrvatske nacionalnosti.

ČURČIĆ, MIĆO, (Nikola), rođen 1.01.1950. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

ĆALIĆ, ILIJA, (Jovo), rođen 5.05.1935. god. u Jasiki, općina Bihać (BiH), prebivalište u Jasiki, Srbin,

iz Jaske otišao u Željavu kod Ličkog Petrovog Sela, priključio se pobunjenim Srbima i zadužio naoružanje i opremu. Naoružanje je zadužio od Vlade Orlića i dobio zaduženje davanja seoskih straža. U selu je bila osnovana pobunjenička postrojba, a položaje je imala na granici s BiH. Na ove položaje je imenovani odlazio u više navrata. S položaja je pobjegao svojoj kući za vrijeme "Oluje".

DIKLIĆ, BORO, (Mihajlo), rođen 9.11.1968. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DIKLIĆ, NEDJELJKO, (Arso), rođen 28.08.1957. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DIKLIĆ, PETAR, (Đuro), zvani Žuka, rođen 24.06.1955. god. u Otočcu, prebivalište u Brlogu, općina Otočac, Srbin,

od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. bio pripadnikom srpskih pobunjeničkih postrojba. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama minirajući po navedenim područjima. Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te u rujnu 1991. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

DIKLIĆ, SINIŠA, (Nikola), rođen 18.05.1971. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DIKLIĆ, TATJANA, (Petar), rođena 20.01.1964. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srpkinja, državljanka RH,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DIMIĆ, BOŽIDAR, (Trivun), rođen 6.01.1931. god. u Ostrovici, općina Gospić, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg, 1991. god.

DIVJAK, VLADIMIR, (Mane), rođen 21.06.1973. god. u Donjem Lapcu, prebivalište u Donjem Lapcu, Srbin,

u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzimale oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok je smrtno stradalo deset civila Hrvata. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

DMITROVIĆ, ĐURO, (Budo), rođen 2.06.1946. god. u Divoselu, prebivalište u Divoselu, općina Gospić, Srbin,

u vremenskom razdoblju od konca 1991. do 10. rujna 1993. god. na širem području Gospića, Otočca i Knina pristupio nelegalnim oružanim postrojbama pobunjenih Srba tzv. Vojske SAO Krajine (bio pripadnikom 103. lakopješadijskog bataljuna iz Donjeg Lapca), koje su poduzimale oružane akcije protiv pripadnika Hrvatske vojske i civilnog stanovništva Republike Hrvatske. Pripadnici ovih nelegalnih postrojba su na području Divosela i Čitluka, općina Gospić, izazvali sukob s Hrvatskom vojskom u rujnu 1993. kojom prilikom su ranili pet civila i trideset vojnika, dok je smrtno stradalo deset civila Hrvata. Uz ljudske žrtve počinili su i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima.

DOKMANOVIĆ, NIKOLA, (Ilija), zvani Remo, rođen 4.04.1951. god. u Ogulinu, Srbin,

u drugoj polovici rujna 1991. god. u Plaškom, općina Ogulin, preuzeo ulogu predsjednika Izvršnog odbora novoosnovane Općine Plaški, sa ciljem da taj dio teritorija RH otcijepi radi stvaranja tzv. SAO Krajine i onemogući funkcioniranje legalno izabrane hrvatske vlasti. Pri tome mu je pomagao Milan Radmanović koji je preuzeo ulogu zamjenika predsjednika novoosnovane Općine, te su zajednički radili na stvaranju pobunjeničkih jedinica koje su ratovale protiv RH.

DOROTIĆ, MIĆO, (?), iz Doljana,

bio zapovjednik odjeljenja koje je u lipnju 1993. god. izvršilo oružani prepad na kamion u kojem se nalazilo jedanaest hrvatskih vojnika. Pri tom napadu ubili su jednoga hrvatskog vojnika, a jednog ranili.

DOZET, ĐOKO, (Milan), rođen 29.03.1958. god. u Gospiću, Srbin,

kao kapetan neprijateljske srbočetničke vojske sudjelovao u sustavnom razaranju gradova Gospića, Perušića i Starog Ličkog Osika, tijekom 1991. god. Na području koje su okupirali Srbi ubijeno je više građana tijekom rujna 1991. god. U selu Širokoj Kuli ubijeno je trinaest staraca, žena i djece. Od dalekometnog topništva na području Gospića, Perušića i Ličkog Osika tekođer je smrtno stradalo više osoba.

DRAGANIĆ, PETAR, (Stevo), rođen 27.02.1941. god. u Gračacu, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin,

u vremenskom razdoblju od 4. studenoga 1992. god. pa nadalje u Ličkom Osiku, općina Gospić, pristupio pobunjeničkim srpskim postrojbama, zadužio naoružanje i opremu te sudjelovao u borbama protiv hrvatske vojske.

DRAGIČEVIĆ, ZORAN, (Đuro), rođen 26.01.1972. god. u Golubiću, općina Obrovac, Srbin,

u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj postaji u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

DRAGIĆ, BRANKO, iz Ličke Jasenice, Srbin,

bio pripadnik srpskih paravojnih snaga u tzv. SAO Krajini. Pripadao je mješovitoj topničkoj postrojbi (bio je poslužitelj topova od 100 mm - T12), koja se nalazila na srpskom pobunjeničkom položaju kod Vojnovca, općina Ogulin, odakle su tukli topništvom po Špehar Selu.

DRAKULA, DRAGOMIR, (Savo), zvani Drago, rođen 4.08.1960. god. u Otočcu, Srbin,

sa skupinom pobunjenih Srba dana 24. rujna 1991. god. između 12,00 i 12,30 sati, nakon što su u selu Babić Most, općina Otočac, iz minobacača pogodili i srušili crkveni toranj katoličke crkve, ušao u selo, došli do kuće civila hrvatske nacionalnosti Bože Babića, te iz pješačkog naoružanja ubili Božu i Željka Babića te Ružu Jurković.

DUBAIĆ, SIMO, (Špiro), zvani Špiro, rođen 1.09.1923. god. u Kistanjama, općina Knin, Srbin,

dana 17. studenoga 1990. god. u predjelu "Prezid" sa skupinom istomišljenika na magistralnoj cesti Obrovac - Gračac minirao kamene usjeke kako bi postavio barikadu. Istog dana je na toj barikadi u 21,30 sati ispod tunela Prezid od strane pripadnika ove skupine pucano na teretno vozilo u kojem su se nalazili civili hrvatske nacionalnosti, koji su tada zadobili teške povrede.

