Krediti u švicarskim francima - Udruga franak

banke možda i nisu zarađivale na razlikama u deviznom kursu,ali su se osigurale od pada kune!
mnogi "mudri" hrvatski građani, kreditno sposobni podigli su kredit u švicarcima, i kupili stan kako bi ga isplaćivali njegovim rentanjem, e sada su oni, kao, najviše pogođeni divljanjem kursa i vjerojatno glavni inicijatori udruge franak, a popušit će oni naj naivniji koji su ostali i bez posla i bez stana u kojem žive

2007 godine sam digao kredit tj podnijeo zahtjev za kredit za kupnju auta, i imao sma mogućnost biranja, dali želim franak ili euro, izabrao sma franak zbog trenutnog tečaja, ali se ispostavilo da sma u roku godinu dana dobio ratu veću za cca 1000 kn mjesečno.
Tako i svaki drugi koji su podizali kredit su imali mogućnost biranja i većina ih je "birala" kao i ja i pogriješila ...

FALKON 2 je napisao/la:2007 godine sam digao kredit tj podnijeo zahtjev za kredit za kupnju auta, i imao sma mogućnost biranja, dali želim franak ili euro, izabrao sma franak zbog trenutnog tečaja, ali se ispostavilo da sma u roku godinu dana dobio ratu veću za cca 1000 kn mjesečno.
Tako i svaki drugi koji su podizali kredit su imali mogućnost biranja i većina ih je "birala" kao i ja i pogriješila ...

pa pretpostavljam da si otplatio taj kredit, a koliko te je koštao nema veze, ipak si digao kredit za auto, a ne za stan, a mogao si za 3 mjesečne rate kupiti nekakvu staru ragu, pa je promijeniti za bolji auto nakon godine dana i za 5 godina doći do auta kojeg si želio, ali ti si se htio kurčiti u svom selu pa si kupio novog golfa da ti susjedi zavide

"Agonija građana koji su uzeli kredit u švicarcima zaista je već nešto groteskna. Ipak, da vas utješim, spasenje postoji. Samo se morate strpjeti. Za kojih dvanaest mjeseci, kad na vlast dođe Tomislav Karamarko, svemu ćemo se ovome slatko smijati. Za kredite u švicarcima Tomislav Karamarko će na tajanstven način optužiti Josipa Broza Tita", piše Ante Tomić. » Slobodna

Slovenski ministar financija i vlada izjavili su da država neće učiniti ništa da bi zaštitila kreditirance.

Ministar je rekao da su svi bili svjesni rizika i da nema potrebe uplitanja države u odnos banka-korisnik kredita.

Dodao je da je od 2003. do 2008 kredit u CHF bio puno povoljniji nego krediti u Eurima.

histrion je napisao/la:Slovenski ministar financija i vlada izjavili su da država neće učiniti ništa da bi zaštitila kreditirance.

Ministar je rekao da su svi bili svjesni rizika i da nema potrebe uplitanja države u odnos banka-korisnik kredita.

Dodao je da je od 2003. do 2008 kredit u CHF bio puno povoljniji nego krediti u Eurima.

slovenska banka u okviru Jugoslavije??
kurve koje su otkupljivale marke na crnom tržištu još od 88 godine u dogovoru s Miloševićem ,
nock nock
90ih godina na graničnim prelazima između Slovenije i Hrvatske, na slovenskoj strani su postojali granični prelazi, izgrađeni i sofisticirani, za što je trebalo najmanje 5 godina pripreme,
ali živo mi se jebe za Sloveniju , a usput i za dužnike u švicarcima!
tko ih jebe!
popušili su

mene sad zanima ako, kako se piše po medijima, tečaj franka se fiksira na 6.39 kuna, da li to znači samo za kredite ili to znači općenito? Mislim da to nebi bilo pošteno prema onima koji zarađuju švicarske franke.

