Howard Philips Lovecraft
+2
Iron Man
6 posters
:: Kultura i Zabava :: Knjige, časopisi, stripovi, književnost i gramatika :: Pisci i spisateljice, pjesnici i pjesnikinje
Stranica 1 / 1.
Howard Philips Lovecraft
Howard Philips Lovecraft (Providence, 20. kolovoza 1890. - Providence, 15. ožujka 1937.) je američki pisac horora, fantazije i znanstvene fantastike, žanrova koje je često kombinirao unutar jedne pripovijesti. Za života je imao relativno malo publike, no imao je ogroman utjecaj na moderne pisce fantastičnog horora, unutar kojega je postao kultna ličnost. Cthulhu Mythos i poznati Necronomicon njegove su tvorevine.
Jeste li culi za njega, citali njegove price i tako?
Ako jeste koje su vam najdraze..ja sam ih procita pun k a od njegove saptac u tami i dan danas nemogu normalno spavat
Njegovih osam najpoznatijih tvorevina
Zov Cthulhua (The Call of Cthulhu, 1926.)
Boja iz svemira (The Color out of Space, 1927.)
Dunwichski užas (The Dunwich Horror, 1928.)
Šaptač u tami (Whisperer in the Darkness, 1930.)
Planine ludila (At the Mountains of Madness, 1931.)
Snovi u vještičinoj kući (The Dreams in the Witch House, 1932.)
Sjena nad Innsmouthom (The Shadow over Innsmouth, 1932.)
Sjena iz vremena (The Shadow out of Time, 1934.)
Boldane su meni osobno najdraze.
Dr.Kiyu- Obožavatelj foruma
- Registriran/a : 04.09.2009
Broj postova : 4084
Reputacija : 308
Godina imam : 30
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Iskreno nikad čuo. Nisam upoznat s nijednim djelom.
Iron Man- Moderator foruma Ajron
(CloneBuster, Pipica, Sitni) - Registriran/a : 20.12.2008
Broj postova : 16211
Reputacija : 1608
Godina imam : 35
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Ubij me ako se sjećam što sam čitala od njega Ili sam samo posudila pa vratila?
Vidim sad da imamo neko novo izdanje u knjižnici (Kroz dveri snova) pa bih mogla to uzeti...
Vidim sad da imamo neko novo izdanje u knjižnici (Kroz dveri snova) pa bih mogla to uzeti...
- Registriran/a : 01.01.1970
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Dobar je lik...ja sam se vecinski bazirao na cthulhu mythos i to prije nekih 7-8 god jer sam se bija uzivija u pismu od metallice the thing that should not be i sazna sam da je po njegovoj prici i onda sam odma naravno pocea traziti sve sto mogu od njegovih prica
Dr.Kiyu- Obožavatelj foruma
- Registriran/a : 04.09.2009
Broj postova : 4084
Reputacija : 308
Godina imam : 30
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Ne godi svakome njegov svecani, pomalo starinski stil. Ja ga volim.
Po prici The Call of Cthulhu snimljen je dobar istoimeni film kojeg vredi pogledati.
Meni najbolje (i najstrasnije) su:
The Shadow over Innsmouth
The Rats in the Walls
Herbert West - Re-Animator
The Strange High House in the Mist
ali volim i sve drugo sto je napisao.
Po prici The Call of Cthulhu snimljen je dobar istoimeni film kojeg vredi pogledati.
Meni najbolje (i najstrasnije) su:
The Shadow over Innsmouth
The Rats in the Walls
Herbert West - Re-Animator
The Strange High House in the Mist
ali volim i sve drugo sto je napisao.
Petra Sanader- Trajno baniran/a
- Registriran/a : 19.02.2010
Broj postova : 1131
Reputacija : 430
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Nisam gleda taj film po cthulhu koji je snimljen...nekako sumnjam da film moze vjerno prebaciti tu mistiku i jezu koja prozima njegove price...njegovi opisi i sve...sto bi dalje cita skoro bil koju pricu njegovu to bi me sve veca jeza prolazila i srce bi mi jace kucalo...