DUGANDŽIJA, DUŠAN, (Jovo), rođen 17.06.1955. god. u Varaždinu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DUGANDŽIJA, JOVAN, (Dušan), rođen 6.04.1929. god. u Starom Selu, općina Otočac, prebivalište u Starom Selu, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DUGANDŽIJA, ŽELJKO, (Isak), rođen 8.09.1960. god. u Otočcu, prebivalište u Starom Selu, općina Otočac, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., na području Starog Sela, općina Otočac, ulazi u sastav postrojbe koja se ilegalno naoružava i oružano djeluje po Otočcu, Brlogu i okolnim selima naseljenim hrvatskim pučanstvom. Pripadnici ove postrojbe protjerali su Hrvate s njihovih ognjišta; selima Brlog, Kompolje i Drenov Klanac nanijeli su veća materijalna oštećenja; u selu Brlog ubili su dva civila hrvatske nacionalnosti; u Brloškoj Dubravi ubili su četiri civila, a u Drenovu Klancu jednu civilnu osobu.

DUKIĆ, BORISLAV, (Miloš), rođen 16.11.1953. god. u Ploči, općina Gračac, Srbin,

u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-a Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

ĐAKOVIĆ, JOVAN, (Ilija), rođen 17.01.1941. god. u Mogoriću, općina Gospić, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ĐUKIĆ, MIRKO, (Dane), rođen 26.08.1962. god. u Udbini, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ĐUKIĆ, MIRKO, (Ilija), rođen 15.04.1950. god. u Kurjaku, općina Titova Korenica, prebivalište u Gospiću, Srbin,

od 26. rujna 1992. god. pa nadalje na području Like, u cilju nasilnog obaranja ustavno-pravnog poretka RH, otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine i pripajanja iste tzv. velikoj Srbiji, sudjelovao kao pripadnik pobunjeničkih postrojba u ratnim operacima protiv legalnih snaga RH. U televizijskom intervjuu, koji je dao na položaju pobunjenih Srba, prijetio je "ustašama" govoreći da je vojska tzv. SAO Krajine spremna u svakom trenutku otvoriti vatru po "ustaškim" položajima i zauvijek s njima obračunati.

ĐUKIĆ, PETAR, (Dane), rođen 29.07.1965. god. u Gospiću, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ĐUKIĆ, SPASO, (Dmitar), rođen 8.08.1943. god. u Kurjaku, općina T. Korenica, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednim dijelom time bilo natjerano na bijeg.

ĐURAŠKOVIĆ, BRATISLAV, (Nikola), zvani Dugi, rođen 21.08.1951. god. u Prokuplju, prebivalište u Novom Beogradu (Srbija), Srbin,

u veljači 1993. god. dobio poziv od Ureda za obranu u Novom Beogradu, a onda upućen u Bubanj Potok. Tu su bili i ostali dragovoljci; zadužili su vojnu odoru, a zatim su prebačeni u Knin. Imenovani je u Kninu dobio naoružanje, maskirnu odoru i bio upućen u Korenicu. Na području Korenice ostao je sedam dana, a potom je prebačen na pobunjenički srpski položaj u Vrhovinama. U Vrhovinama je obavljao logističke poslove. Poznato mu je da je Srbija slala svoje ljude kao dobrovljce da se bore protiv Hrvatske. Na području Gračaca vidio je "arkanovce", a Slobodana Markovića je upoznao u Vrhovinama.

FILIPOVIĆ, DOJČIN, (Obrad), rođen 22.09.1955. god. u Donjoj Guštrici, općina Lipljani, Srbin,

dana 5. lipnja 1995. god. dragovoljno pristupio paravojnim postrojbama u Republici Srbiji. U mjestu Tara zadužio osobno naoružanje i smb-odoru sa zelenom beretkom, te došao iz SFRJ na tada okupirana hrvatska područja u Vojnić i Petrovu Goru, gdje radi na osiguranju objekata.

GLEDIĆ, VUKAŠIN, (Stevo), rođen 3.01.1952. god. u Bovićima, općina Vrginmost, bojnik (major) JNA, Srbin,

bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.

GLIGORIJEVIĆ, MIROSLAV, (Radenko), rođen 26.01.1969. god. u Gospiću, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin,

u prosincu 1991. god. zadužio naoružanje i streljivo, te dobio zadatak čuvanja zgrade. Nakon godinu i pol dobo je premještaj i otišao na neprijateljski pobunjenički položaj u blizini Ličkog Osika, gdje je ostao dva tjedna. S ovog položaja premješten je na položaj Urije s kojeg je pobjegao kući, uslijed oslobodilačke akcije HV-a "Oluje". Sve ovo vrijeme bio je pripadnik XVIII. brigade tzv. Vojske SAO Krajine. Zapovjednik mu je bio Nikola Mašić.

GLIGORIJEVIĆ, RADENKO, (Sreten), rođen 12.02.1940. god. u Zemunu, općina Zemun, prebivalište u Ličkom Osiku, općina Gospić, Srbin,

u siječnju 1992. god. zadužio naoružanje i streljivo, te bio raspoređen na stražu u Ličkom Osiku. Zapovjednik straže bio je Nikola Mašić. S ovog položaja bio je prebačen u Oštrovicu gdje je također davao stražu, a zapovjednik straže bio je Milan Mašić. Tu je proveo oko godinu dana, a odatle je premješten u Urije kod Ličkog Osika. Tu je ušao u sastav 1. voda 2. čete pod zapovjedništvo Boška Potkonjaka.

GLJUK, ZVONKO, (Andrija), rođen 2.03.1965. god. u Bosanskoj Gradiški, prebivališšte u Šapcu, Srbin,

u rujnu 1991. god. otišao iz Bosanske Gradiške u Šabac. U veljači 1993. god. Vojna mu je policija donijela mobilizacijski poziv i odvezla ga u Bubanj Potok. U Bubanj Potoku je dobio smb-odoru i vojnu knjižicu. Istog dana upućen je u Knin, a odmah potom u Korenicu gdje je dobio automatsku strojnicu i maskirnu odoru. Ubrzo je iz Korenice prebačen na pobunjenički srpski položaj u Vrhovinama. Imao je zdravstvenih prblema, pa je odlazio u Šabac i ponovno se vraćao. Kada je došlo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13. ožujka 1993. god. odlučili otići u Srbiju. Među njima je bio i imenovani. Krenuli su i pogriješili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na području Karlovca.