Nakon što je Hrvatska udruga banaka (HUB) uputila dekanu zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Lajošu Žageru pismo u kojem traže očitovanje o 'netočnim i štetnim' izjavama profesora Drage Jakovčevića i Ivana Lovrinovića, preko Facebooka se oglasila i Udruga Franak koja prozvanim profesorima daje javnu i bezrezervnu podršku. "Ti isti profesori, uvaženi članovi hrvatske akademske zajednice, već dugi niz godina sustavno upozoravaju na činjenicu da se u ovoj zemlji vodi potpuno pogrešna ekonomska i monetarna politika, a istodobno nude rješenja i pomoć u promjenama", smatraju u Udruzi Franak. » T-Portal

Kad got slušam na vjestima o situaciji s CH frankom, najviše midu na živce oni političari koji sad pametuju i nude nekakva riješenja. A kad su bili na vlasti nisu ništa poduzeli kao ni ovi kojima uskoro ističe mandat.

Teo je napisao/la:Kad got slušam na vjestima o situaciji s CH frankom, najviše midu na živce oni političari koji sad pametuju i nude nekakva riješenja. A kad su bili na vlasti nisu ništa poduzeli kao ni ovi kojima uskoro ističe mandat.

Upravo to, a najžešće mi je sad što naglo govoru da Milanović postaje socijaldemokrat hahaha...Zar on to nebi trebao biti cijeli svoj mandat?

Gabriel je napisao/la: ...ako, kako se piše po medijima, tečaj franka se fiksira na 6.39 kuna, da li to znači samo za kredite ili to znači općenito? Mislim da to nebi bilo pošteno prema onima koji zarađuju švicarske franke.

Ah, oni, koji imaju te "slatke brige", snaci ce se vec oni.
Uzmu knjizicu, i pravac Europa.
Pa promijene franak u euro... ili rubalj... ili dinar...i li vec nesto, u cemu ce bolje proci.
Ili, kupe kilu i pol zlata, jeftino je....

dobro to, u pravu si, ali mislio sam na ove "bednike" poput mog starog koji imaju 300-400 franaka mirovine, nije baš da im se za tu razliku isplati bilo gdje putovati, a tih 300-400 kuna bi im itekako dobro došlo.

Ako takav tečaj bude za sve eto mi posla - kupovat CHF u HR i mijenjat ih u EUR bilo gdje drugdje - Slovenija npr.

Bit cu bogatiji od Dela i Rodneya

mislim da nećeš biti jedini u tom biznisu, btw ne sumnjam da se i banke nisu toga dosjetile pa se zato i ne bune jako protiv takvog poteza vlade

Ma taj će tecaj vrijediti samo za otplatu kredita, ništa drugo.

Sve ostalo bi bilo suludo.

Gabriel je napisao/la:dobro to, u pravu si, ali mislio sam na ove "bednike" poput mog starog koji imaju 300-400 franaka mirovine, nije baš da im se za tu razliku isplati bilo gdje putovati, a tih 300-400 kuna bi im itekako dobro došlo.

tečaj franka se fiksira samo za kredite..

neznam, pitam samo...hvala...stari će mi bit prezadovoljan

Stvarno bi bilo nemoralno i bezobrazno da mu uskrate pošteno zarađeno, tj da on protiv svoje volje defacto bude prisiljen otplaćivati tuđe dugove .

pa bilo bi nepošteno u svakom slučaju, još nepoštenije ako se uzme u obzir da bi ta razlika opet ostajala bankama.

Udruga Franak objavila je na svojim stranicama kodeks dobre bankovne prakse koji je stupio na snagu 2001. godine, a potpisale su ga sve članice HUB-a. Bit će zanimljivo vidjeti kako će sud i Vlada reagirati na činjenicu kako su banke prekršile stavke kodeksa kojeg su same prihvatile.

Banke članice Gospodarskog interesnog udruženja Hrvatska udruga banaka donose ovaj Kodeks u cilju da:
• postave standarde dobrog ponašanja i otvorene komunikacije prema klijentima i bankama;
• povećaju ugled bankarstva u društvu;
• promiču ideju odgovornosti, javnosti i profesionalnosti u svom poslovanju.