Meni je jedna od njegovih zanimljivijih prica, a da nije povezana sa cthulhu mythosima The Cats of Ulthar..kratka i vrlo zanimljiva prica
Meni je jedna od njegovih zanimljivijih prica, a da nije povezana sa cthulhu mythosima The Cats of Ulthar..kratka i vrlo zanimljiva prica
Dr.Kiyu- Obožavatelj foruma
- Registriran/a : 04.09.2009
Broj postova : 4084
Reputacija : 308
Godina imam : 30
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Obican film ne moze ali ovaj je poseban.Darth Kiyu je napisao/la:Nisam gleda taj film po cthulhu koji je snimljen...nekako sumnjam da film moze vjerno prebaciti tu mistiku i jezu koja prozima njegove price...njegovi opisi i sve...sto bi dalje cita skoro bil koju pricu njegovu to bi me sve veca jeza prolazila i srce bi mi jace kucalo...
Meni je jedna od njegovih zanimljivijih prica, a da nije povezana sa cthulhu mythosima The Cats of Ulthar..kratka i vrlo zanimljiva prica
Ali imas pravo, i meni je on bas pisac za citanje u gluvo doba noci, da se najezis..
The Cats of Ulthar?
Imam neke dve zbirke ali ne vidim taj naslov ni u jednoj.
Petra Sanader- Trajno baniran/a
- Registriran/a : 19.02.2010
Broj postova : 1131
Reputacija : 430
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
To sam nasa u nekoj zbirci horor prica
"Horor price za laku noc"
ima mozda tri strane
Kraj je jednostavno legendaran kad skuzis
"Horor price za laku noc"
ima mozda tri strane
Kraj je jednostavno legendaran kad skuzis
Dr.Kiyu- Obožavatelj foruma
- Registriran/a : 04.09.2009
Broj postova : 4084
Reputacija : 308
Godina imam : 30
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Nešto se baš nisam našla s Lovecraftom. Prve četiri priče iz zbirke Kroz dveri snova nisu mi se uopće svidjele, onda idu dvije odlične (Pickmanov model i Krvosljednik) pa onda opet dvije lošije... Naravno, pročitat ću zbirku do kraja. Za sada mi se sviđa atmosfera i nekako sam uhvatila ritam kojim piše, sviđa mi se i kad piše u prvom licu jednine. I očito mu je mjesec stalan motiv
- Registriran/a : 01.01.1970
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Haha procitaj neku pd cthulhu mythosa
Dr.Kiyu- Obožavatelj foruma
- Registriran/a : 04.09.2009
Broj postova : 4084
Reputacija : 308
Godina imam : 30
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Polako samo... Kod mene je "problem" što ne odustajem lako pa taman da mi se ova zbirka i ne svidi, sigurno ću još nešto pročitati. Imam u zbirci i onu tvoju Mačke Ulthara. Bolje ti je da je dobra
- Registriran/a : 01.01.1970
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
dobraaaa je ajmee...kratka al dobra...pogotovo kraj
Genijalne su i whisperer in the darkness, the festival, namless city, call of cthulhu i tako te neke xD
Genijalne su i whisperer in the darkness, the festival, namless city, call of cthulhu i tako te neke xD
Dr.Kiyu- Obožavatelj foruma
- Registriran/a : 04.09.2009
Broj postova : 4084
Reputacija : 308
Godina imam : 30
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Cudan je i tezak njegov stil, na prvi pogled se moze uciniti drvenim i ustogljenim, dok te ne uzme pod svoje.
Ne znam kako se zove ona prica o Atlantidi gde covek umire zatvoren u podmornici? Stvarno sam osetila paniku, gusenje, nedostatak vazduha...
Ne znam kako se zove ona prica o Atlantidi gde covek umire zatvoren u podmornici? Stvarno sam osetila paniku, gusenje, nedostatak vazduha...