GOJIĆ, SRETEN, (Slobodan), rođen 29.05.1969. god. u Gospiću, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

GOLUBOVIĆ, RADMILO, (Stanislav), zvani Golub, rođen 12.08.1956. god. u Mladenovcu, prebivalište u Mladenovcu, Srbin,

u rujnu 1991. godime mobiliziran na području Mladenovca i otišao na pobunjeničke srpske položaje u Šidu. U srpnju 1992. god. odlazi u Tenju, i tu boreći se protiv legalne vojske RH biva ranjen. Nakon pauze, ponovno je mobiliziran u veljači 1993. god., kada ga je Vojna policija odvela u Bubanj Potok, a odatle je bio prebačen u Korenicu. Kod sebe je imao maskirnu odoru, a u Korenici je dobio automatsku strojnicu. Kada je došlo do negodovanja, dobrovoljci iz Srbije su 13. ožujka 1993. god. odlučili otići u Srbiju. Među njima je bio i imenovani. Krenuli su i pogriješili pravac, tako da su ih uhitili pripadnici MUP-a RH na području Karlovca.

GRAHOVAC, MILAN, (Dušan), rođen 12.09.1939. god. u Plaškom Latinu, općina Plaški, Srbin,

u kolovozu 1991. god. kao dragovoljac pristupa nelegalnim srbočetničkim postrojbama tzv. RSK u Plaškom, gdje dobija streljivo i oružje, te smb-odoru. Do kolovoza 1993. god. drži seoske straže, a potom prelazi u Plaščansku brigadu u jedinicu za vezu, u mjestu Latinu, gdje je ostao sve do "Oluje". Pripadnici HV su ga uhitili u Glini.

GRBA, BRANKO, (Nikola), rođen 27.05.1955. god. u Ličkoj Jasenici, općina Ogulin, prebivalište u Ličkoj Jasenici, Srbin,

prihvatio mobilizacijskio poziv pobunjenih Srba iz Ličke Jasenice u kolovozu 1991. god. Tom prilikom zadužio je naoružanje, streljivo i odoru. Raspoređen je u mjesnu stražu. Ubrzo su pobunjenici osnovali pobunjeničku postrojbu tzv. Ličko-jaseničku četu koja je pripadala tzv. Plašćanskoj brigadi. "Četa" je bila na položajima: Glibodolski Križ, Korač prema cesti za Dabar, Konjska Glava. Na ovim položajima je bio sve do travnja 1992. god., a tada je premješten za vozača u Plašćanskoj brigadi. Zapovjednici "Plašćanke brigade" bili su bojnik ("major") Boca - Milan Šušnjar, pukovnik JNA Nikola Grahovac, pukovnik JNA Ninković, a posljednji zapovjednik bio je pukovnik Mile Milivojević koji je došao iz Srbije. Na ovo područje su u ožujku i travnju 1995. god. došli "šešeljevci" iz Srbije, a bili su raspoređeni na područje Korača, Kraljeve Drage, Dangube i Žutnika.

GRBA, JOVO, (?) iz Međaša, Srbin,

kao pripadnik mješovite topničke jedinice pobunjenih Srba koja se nalazila kod Vojnovca, općina Ogulin, u ožujku 1993. god. sudjelovao u topničkom napadu na Špehar Selo. Njegov borbeni zadatak bio je izračunavanje koordinata.

GRBIĆ, DUŠAN, (Đuro), rođen 12.12.1948. god. u Zrmanji, općina Gračac, boravište u Novom Beogradu (Srbija), Srbin,

tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII. ličkog korpusa" i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

GRKOVIĆ, BRANKO, (Milan), rođen 1.03.1949. god. u mjestu Latin, općina Plaški, Srbin,

u vremenskom razdoblju od rujna 1991. god. dragovoljno pristupio paravojnim srpskim postrojbama tzv. SAO Krajine na području Plaškog, u sastavu kojih je borbeno djelovao po pripadnicima HV i redarstvenim snagama. Nakon 10. svibnja 1995. god. bio je pripadnik III. korpusa paravojske tzv. RSK, te time bio sudionikom oružanih napada koji su lokalno nesrpsko stanovništvo protjerali.

GRUBIŠIĆ, DUŠAN, (Svetozara), rođen 31.08.1960. god. u selu Raduč, općina Gospić, Srbin,

pristupio paravojnim četničkim postrojbama tzv. SAO Krajine, u sastav "Martićeve milicije" PU Gospić. Naoružan vršio je kontrolu prometnica postavljajući barikade u Gospiću, tijekom 1991. god.



GRUBOR, ZORAN, (Niko), 8.06.1969. god. u Ivanjskoj, Srbin,

u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama na ovom području aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

GRUIČIĆ, BOGDAN, (Ilija), rođen 24.02.1951. god. u Studencima, općina Gospić, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo natjerano na bijeg.

GVOZDIĆ, MIRKO, (Dragan), rođen 9.03.1941. god. u Čađavskom Lugu, općina Podravska Slatina, Srbin,

tijekom 1991. god. u vrijeme oružane pobune JNA i drugih srpskih, nelegalnih postrojba protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske, radi stvaranja tzv. SAO Krajine, pristupio ovim pobunjeničkim postrojbama na području općine T. Korenica. Nakon 10. svibnja 1995. god. kao pripadnik "XVIII. ličkog korpusa" i dalje sudjeluje u oružanim napadima protiv legalne vojske Republike Hrvatske na području općine T. Korenice sa ciljem okupacije ovog dijela hrvatskog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

HRUSTIĆ, IFET, (Šaban), rođen 1.04.1960. god. u Hripavcima, općina Ključ, Srbin,

u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici Gračac, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

ILMIĆ, NEDJELJKO, (Sulejman), rođen 29.12.1963. god. u Gospiću, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo protjerano.

ILMIĆ, SULEJMAN, (Derviš), rođen 1.08.1944. god. u Gornjoj Barskoj, općina Cazin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga (milicije i četnika) tijekom 1991. god. aktivno sudjelovao u pretresanju, paljenju, pljačkanju te uništavanju materijalnih dobara Hrvata na području Ličkog Osika i Široke Kule, što je stvorilo strah i nesigurnost civilnog pučanstva koje je jednom dijelom time bilo protjerano.

IVANČEVIĆ, ZDRAVKO, (Jovo), rođen 13.07.1961. god. u Kninu, prebivalište u Gospiću, Srbin,

tijekom 1990. god. u Počitelju, zajedno s ostalim mještanima sela Počitelj (srpske nacionalnosti), a radi stvaranja tzv. SAO Krajine, naoružan stražario, vršio kontrolu osoba, sve u cilju sprječavanja ulaska i djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske.