1. Opće postavke

1.1. KODEKS DOBRE BANKOVNE PRAKSE (u daljnjem tekstu Kodeks) dobrovoljni je okvir kojim banke uređuju poslovanje s
klijentima (pravnim i fizičkim osobama) i drugim bankama. Kodeks predstavlja vrijednosti koje banke žele prihvatiti i provoditi u međusobnim odnosima. 1.2. Prihvaćanjem Kodeksa banke postavljaju standard dobre bankovne prakse kojega se pridržavaju kao minimuma u svojem poslovanju, a tržišna utakmica i snage koje oblikuju i upravljaju tržištem poticat će banke da dosegnu što veće standarde na dobrobit svojih klijenata. 1.3. Kodeks sadržava osnovne elemente koje svaka banka treba imati u vlastitim internim pravilima. 1.4. Kodeks klijentima omogućava saznanja o tome kako banke postupaju u svojem poslovanju, te što očekivati u međusobnom kontaktu.

2. Načela odnosa banaka prema klijentima
2.1. Etično i profesionalno ponašanje
2.2. Primjena i poštivanje zakona i propisa
2.3. Čuvanje tajnosti bankovnih informacija
2.4. Objektivnost u poslovanju s klijentima
2.5. Kompetentna primjena novih znanja
2.6. Sigurnost i pouzdanost bankovnih i platnih sustava
2.7. Transparentnost naknada i troškova u poslovanju s klijentima
2.8. Ispravljanje mogućih pogrešaka uz brze i korektne odgovore na pritužbe.

3. Banka je partner u financijskom poslovanju
3.1. Uspješan bankovni odnos počiva na povjerenju, koje se ostvaruje poštenim i otvorenim dijalogom dviju strana, međusobnim razumijevanjem i slobodom izbora.
3.2. Kompetentnost i znanje nužni su za postizanje partnerstva. Stoga se banka brine da stručno osposobi svoje zaposlenike i
suradnike kako bi u svakom pogledu i cjelovito odgovorili zahtjevima klijenata. Oni su ujedno upoznati s postavkama Kodeksa i upućeni u izvršavanje postavki sadržanih u njemu.
3.3. Bankovni zaposlenici svjesni su da njihov rad i odnos prema klijentima predstavlja banku u cjelini, pa njihov međusobni odnos
unutar banke mora biti zasnovan na suradnji, međusobnom poštovanju i pomoći.

4. Bankovne informacije
4.1. Dobar poslovni odnos zasniva se na otvorenosti i uzajamnom povjerenju, što podrazumijeva da informacije – koje razmjenjuju
banka i klijent tijekom poslovanja – trebaju biti TOČNE, POTPUNE i PRAVOVREMENE.
4.2. Naknade za bankovne usluge, kamatne stope i druge informacije dostupne su u svim poslovnicama. Banka se obvezuje
dostavljati osnovne podatke i promjene Hrvatskoj udruzi banaka, kako bi jednoobrazno bili dostupni javnosti.
4.3. Bankovne komunikacije, oglašavanje i ostale marketinške aktivnosti moraju biti jasne, istinite i nedvosmislene. One ne smiju
zavesti javnost, prekršiti dobre poslovne običaje ili ŠTETITI drugima. Otvorena tržišna utakmica dopušta sva marketinška sredstva i oblike komunikacije, sve dok dane informacije ističu karakteristike poslovanja banke, prednosti u njezinoj usluzi, proizvodu ili tehnologiji, radi korektnog ostvarivanja ekspanzije na tržištu.