Caroline Wozniacki- Trajno baniran/a
- Registriran/a : 06.05.2013
Broj postova : 83
Reputacija : 0
Godina imam : 36
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Evo me pri kraju zbirke Kroz dveri snova i moje mišljenje o Lovecroftu bit će učvršćeno kad pročitam još neku njegovu knjigu. U ovoj zbirci je većina priča iz njegovog ciklusa snova i moguće da bi mi neka druga tematika bolje odgovarala.
Odlične: Pickmanov model, Krvosljednik, Iranonova potraga, Mačke Ulthara, Drugi bogovi, Potomak, Srebrni ključ.
Osrednje i lošije: Što donosi Mjesec, Celephais, Onostrano, Ex Oblivione, Azathoth, Stvar na mjesečini, Usud koji je došao u Sarnath, Nyarlathotep, Hipnos, Neobična kuća u magli.
Ostala mi je još poduža priča Kroz Dveri srebrnoga ključa koju je napisao u suradnji s E. Hoffmannom Priceom, a budući da se radi o svojevrsnom nastavku priče Srebrni ključ koja mi je bila odlična, nadam se da će i ova biti takva
Moram još reći kako mi se od samog početka učinilo da je Lovecraft utjecao na Jorgea Luisa Borgesa. Bilo to točno ili ne, s Borgesom mi se isto dogodio - neke priče bile su mi sjajne, a na nekima sam stalno gubila koncentraciju i morala ih čitati ispočetka.
Odlične: Pickmanov model, Krvosljednik, Iranonova potraga, Mačke Ulthara, Drugi bogovi, Potomak, Srebrni ključ.
Osrednje i lošije: Što donosi Mjesec, Celephais, Onostrano, Ex Oblivione, Azathoth, Stvar na mjesečini, Usud koji je došao u Sarnath, Nyarlathotep, Hipnos, Neobična kuća u magli.
Ostala mi je još poduža priča Kroz Dveri srebrnoga ključa koju je napisao u suradnji s E. Hoffmannom Priceom, a budući da se radi o svojevrsnom nastavku priče Srebrni ključ koja mi je bila odlična, nadam se da će i ova biti takva
Moram još reći kako mi se od samog početka učinilo da je Lovecraft utjecao na Jorgea Luisa Borgesa. Bilo to točno ili ne, s Borgesom mi se isto dogodio - neke priče bile su mi sjajne, a na nekima sam stalno gubila koncentraciju i morala ih čitati ispočetka.
- Registriran/a : 01.01.1970
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Za sve Lovecraftovce i one koji će to tek biti...
(Tekst je iz Jutarnjeg, link je na kraju.)
H.P. LOVECRAFT Pisac koji je učio ljude kako da slobodno uživaju u strahu
Njegove priče pokazale su da strava i užas nije tema samo za šund pisce
U vrijeme posvemašnjeg terora, koji nam od Pariza naovamo itekako obilježava svakodnevicu, čovjek bi pomislio da ga dobar stari horor bar načas može odvratiti na drugi, bezbrižniji kolosijek jeze. Poznavatelje književnosti ovakva bi rečenica mogla i sablazniti, uzme li se u obzir da je britanska spisateljica Ann Radcliffe u svojem glasovitom eseju “O natprirodnom u poeziji” (1802./26). definirala horor kao puki užas, koji silnom grozotom “gotovo da poništava” čitatelja, dok ga sublimni teror svojim “zatamnjenim” predigrama stravičnih scena duševno i duhovno oplemenjuje (čemu naposljetku i dugujemo sintagmu strava i užas). Kako god, horor kao žanr pera i kamere i dalje uživa planetarnu popularnost, a teror… no, dobro.