IVANIĆ MILAN, (Dane), rođen 6.09.1968. god. u Gračacu, Srbin,

u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

JAKŠIĆ, ĐOKO, (Nikola), rođen 16.07.1947. god. u Plaškom, prebivalište u Plaškom, općina Ogulin, Srbin,

u drugoj polovici 1991. god., u vrijeme agresije JNA i drugih paravojnih srbočetničkih postrojba na Republiku Hrvatsku radi nasilnog obaranja njenog ustavno-pravnog poretka i legalno izabranih organa vlasti, te otcjepljenja dijela hrvatskog teritorija radi stvaranja tzv. Krajine, pristupa paravojnim postrojbama koje se osnivaju u Plašćanskoj dolini, općina Ogulin. U sastavu ovih postrojba sudjeluje u oružanim napadima protiv RH - u napadu na Saborsko, kojom prilikom su ubijeni, uhićeni i odvedeni u nepoznatom pravcu civili hrvatske nacionalnosti. Saborsko je potpuno razoreno, dok su ostali mještani hrvatske nacionalnosti protjerani.

JAKŠIĆ, MILAN, (Dane), rođen 20.10.1947. god. u Glogovu, općina Gračac, Srbin,

u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

JAKŠIĆ, MILORAD, (Jovo), rođen 6.04.1951. god. u Glogovu, općina Gračac, Srbin,

u ožujku 1991. god. samovoljno napustio svoje radno mjesto u Policijskoj stanici u Gračacu, da bi potom pristupio nelegalnim neprijateljskim snagama, tzv. SUP-u Knin tzv. SAO Krajine, aktivno djelujući sa ciljem otcjepljenja pojedinih dijelova teritorija RH.

JANČIĆ, MANE, (Mićo), rođen 5.02.1956. god. u Trojvrhu, općina Ogulin, Srbin,

koncem rujna 1991. god. raskinuo radni odnos u Rijeci, te se u listopadu iste godine dragovoljno priključio paravojnim srpskim postrojbama na području Plaškog, Plaščanskoj brigadi, II. bataljunu, II. četi, I. vodu, u kojima je vojno djelovao na području Plaškog, Josipdola i Ogulina, sve do uhićenja 6. kolovoza 1995. god.

JANJATOVIĆ, BRANISLAV, (Petar), rođen 14.04.1951. god. u Otočcu, prebivalište u Otočcu, Srbin,

bio pripadnik srpskih paravojnih postrojba od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. Tijekom 1991. god. na području Srpskog Polja i zaseoka Janjetovića, Štula, Bjeljevina i Rostruna, držao noćne straže naoružan vatrenim oružjem, postavljao zapreke na cestovnim pravcima koji su vodili prema mjestima pretežno nastanjanim hrvatskim pučanstvom, što je kod Hrvata stvaralo ozbiljnu uznemirenost i osjećaj nesigurnosti. U njegovom obiteljskom domu nalazio se glavni stožer oružane pobune. Sudjelovao je u terorističkim akcijama, čineći miniranja na navedenim područjima. Kao pripadnik srpskih paravojnih snaga organizirao je nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu, postavljao straže, te u rujnu 1991. god. bio sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje, kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, ĐOKO, (Nedjeljko), rođen 10.01.1965. god. u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, ĐURO, (Simo), zvani Šurjak, rođen 15.05.1941. god. u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991. do siječnja 1992. god. organizirao nabavku oružja koje je dijelio srpskom stanovništvu i postavljao straže. Bio je sudionikom napada na civilne objekte u selu Srpsko Polje u rujnu 1991. god., kako bi civilno pučanstvo napadima natjerali u bijeg. Sudjelovao je i u minobacačkom napadu na selo Kompolje.

JANJATOVIĆ, ILIJA (Nedjeljko), rođen 9.05.1962. god. u Srpskom Polju, prebivalište u Srpskom Polju, općina Otočac, Srbin,

kao pripadnik srpskih paravojnih snaga od srpnja 1991.

bagira, s tobom više neću polemizirati o ovoj temi-
teško da si mogao bilo što znati 90ih godina o tadašnjim dešavanjima-
tvoje znanje se de fakto bazira na srpskim izvorima,
ja sam prekrstario bosnu uzduž i popreko-
upoznao i stekao prijatelje bosance, koji su bili i muslimani i srbi i hrvati-
i niko od njih se nije sramio reći da je bosanac!
nemaš pojma što su bili miloševićevi mitinzi istine, 88g u lici smo stopirali golfa s miloševićevom slikom na kokpitu, vozać nas je pitao, dali će milošević postati yu predsjednik- rekao sam : "nema šanse"
zakočio je i isterao nas iz auta!
dvije godine kasnije zbog te izjave bi vjerojatno izgubili glave!
nije mi jasno da ti kao mladi čovijek, koji rat nije ni omirisao, skupljaš poodatke o ratu, vidiš jedino ono što su vama učinili!
nije me briga što ćeš analizirati rećenicu po rećenicu i davati nebulozne odgovore- ali žao mi je da pokazuješ patološku mržnju prema muslimanima ( ne zaboravi i oni su abrahamova djeca i potiću od istog boga)
žao mi je što si generacija moga sina- koji na svu sreću nema pojma o ratu i nije ga briga, mada je 92 g kao desetogodišnjak čučao u podrumu kad se granatirao grad nezna ni za logore ni za žrtve i boli ga za tužbe i optužnice!
žao mi je što ti kao njegov vršnjak skuplja nekakve podatke i pokušava nešto dokazati ljudima koji su živjeli daleko prije tog rata i koji znaju odakle je krenuo vjetar nacionalizma!
nemoj se truditi davati odgovor-
jer kako god mudar bio, neću ga prihvatiti- niti više dati ni jedan odgovor na tu temu!

Tanuki s obzirom da vise volis da praktikujes "kumrovacku skolu" spina, opsteg bezanja od konkretnih pitanja i dupljak igrica - i bolje da zaobidjes svaku raspravu
Rasprava je samo za ljude sa argumentima a mantranje je za dzamiju i crkvu

Njima je oprošteno i neki od njih sudjeluju u kreiranju hrvatske politike !