5. Zaštita klijenata
5.1. Poslovanje banaka ne služi samo provođenju bankovnih transakcija, jer one su sastavni dio gospodarskog i socijalnog okružja.
Zbog toga banka brani integritet bankovnog sustava u cjelini te ŠTITI prava i interese štediša, DUŽNIKA i dioničara, jednako kao
i vlastite interese i interese svojih zaposlenika. Banka je svjesna odgovornosti u osiguravanju transparentnosti i regularnosti
financijskih tokova.
5.2. Svi podaci o bančinim klijentima i o poslovnim partnerima kao, i vrijednosni sudovi stečeni radom s klijentima, smatraju se
bankovnom tajnom, Čak i kada prestane status klijenta. Svi osobni podaci, kao i podaci o računima klijenta, ne smiju se otkriti
nikome, uključujući i tvrtke koje pripadaju istim vlasnicima, osim u slučajevima koji su jasno određeni zakonima, zatim na
izravan zahtjev klijenta ili uz njegov izričiti pristanak.
5.3. Podacima o klijentu i njegovim računima banka se služi samo da bi omogućila učinkovito upravljanje njegovim računima i
ostvarivanje usluga koje mu pruža. Klijent ima pravo pristupa svojim podacima radi provjere i eventualnog ispravljanja netočnosti.
5.4. Radi zaštite klijenta i poštivanja propisa Hrvatske narodne banke, za pojedine transakcije, uključivo i otkrivanje osobnih
podataka i podataka o računu, potrebna je nedvosmislena identifikacija klijenta.
5.5. Bankovni informatički sustavi trebaju biti posebno zaštićeni od nedopuštenog pristupa u banke podataka, radi zaštite interesa
banke i klijenta, kao i svih podataka.
5.6. Kada klijent uoči pogrešku u poslovanju s bankom i o tome izvijesti banku, banka će nastojati u razumnom roku provjeriti
navode i bez odgađanja ispraviti pogrešku. Ako je potrebno stanovito vrijeme za provjeru navoda, učinit će sve potrebno kako
bi se u međuvremenu poduzela privremena mjera na obostrano zadovoljstvo. Banka internim pravilima određuje postupak
podnošenja i način rješavanja pritužbi klijenata.
5.7. U slučajevima financijskih poteškoća klijenata banka će, vodeći računa o svojim interesima, nastupati kao partner te kao prvi korak, iskazati spremnost na razgovor. Od klijenta se očekuje da svoju poslovnu banku što prije izvijesti o tekućim i mogućim
budućim poteškoćama. Na taj način mogu se izbjeći poremećaji u poslovanju, a oni već nastali, pravovremeno otkloniti. Banka
je partner klijentu i samo uz njegovu punu suradnju moći će ponuditi kvalitetan plan konsolidacije, sukladan obostranim
interesima.

6. Odnosi između banaka
6.1. Banke se u međusobnim odnosima pridržavaju svih…..

7. Prijelazne i završne odredbe
7.1. Ovaj Kodeks STUPA NA SNAGU 1. siječnja 2001. godine, a sve članice HRVATSKE UDRUGE BANAKA USKLADIT ĆE svoje poslovanje s njegovim odredbama do 1. srpnja 2001. godine.
7.2. Također, sve banke u Hrvatskoj bit će upoznate s Kodeksom, a prihvaćanjem njegovih odredbi moći će primjenjivati Kodeks
dobre bankovne prakse u svom poslovanju.
7.3. Izmjene i dopune Kodeksa provode se na inicijativu bilo koje članice Hrvatske udruge banaka, a moraju ih jednoglasno prihvatiti sve članice da bi stupile na snagu 30 dana nakon prihvaćanja.
7.4. Tekst Kodeksa dostupan je javnosti na Internet stranicama Hrvatske udruge banaka….

8. Potpisano 27. studenog 2000. godine u Zagrebu

flash.hr

Jebote kak je v bivšoj Jugi bilo lijepo oko tih kredita. Ljudi uzmu dugoroćni stambeni kredit, pa za par godina rata kredita bude u visini šteke cigara, pa opet lupe drugi dugoročni i za par godina onaj prvi kredit niti ne znaju da otplačuju, pa uzmu treći dugoročni i tak sve u nedogled... i nikad nikom ništ n e fali i nitko nikom nije ništa dužan...
Jebote i ljudi razjebali tako dobar sistem, pa ga zamijenili ovim kapitalističkijem i sad cvile i plaču.
A da ne spominjemo one zdrave, vesele i čile koji su BADAVA dobili stan!!!!!