Gospodar straha
Tko svoje bibliofilske strasti zadovoljava pri blagajnama samoposluga mogao je ovih blagdanskih dana iz košarica s knjigama iščeprkati dosta prevedenih naslova američkog pisca Howarda Phillipsa Lovecrafta (1890.-1937.), uglađena, pomalo ksenofobna džentlmena iz Providencea, što ga poklonici - poput, recimo, Stephena Kinga - danas uzdižu na sam vrh stravične literature 20. stoljeća. K tome, u rodnom mu je SAD-u koncem prošle godine objavljeno “novo, anotirano izdanje” Leslieja S. Klingera i Allana Moorea. Ta hvalevrijedna knjiga, koja će, valja se nadati, jednom izaći i u hrvatskom prijevodu, ujedno predstavlja dobar doprinos pobijanju teze da se kod horor-autora, a posebice kod Lovecrafta, radi o pukom šundu, jer šundom bi onda trebalo proglasiti i E. A. Poea, čijim se nastavljačem H. P. Lovecraft smatrao, ali i J. L. Borgesa, koji mu je svojedobno posvetio pripovijetku “Thera are more things”.
Lovecraftov možda najpoznatiji citat - iz njegova podužeg eseja “Natprirodna stava u književnosti” (1926./27.) - glasi: “Strah je najstarija i najsnažnija ljudska emocija. A najjača vrsta straha je strah od nepoznatog.” Sljedbenici Sigmunda Freuda, koji je tvrdio da nelagodu i jezu ne izaziva nepoznato, već potisnuto poznato, čiji povratak naslućujemo, možda se ne bi složili s Lovecraftom, no pogledamo li bolje, posrijedi su tek dvije formulacije jedne te iste teško razumljive istine, upisane u možda drugi najpoznatiji Lovecraftov citat: “Nije mrtvo što vječno leži, dok u čudnim vremenima ne umre i sama smrt.” Ili tako nekako. Jer - i tu se možda krije dio formule autorove slave - nad Lovecraftovim su se rečenicama mozgovi epohe itekako pušili, trudeći se dokučiti što nam one točno govore i predstavljaju li nužno književnu fikciju ili možda ipak dopiru iz nekih “stranih eona”; odnosno, da parafraziramo Borgesa, ne postoji li tu ipak nešto više?
Mitologija Drevnih
Pozamašan broj kraćih ili dužih pripovjedaka, od kojih bi se neke mogle nazvati i kratkim romanima, eseja i pjesničkih zbirki, uz bezbroj pisama i drugih spisa iz ostavštine, čini opus H. P. Lovecrafta, koji bi se tematsko-motivski, bar što se proze tiče, mogao ugrubo podijeliti na klasični horor, priče o izmaštanim svjetovima i mitske priče. Kroz potonje se, pak, manje-više konzistentno provlači dorečena mitologija naoko izumrle rase “Drevnih”, kojima je svijet nekoć pripadao i koji će ga, stravični i nakazni kakvi već jesu, kad-tad vratiti pod svoju vlast. Ljudi, tek uljezi u takvom svijetu, već se okupljaju oko bogohulnih kultova štovanja zlogukih bića teško izgovorljivih imena, kao što su Cthulhu, Yog Sothoth, Nyarlat-hotep ili Azathoth, a knjiga njihove mračne objave, čije posjedovanje čovjeka već odvlači u propast, zove se “Prikaz zakona smrti”, odnosno, daleko zloslutnije Necronomicon. I upravo je ta knjiga, Lovecraftova zasigurno najveća literarna invencija, s godinama uspjela zaživjeti vlastitim životom i poroditi vlastit mit u čiju “objektivnost” mnogi i dalje čvrsto vjeruju.