Imena:

1. Drča Živko, sin Save… rođ. 08. 07. 1952.g. Vukšić, JMBG 0807952381009 trenutno u bijegu….". Redom: Ušljebrka Sava, Đurić Vukašin, Ušljebrka Sretko, Ćoso Borislav, Ćoso Nebojša, Graić Božidar, Graić Duško, Graić Ljubiša, Graić Miloš, Graić Milutin, Graić Nebojša, Graić Nikola (r. 1949.), Graić Nikola (1944.), Graić Petar, Graić Stanko, Graić Trifun, Gulić Todor, Ilić Milan, Ivanišević Mladen, Jokić Boško, Jokić Dušan, Jokić Milenko, Jokić Miloš (25. kolovoza, 1953.), Jokić Miloš (17. lipnja, 1953.), Jokić Momčilo, Končarević Dragan, Košević Dušan (1949.), Košević Dušan (1957.), Košević Duško, Košević Josif (zv. Pero"), Košević Nikola, Košević Simo, Košević Slavko, Košević Slobodan, Košević Vladimir, Košević Živko, Krekić Miloš, Kresović Aleksandar, Kresović Savo, Mijak Jovica, Mijak Nikola, Mijak Željko, Mimić Bogdan, Mimić Davor, Mimić Dragan, Mimić Dušan, Mimić Đorđe, Mimić Jovan, Mimić Miloš, Mimić Mirko, Mimić Mladen, Mimić Slavko, Mimić Stanko, Mimić Stevan, Mimić Zoran, Mimić, Željko, Radak Milenko, Radak Nenad, Radak Vojin, Rakić Aleksandar, Rakić Đorđe, Rakić Dragan, Rakić Dušan, Rakić Milan, Rakić Milenko, Rakić Miroslav, Rakić Neven, Rakić Nikica, Rakić Nikola, Rakić Petar, Rakić Srđa, Relić Dušan, Relić Jovo, Relić Rajko, Relić Saša, Relić Vukašin, Rnjak Boško, Rnjak Dragan, Rnjak Dragoslav (1962.), Rnjak Dragoslav (1967.),
Rnjak Dušan, Rnjak Duško (1953.), Rnjak Gojko, Rnjak Jete, Rnjak Jovica, Rnjak Ljubomir (Buco, 1966.), Rnjak Ljubomir (1937.), Rnjak Milan (1965.), Rnjak Milan (1971.), Rnjak Mirko, Rnjak Novica, Rnjak Slavko, Rnjak Vojislav, Rnjak Željko, Rstić Jovan, Rstić Milenko, Rstić Žarko, Savić Branko, Savić Dušan, Savić Gojko, Savić Jovo, Savić Milojko, Savić Mladen, Savić Petar, Savić Zdravko, Štulić Nikica, Štulić Slavko, Volarević Nikica, Vrcelj Boško, Vrcelj Božidar, Vrcelj Branko, Vrcelj Čedomir, Vrcelj Budimir, Vrcelj Dušan, Vrcelj Đuro, Vrcelj Marko (1953.), Vrcelj Marko (1950.), Vrcelj Milan, Vrcelj Milan, Vrcelj Mladen, Vrcelj Malden ("sin Čedomira, rođ. 2. I. 1968. g. u Benkovcu, s prebivalištem u BUKOVIĆU, trenutno u bijegu"), Vrcelj Momčilo (1944.), Vrcelj Momčilo (1961.), Vrcelj Petar, Vrcelj Predrag, Vrcelj Rajko, Vrcelj Slavko, Vrcelj Slobodan, Vrcelj Sretko (1956.), Vrcelj Sretko (1954.), Vrcelj Stevan, Vrcelj Zdravko, Vrcelj Zoran, Vrcelj Željko i Stjelja Branko. Većina je 1997. bila "u bijegu", s upisanim "prebivalištem u Bukoviću", a manji broj pripada Vukšiću, Žegaru, Bivčina selu, Benkovcu i Nuniću.


Navedena teroristička skupina velikosrba teretila se "da su; nakon što su tijekom 1991. g. prihvativši velikosrpsku ideju vojnog osvajanja dijela teritorija Republike Hrvatske i na tako osvojenom području stvaranja nove etnički čiste paradržavne tvorevine tzv. "krajine" i njenog pripajanja tzv. "velikoj srbiji", zadužili oružje i uniforme i priključili se paravojnim postrojbama pobunjenih Srba.

sad spisak cetnicki teroristicki takozvani vlada jao krajine

VLADA BORISLAVA MIKELIĆA


BORISLAV MIKELIĆ, predsjednik

MINISTRI:
MILAN BABIĆ, inozemni poslovi
RADE TANJGA, obrana
ILIJA PRIJIĆ, unutarnji poslovi
UROŠ FUNDUK, pravosuđe i uprava
SIMO ŠIJAN, poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda
BRANKO PETROVIĆ, ekonomski odnosi, gospodarski razvoj i industrija
MILIVOJ KRIČKA, energetika i rudarstvo
MILAN PAĐEN, promet i veze
LJUBIŠA BUDIĆ, urbanizam, stambeno-komunalni poslovi i građevinarstvo
MILE BOSNIĆ, trgovina i turizam
RATKO VESELINOVIĆ, financije
STEVAN ĐURIĆ, zdravlje
SLOBODAN PERIĆ, rad, boračka i socijalna pitanja
STEVO RATKOVIĆ, prosvjeta
DRAGUTIN BOLIĆ, kultura i vjera
MILIVOJ VOJNOVIĆ, tjelesna kultura i sport
DRAGO KOVAČEVIĆ, informiranje

SAVO ŠTRBAC, tajnik






VLADA ĐORĐA BJEGOVIĆA

Đorđe Bjegović, predsjednik
Branko Lubovac, potpredsjednik
Stojan Španović, potpredsjednik

MINISTRI
Nebojša Arbutina, ekonomski odnosi, industrija i razvoj
Dr. Dragiica Bakić, rad i boračko-invalidska zaštita
Miomir Crnogorac, promet i veze
Mitar Brnović, poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo
Slobodan Jarčević, inozemni poslovi
Milivoj Krička, energetika i rudarstvo
Dr. Spiro Kostić, zdravstvo
Milan Knežević, prosvjeta
Radomir Kužeta, pravosuđe i uprava
Đorđe Lazić, trgovina i turizam
Milan Martić, unutarnji poslovi
Vojin Peurača, financije
Milena Tanjga, informiranje
Dušan Rakić, narodna obrana
Ljubiša Budić, građevinarstvo i urbanizam

Savo Štrbac, tajnik






VLADA RISTE MATAKOVIĆA

Risto Mataković, prvi ministar vlade i ministar za pravosuđe

MINISTRI
Vukašin Babić, za energetiku
Dušan Badža, za obrazovanje
Milan Bauk, za financije
Drago Jaramaz, za financije (poslije Bauka)
Savan Grabundžija, za promet i veze
Lazar Macura, za informiranje
Milan Martić, za unutarnje poslove
Dušan Vještica, za urbanizam i građevinarstvo
Veljko Popović, za urbanizam i građevinarstvo (poslije odlaska Dušana Vještice na drugu dužnost)
Boro Rašuo, za inozemne poslove
Petar Štikovac, za vjere
Dr. Vaso Ležaić, za rad, zdravlje i socijalnu politiku