MINISTAR financija Boris Lalovac u emisiji “Ujutro prvi” Hrvatskog radija govorio je o detaljima Vladinog plana za konverzije kredita u švicarskim francima u kredite u eurima.

Svi krediti će se, kako tvrdi Lalovac, konvertirati u kredite u eurima po kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan dizanja kredita. No, krediti će se konvertirati po tečaju HNB-a ili poslovne banke koja vrijedi na dan konverzije.

Lalovac objašnjava da nije moguće konvertirati kredite prema tečaju koji je vrijedio na dan sklapanja ugovora. To je već pokušala Mađarska, ali takva odluka njihove vlade pala je na europskim sudovima. Lalovac također naglašava da se ove mjere neće primjenjivati na kredite koji su već otplaćeni.

Bankama rok tri mjeseca

“Sve je već na papiru, neće biti novog zakona, već će se sve implementirati u postojeće zakone s glavnim ciljem izjednačavanja glavnica kredita u švicarcima, s glavnicama kredita u eurima. Radit će se i na tome da se građanima ne naplaćuje trošak konverzije te da im se otpis dijela glavnice ne oporezuje”, izjavio je Lalovac.

Svi će detalji, kaže Lalovac, biti do kraja definirani tijekom ovog i početkom idućeg tjedna. Vladine mjere će, poručuje Lalovac, na snagu stupiti od 1. listopada, kada će se ili donijeti odgovarajuća uredba, ili će biti izglasane u Saboru. Banke će situaciju s kreditima u švicarcima morati riješiti u roku od tri mjeseca, a svaki kredit će se obrađivati posebno.

“Banke ovu bitku ne mogu dobiti”

“Banke ovu bitku ne mogu dobiti. Imale su jeftin novac, uzele su bonuse i otišle, a građane su pustile da grcaju u dugovima. Banke upravljaju valutnim rizicima, banke imaju zaštitu od tog rizika – za to su plaćene”, kaže Lalovac.

Ranije je Lalovac kazao da će trošak konverzije snositi banke koje su, prema njegovim tvrdnjama, “ignorirale sve inicijative za rješenjem problema švicarca”. No, to nije sasvim točno; s obzirom da će banke zbog konverzije kredita, kako je najavio premijer Zoran Milanović, dobiti porezne olakšice, ispada da će dio cijene konverzije ipak pasti na teret državnog proračuna.

Kolakušić: Banke se mogu žaliti Ustavnom sudu

O pravnim aspektima Vladine odluke da konvertira kredite u švicarcima u kredite u eurima za RTL Direkt govorio je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić.

“Vlada je odlučila riješiti pitanje švicarskog franka političkim putem, odnosno donošenjem zakona. Po meni je to jedini mogući način. Pojedine odredbe zakona, prema Ustavu RH, mogu biti retroaktivne, ali cijeli zakon ne može imati retroaktivnu primjenu. To znači da se može primjenjivati na postupke u tijeku, ali i one koji su završili. Dakle, može se primjenjivati na sve odnose koji su nastali”, rekao je Kolakušić.

Banke su već ranije prijetile Vladi da će svoja prava braniti pred europskim sudovima. No, Kolakušić smatra da ovlasti u ovom slučaju ima samo Ustavni sud RH.

“Pitanje donošenja zakona i njegove ustavnosti isključivo je u nadležnosti Ustavnog suda. Dakle, sudovi koji primjenjuju zakone koji su doneseni od strane Sabora, moraju primjenjivati zakone, ukoliko smatraju da su u skladu s Ustavom, ili direktno primjenjivati Ustav. Bankama, ali i drugim građanima, ostaje podnošenje prijedloga za ocjenu ustavnosti tog zakona ukoliko smatraju da neke njegove odredbe nisu u skladu s Ustavom”, pojasnio je Kolakušić.



Tekst preuzet s portala Index.hr

Tko god je uzeo kredit u francima je bio teski spekulant i jos veci pohlepni glupan.

A platit cemo svi - za socijalni mir. Nabnaqua takav razvoj situacije.