U kasnijoj literaturi najčešće pogrešno prevođen kao “Knjiga mrtvih imena” (ime mu se sastoji od grčkih riječi nekros, smrt, nomos, zakon i eikon, slika) tajnoviti “Necronomicon” ne pojavljuje se, naime, samo u Lovecraftovim pripovijetkama, nego i kod drugih autora, čija je djela Lovecraft redigirao ili bi im bio “ghost-writer”, kao što je to, primjerice, bio slavom iluzionistu Harryju Houdniju. U jednom pismu Lovecraft piše da mu se “ime Necronomicon ukazalo u snu, iako je etimologija sasvim jasna”, dok u fiktivnoj “Povijesti Necronomicona” (1927.) autorstvo knjige pripisuje “poludjelom Arapinu” Abdulu Alhazredu, koji je u 8. stoljeću poslije Krista navodno živio u Damasku. Naslov izvornika glasio bi “Al Azif”, pri čemu se arapska riječ “azif” odnosi na zavijanje demona u pustinji. “
Biblija zla
Necronomicon” je prema Lovecraftu tijekom kasnijih stoljeća u grčkom, latinskom i engleskom prijevodu dospijevao u posjed mnogih znanstvenika, okultista, ali i laika, u čijim bi rukama znao prouzrokovati velika zla. Nemali broj autora, mahom okultnih interesa, smatra, međutim, “Necronomicon” povijesnom činjenicom, tako da je s porastom Lovecraftove popularnosti objavljeno nekoliko izmišljenih “Necronomicona”, a nadahnuće su u njemu pronašli i mnogi umjetnici različitih provenijencija, među kojima se zacijelo najviše ističe švicarski slikar H. R. Giger.
Iako ni iz Lovecraftovih crtica, ni iz tobožnjih “originala” nije razvidno što bi točno trebalo pisati u toj famoznoj bibliji zla, njezin “sadržaj” dovodi se u vezu s “Knjigom zakona” britanskog pisca i maga Aleistera Crowleya ili, pak, tajnim ritualima zazivanja anđela njegova slavnog prethodnika Johna Deeja. Odgovor na pitanje postoji li “Necronomicon” zaista ili je posrijedi puka literarna izmišljotina pokušao je dati i poznati britanski okultist Kenneth Grant, učenik i prema vlastitoj tvrdnji Crowleyjev duhovni nasljednik. Za Granta “Necronomicon” postoji, ali u drukčijim predjelima duha: “Necronomicon zaista postoji na razini pristupačnoj onima koji ga uspijevaju razumjeti, bilo svjesno kao Crowley, bilo nesvjesno kao Lovecraft. Nejasne napomene o postojanju knjige mogu se pronaći u tajnim knjigama Istoka i Zapada.”
Nepotrebno je isticati da je mit o postojanju “Necronomicona”, čija okultna sudbina u filmskim razradama zna zadobivati i dimenzije trilera, danas najživlji na internetu, što, opet, izravno doprinosi posthumnoj slavi H. P. Lovecrafta, čije književne invencije na velika vrata ulaze u popularnu kulturu, koja - u širokom rasponu od kompjuterskih igara do heavy metala - više i ne mari za povijesnu objektivnost. Uostalom, ako se ijedan moderni mit može podičiti sasvim osebujnom, autonomnom poviješću, nevezanom za banalnost vlastita ishodišta, onda je to onaj lavkraftovski o “Drevnima” i “Necronomiconu”. Ili bi na ovome mjestu možda trebalo reći da zla vremena naprosto iziskuju zle knjige, što bi nas nužno vratilo promišljanju terorizma? Nadajmo se da ne, jer ni Lovecraft svoju nelagodu izazvanu strancima - razvidnu, srećom, samo iz malog broja pisama - nije pretakao u književne obrasce, već se, onkraj bilo kakve ideologije, znalački trudio nastaviti jednu veliku žanrovsku tradiciju, koju je u Americi započeo Edgar Allan Poe.
Pivo strave i užasa
Za kraj jedna bizarnost. U čast 125. obljetnice rođenja Howarda Phillipsa Lovecrafta američka pivovara Narragansett iz istoimena grada u saveznoj državi Rhode Island najavila je ovih dana proizvodnju čitave linije “lavkraftovskih piva”, od kojih se prvo, naravno tamno, pod imenom “Lovecraft Honey Ale”, u birtijama i trgovinama neće pojaviti na piščev rođendan (20. kolovoza), nego upravo na rođendan njegova uzora Poea, 19. siječnja. “Innsomouth Old Ale”, najavljen za travanj, vuče, pak, ime iz Lovecraftove pripovijetke “Sjena nad Innsmouthom”, fiktivnim gradićem u Massachusettsu, koji će se, kao poprište jezivih zbivanja, seliti i kroz djela mnogih Lovecraftovih književnih nasljednika.