VLADA ZDRAVKA ZEČEVIĆA

Mr. Zdravko Zečević, predsjednik
Dr. Boško Božanić, potpredsjednik
Jovo Kablar, potpredsjednik
Stevo Bogić, potpredsjednik
Veljko Džakula, potpredsjednik

MINISTRI
Nebojša Arbutina, ekonomski odnosi, industrija i razvoj
Đorđe Bjegović, energetika i rudarstvo
Mitar Brnović, poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo
Dušan Ećimović, informiranje
Zdravko Janković, informiranje (poslije Ećimovića)
Rade Gaćeša, građevinarstvo i urbanizam
Dr. Mladen Hadžić, rad i socijalna zaštita
Milan Martić, unutarnji poslovi
Milan Knežević, prosvjeta
Vojin Peurača, financije
David Rastović, šport
Dobroslav Vejzović, inozemni poslovi
Slobodan Jarčević, inozemni poslovi (poslije Vejzovića)
Sergej Veselinović, kulture i vjere
Svetozar Vinčić, trgovina i turizam
Dr. Dušan Jović, zdravstvo
Dr. Srpko Kostić, zdravstvo (poslije dr. Jovića)

Dušan Starević, tajnik






VLADA MILANA BABIĆA

Dr. Milan Babić, predsjednik
Jovan Katić, potpredsjednik
Risto Matković, potpredsjednik
Dušan Starević, potpredsjednik

MINISTRI
Vukašin Babić, za elektroprivredu i energetiku
Dušan Badža, za obrazovanje
Milan Bauk, za financije
Jovan Katić, za industriju i ekonomski razvoj
Dr. Vaso Ležaić, za zdravstvo i socijalnu politiku
Lazar Macura, za informiranje
Milan Martić, za unutarnje poslove
Jovan Radulović, za inozemne poslove
Veljko Stoisavljević, za poljoprivredu, šumarstvo, trgovinu i turizam
Milan Tarbuk, za narodnu obranu
Petar Štikovac, za vjere
Dušan Vještica, za urbanizam i građevinarstvo




Sve navedene vlade kao i članovi iste odgovorni su za agresiju na RH, genocid,
nepoštivanje ratnog prava i nepoštivanje ustava RH koji su kršili aktom odvajanja tzv.RSK
iz okrilja RH i pokušaja spajanja sa SRJ, tj.stvaranja V

Sporazum koji je u prosincu 1994. godine otvorio autocestu Zagreb-Okučani-Lipovac pružio je povod za pokretanje napadne operacije HV za oslobođenje zapadne Slavonije. Budući da je sporazumom bilo omogućeno da se u zajedničkom prometu po cesti, prvi put poslije 1991. godine, sretnu Srbi iz RSK i Hrvati, 28. travnja 1995. godine došlo je i do ozbiljnog incidenta u kojem je jedan Hrvat, nakon svađe na benzinskoj crpki, ubio Srbina iz Okučana. Rođaci i prijatelji ubijenoga postavili su zasjedu na autocesti i zapucali na automobile u prolazu, ubivši troje ljudi. Autocesta je potom zatvorena u atmosferi opće napetosti.

Fala Neu danas mi je baš dan,15 g. kako mi brat poginio+

...pjesma je za pale vojnike koji su je obozavali pjevat...
118 domobranska pukovnija...Gospić..neka se ne zaboravi.

Neka njihova žrtva ne bude uzaludna,pokoj im duši

uz sav respekt, prema hrvatskim žrvama, uz saučešće škorpiju za gubitak brata,
i bol koju mogu razumijeti, ne prihvačam da postratni profiter poput tompsona može biti simbol obrane hrvatske domovine!

gdje ti je sada tu M.P.T.

scorpio57 je napisao/la:gdje ti je sada tu M.P.T.

pa neu je stavila njega,
a ti si stavio hos
ali ja ti mogu reći da hos (barem ekipa u mom kraju)
nije napravila nekakav dignitet u obrambenom ratu, naprotiv!

ima istine u ovome tvome postu samo nemoj generalizirat

malo sam uranio al eto

Operacija je počela 1. svibnja 1995. ujutro u 5:30, napadom HV-a na južni i središnji dio zapadnoslavonske enklave RSK snagama sastavljenim od dijelova četiri profesionalne brigade te niza specijalnih, pričuvnih, domobranskih i policijskih postrojbi. U akciji je sudjelovalo oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Oslobađajući zapadnu Slavoniju, poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena.

Tijekom akcije Srbi su srušili i zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju.

Napad je izveden na nekoliko smjerova: sa zapada od Novske prema Okučanima s pomoćnim krakom na jug prema Jasenovcu, a s istoka od Nove Gradiške, također prema Okučanima, s pomoćnim krakom prema Staroj Gradiški. Nastupima prema Okučanima, koji su išli autocestom odnosno paralelno s njom, nastojala se presjeći enklava i rasjeći te potom razbiti glavne snage neprijatelja, dočim su pomoćne snage imale zadaću da izbijanjem na Savu kod Jasenovca i Stare Gradiške spriječe eventualnu intervenciju VRS te zaposjednu državnu granicu.
Hrvatske snage [uredi]

Glavni smjerovi napada:

* 81. Gardijska bojna napadala je na pravcu Šagovina - Cage - Okučani
* 5. Gardijska brigada, 121. Domobranska pukovnija, oklopna postrojba 123. Brigade i dijelovi 105. Brigade napadali su na pravcu Nova Gradiška - Okučani
* 125. domobranska pukovnija, bojna 1.Gardijske brigade, dio 3. Gardijske brigade i 13. protuoklopni topničko-raketni divizion Koprivnica nastupali su na pravcu Novska - [[Okučani].

Pomoćni smjerovi napada:

* 80 Gardijska bojna,
* 2.divizion 15. protuoklopno topničko raketne brigade ('15.POtrbr' Križevci) nastupali su na pravcu Gorice-Stara Gradiška

* 1. bojna 125. Domobranske brigade nastupala je na pravcu Novska - Jasenovac, te oslobodila Jasenovac

* 105 Brigada je nastupala na pravcu Subocka- Lipik - Bijele stijene, a kasnije su im se u čišćenju terena pridružili pripadnici specijalne policije RH

* 52 Domobranska pukovnija je uspješno blokirala područja Pakraca. Kasnije su im se u čišćenju terena pridružili pripadnici specijalne policije RH

* 2. mehanizirana bojna 1. gardijske brigade zajedno s jedinicama specijalne policije RH probila se iza neprijateljskih linija presjekla komunikaciju Novska-Nova Gradiška i time omogućila tenkovsko napredovanje u smjeru Novska-Okučani .

* Jedinice specijalne policije RH probile su se pravcem vrh Kik-Čardak-Trnakovac, te smjerom Kričke -Rajčići- Trnakovac, a kasnije su izvršile čišćenje planine Psunj uz pomoć pripadnika 52 domobranske pukovnije.

Artiljerijska potpora

* Topnička bojna Bjelovarskog zbornog područja,
* 16. raketno-topnička brigada,
* topnička bojna 3. gardijske brigade.
* 3 bojna 15. protuoklopne brigade Križevci
* 4. bojna 202 protuzračne brigade

Zračna potpora

* Avioni Mig-21 bis, 91. zrakoplovna baza Pleso

Srpske snage [uredi]

* 18. Korpus SVK:
o 51. laka brigade sa štabom u dijelu Pakraca, držala je liniju od Pakraca do Čardaka
o 54. laka brigade sa štabom u Okučanima, držanje linije od Save do Trnakovca
o 98. laka brigada sa štabom u selu Rajić, vojarnom u Jasenovcu, držali liniju Sava - Čardak (51. PBR)
o 63. odred s 59. daruvarskim odredom, držali linije od Save do Trnakovca
o 18 mjesoviti artiljerijski puk u S. Gradisci sa sastavima:
o tenkovska postrojba u području Stare Gradiške (7 T-55 i 1 PT-76)
o tri topničke baterije kalibra 105mm M56
o jedna do dvije protuoklopne baterije T-12 i 3 BOV-1
o jedan do dva protuzračna bataljuna
o jedna do dvije protuoklopne baterije kalibra 130mm M46 bile su locirane na području Republike Srpske, ali im vojna policija VRS nije dopustila otvaranje vatre.
o ostale manje jedinice
* Specijalna policija Policijske stanice Okučani sa štabom u Ivanovcu, držanje linija između 51. i 54. lake brigade
* 11. laka brigada
* Tijekom operacije dva bataljuna 1. krajiškog korpusa VRS bila su ubačena u područje Stare gradiške i Jasenovca, a neke manje artiljerijske jedinice VRS su davale manje značajnu artiljerijsku potporu.

Scorpi, zasto je Njofra nakon te zurkice dobio poziv na party u Hagu ?

Mozda zato sto nije ratovao nego je napao civile pod zastitom UN-a ?
Ajde seti se ..a sada trcecim korakom odoh na posao ali vraticu se veceras da procitam tvoj zabavni odgovor

BAGIRA je napisao/la:Scorpi, zasto je Njofra nakon te zurkice dobio poziv na party u Hagu ?

Mozda zato sto nije ratovao nego je napao civile pod zastitom UN-a ?
Ajde seti se ..a sada trcecim korakom odoh na posao ali vraticu se veceras da procitam tvoj zabavni odgovor

Kao neposredni sudionik događaja mogu ti reći da su ti civili bili opako naoružani i pobili nekolicinu hrvatskih vojnika, nakon što se pojačao pritisak prema tim djelovima gdje se pružao otpor najednom civila ko dreka a odbačenih odora ko dva dreka sve u svemu ono što je ostalo na ognjištima je reklo da je do sada bio drek (naravno da su mislili da će sad biti još veći) .
Osobno sam obilazio te ljude civile, večinom starce koje nisu mogli za@ebat srpski političari i koji su se pomirili sa sudbinom da će biti poklani kad tamo eto ti ih i dan danas žive, a istu su sami dali podatke o civilima koji su iz odora uskakali u civilna odjela, pokazali mjesta gdje su pobacali oružje, i sami srbi su rekli da do sada nisu vidjeli takvog kukavičluka kod vojske ali da ionako ti koji su se preksidali i koji su bježali nisu odavde (misleći na ta sela) već su došli odnekuda i oni seljati starosjedioci su ih morali hraniti i skrbiti o njima a što su i učinili u nadi da će ih zaštiti od hrvatskih hordi zla, ustaških koljača među kojima sam i sam bio a u životu nisam zaklao niti pillića.
Nadalje, večina takvih se odlučila na samostalan bijeg ne mareći pri tome na ljude koje su povukli u zbjegove već su im oduzimali traktore i osobna vozila te bježali prema bosni, dok je domicilni narod dolazi na mjesta za sabiranje koja je taj UN organizirao i odakle je autobusima pod patronatom UN-a domicilni narod prebacivan u bosnu.
Kasnije je i dokazano da je to tako bilo jer su visoki časnici UN-a također izjavili da su se bojali hrvatske osvete ali da su pogriješili jer su naknadnim obilaskom pronašli sve civile koji su ostali kod svojih kuća i kojima su opetovano ponudili ako žele mogu ih prebaciti do prihvatnog centra a što su odbili jer te ustaše nisu toliko strašne i da su te ustaše isto tako deca kao i njihova deca koja su sada otišla tkoznagde .
Pored posijane panike od strane srpskih obavještajnih službi, tu se uslužno uključio i UN te je iz tog područja otišlo više ljudi zbog pogrešne srpske politike nego zbog nekog napada ustaških snaga.
Tih godina već odavno nije bilo formacija koje su ratovale 91-92 već se radilo o regularnoj vojno redarstvenoj akciji koja je oslobodila dio teritorija.
Ne znam što i kako vam je to prikazano u srbiji niti me ne zanima, niti želim mjenjati tvoje i nečije druge krive drine ali ti mogu reći da si u pogledu ovih akcija dosta zaveden kad tvrdiš da je napadnut nedužan narod.
Zbog čega onda UN nije napao i raketirao zagreb i naše položaje kao što je beograd dobio kad je eliminirao nedužne civile negdje drugdje.
I na kraju hrvatska je ovom akcijom vratila dio teritorija koji je okupiran a pripada joj po svim granicama od ranije a i pokazala je tko je gazda po pitanju vojno taktičkih igara na ovom području.

Jeste Rambo, tako je..nego je l' ti tu "tata" ?
Pitanje je za Scorpia

ovo je zvanično pa pričitaj o civilima

Napad je uspio preko svih očekivanja. Već prvoga dana hrvatske su snage došle nadomak Okučana i ušle u Jasenovac te ovladale svim bitnim objektima. Kada je Hrvatski radio javio da je oslobođen Jasenovac nacijom se prolomio uzvik oduševljenja - bilo je jasno da se operacija dobro odvija.

U enklavi se branio 18. korpus SVK sastava tri lake brigade (s četvrtom na desnoj obali Save), jačine oko 4000 vojnika, ali je pružio mlitav i neorganizirani otpor i počeo se u rasulu povlačiti u Bosnu preko mosta kod Stare Gradiške; prvog dana u Bosnu je prešao i zapovjednik korpusa. Zajedno s vojskom bježalo je i srpsko stanovništvo, kojih 18.000 ljudi.

Drugoga dana operacije zaposjednuti su Okučani i svaki otpor u južnom i središnjem dijelu enklave je prestao, a rijeke civila pomiješane s vojnicima koji su izgubili vezu sa svojim postrojbama, prelazile su u Bosnu. Na sjeveru, zapadno od Lipika i Pakraca, na području koje nije bilo pod prvim udarom, ostale su snage 51. lake brigade SVK koja je nastavila s borbom i u sljedeća dva dana. 4. svibnja poslije podne Hrvati u to područje desantiraju jednu ojačanu pješačku satniju, nakon čega je uslijedio topnički i pješački napad drugih hrvatskih snaga iz dodira i s oboda sektora. Borba je trajala svega nekoliko sati, a potom su se Srbi počeli predavati. U brdskim selima iznad Pakraca uhićen je i jedan od vođe srpske pobune, Veljko Džakula. Srpski gubici procijenjeni su na oko 350 do 450 mrtvih te oko 1000 do 1200 ranjenih. Zarobljeno je oko 1500 Srba.
Srpska odmazda:

Nemoćno suočena s porazom, vodstva RSK i SVK odlučuju se za terorističku odmazdu te 2. i 3. svibnja naređuju raketne napade na Zagreb, te granatiranje Karlovca i Siska. Središte grada Zagreba zasuto je raketama s kazetnim punjenjem iz VBR Orkan pri čemu gine petero civila, a 203 je ranjeno. Rakete su ispaljene sa područja Pokuplja, negdje oko sela Trepča, a cilj je bio "zvončićima" zasuti Trg bana Jelačića i učiniti što veće ljudske žrtve.

Ova zločinački čin bio je unaprijed smišljen. Naime, suočeni s rastućom prijetnjom HV-a, srpski su časnici usvojili doktrinu realne prijetnje - znajući da je Hrvatska posebno osjetljiva na ljudske žrtve cjelokupni temelj obrane RSK bila je strategija odmazde. Odvratiti HV od napada značilo je napad na stanovništvo hrvatskih gradova, Zagreba, Siska, Karlovca, Novske, Dubrovnika, Vinkovaca, Osijeka, Kutine, Zadra, itd.

Krajiški predsjednik, Milan Martić se na radiju i televiziji otvoreno pohvalio kako je osobno izdao zapovijed za raketiranje. Milan Martić je došao u Bosansku Gradišku i pred okupljenim vojnicima i civilima izjavio je da mu je žao, i da je zbog napada HV na njih osobno naredio raketiranje Zagreba. Upravo je to Martićevo javno hvaljenje postalo temelj Haške optužnice i jedan je od rijetkih primjera javnog hvaljenja ratnim zločinom.
Sudbina civila:

HV se prema civilnom pučanstvu u oslobođenoj enklavi ponašala uglavnom korektno. Prometnica Okučani-Stara Gradiška, koja je izvodila u Bosnu, ostavljena je slobodnom kako bi se omogućilo povlačenje srpskih snaga i naroda koji je bježao; odgađanje ulaska u Okučane već prvog dana operacije također je bilo u funkciji ostavljanja izlaza. U kaosu na prilazima mostu u Staroj Gradišci došlo je do otvaranja vatre na kolone u bijegu te je bilo civilnih žrtava. UNCRO i međunarodni promatrači paušalno su i više po inerciji optužili Hrvate za pljačke i zločine, ali su nakon nekoliko dana ove optužbe uz isprike povukli.

Uspostava hrvatske vlasti na oslobođenim teritorijima bila je brza i učinkovita i po profesionalnosti se bitno razlikovala od u ovom ratu uobičajenih ulazaka u područja sa "suprotnim" etničkim sastavom. Srpski politički dužnosnici koji nisu izbjegli slobodno su davali intervjue za medije, a svega nekoliko dana nakon završetka operacije preostalo srpsko pučanstvo bilo je obuhvaćeno sociologijskim istraživanjem u kojem su ispitivani njihovi politički stavovi. Prvi put u ratu na području bivše Jugoslavije poraženi su priznati kao osobe i politički subjekti.

BAGIRA je napisao/la:
Zapravo nikada i nigde nije ni dokazana osim na partijskim sastancima HDZ-a..za lokalne potrebe i uz pomoc hektolitara jeftine brlje
Mozda bi ti kao profesionalka mogla da dokazes gde je to Srbija osudjena za genocid ?

evitaa je napisao/la:Osim toga doći će i do povlačenja optužnica za genocid, koji do sada Srbiji ,što je vrlo žalosno nije nikada dokazan

Sigurno nisi uspio pročitati dobro da se požuriš spomenuti Nobila koji bi i mater vlastitu prodao za lovu:D

BAGIRA je napisao/la:
Mozete svi da date po 5e i dovoljno je da se sudite 50 godina ali nije stvar u parama nego u cnjenici da bi morali da pojedete optuznicu koja je ionako pisana populisticki.

Neka i presuda bude populistička i svi zadovoljni.

BAGIRA je napisao/la:
Sto? Ja uvek tvrdim da samo cisti racuni doprinose napretku - pa kom deblji kom tanji kraj.

Onda vratite Bih nasilno oduzet teritorij tj.RS , nastalu na genocidu i priznajte Republiku Kosovo.

BAGIRA je napisao/la:
Nego, kud se seti "dobrosusedskih odnosa" tek kad je pokrenuta kontratuzba ?

Ta kontratužba ti je čista humoreska tj.srpski inat.

BAGIRA je napisao/la:
Deluje neiskreno, znas...

Znam , istina boli.

BAGIRA je napisao/la:
Pogotovo kad se vidi nusproizvod povlacenja tuzbe. Koliko ima ovakvih foruma gde pojedini "profi domoljubi" i glumci istresaju svoje fantazije bez ikakvog rezona i argumenata ?

Bagira nije isto misliti da znaš i znati a ovo što sam napisla su neopsorne činjenice koje bi ti trebao znati kada već tako srčano sudjeluješ u diskusijama, ali ti samo misliš da znaš...btw.to nema veze sa domoljubljem.