Dakle, u zdravlje!
Ili, lavkraftovskim rječnikom: Cthulhu R'lyeh! Znalci će znati o čemu se radi.
http://www.jutarnji.hr/lovecraft--pisac-koji-je-ucio-ljude-kako-da-slobodno-uzivaju-u-strahu/1272194/
(Tekst je iz Jutarnjeg, link je na kraju.)
H.P. LOVECRAFT Pisac koji je učio ljude kako da slobodno uživaju u strahu
Njegove priče pokazale su da strava i užas nije tema samo za šund pisce
U vrijeme posvemašnjeg terora, koji nam od Pariza naovamo itekako obilježava svakodnevicu, čovjek bi pomislio da ga dobar stari horor bar načas može odvratiti na drugi, bezbrižniji kolosijek jeze. Poznavatelje književnosti ovakva bi rečenica mogla i sablazniti, uzme li se u obzir da je britanska spisateljica Ann Radcliffe u svojem glasovitom eseju “O natprirodnom u poeziji” (1802./26). definirala horor kao puki užas, koji silnom grozotom “gotovo da poništava” čitatelja, dok ga sublimni teror svojim “zatamnjenim” predigrama stravičnih scena duševno i duhovno oplemenjuje (čemu naposljetku i dugujemo sintagmu strava i užas). Kako god, horor kao žanr pera i kamere i dalje uživa planetarnu popularnost, a teror… no, dobro.
Gospodar straha
Tko svoje bibliofilske strasti zadovoljava pri blagajnama samoposluga mogao je ovih blagdanskih dana iz košarica s knjigama iščeprkati dosta prevedenih naslova američkog pisca Howarda Phillipsa Lovecrafta (1890.-1937.), uglađena, pomalo ksenofobna džentlmena iz Providencea, što ga poklonici - poput, recimo, Stephena Kinga - danas uzdižu na sam vrh stravične literature 20. stoljeća. K tome, u rodnom mu je SAD-u koncem prošle godine objavljeno “novo, anotirano izdanje” Leslieja S. Klingera i Allana Moorea. Ta hvalevrijedna knjiga, koja će, valja se nadati, jednom izaći i u hrvatskom prijevodu, ujedno predstavlja dobar doprinos pobijanju teze da se kod horor-autora, a posebice kod Lovecrafta, radi o pukom šundu, jer šundom bi onda trebalo proglasiti i E. A. Poea, čijim se nastavljačem H. P. Lovecraft smatrao, ali i J. L. Borgesa, koji mu je svojedobno posvetio pripovijetku “Thera are more things”.
Lovecraftov možda najpoznatiji citat - iz njegova podužeg eseja “Natprirodna stava u književnosti” (1926./27.) - glasi: “Strah je najstarija i najsnažnija ljudska emocija. A najjača vrsta straha je strah od nepoznatog.” Sljedbenici Sigmunda Freuda, koji je tvrdio da nelagodu i jezu ne izaziva nepoznato, već potisnuto poznato, čiji povratak naslućujemo, možda se ne bi složili s Lovecraftom, no pogledamo li bolje, posrijedi su tek dvije formulacije jedne te iste teško razumljive istine, upisane u možda drugi najpoznatiji Lovecraftov citat: “Nije mrtvo što vječno leži, dok u čudnim vremenima ne umre i sama smrt.” Ili tako nekako. Jer - i tu se možda krije dio formule autorove slave - nad Lovecraftovim su se rečenicama mozgovi epohe itekako pušili, trudeći se dokučiti što nam one točno govore i predstavljaju li nužno književnu fikciju ili možda ipak dopiru iz nekih “stranih eona”; odnosno, da parafraziramo Borgesa, ne postoji li tu ipak nešto više?
Mitologija Drevnih
Pozamašan broj kraćih ili dužih pripovjedaka, od kojih bi se neke mogle nazvati i kratkim romanima, eseja i pjesničkih zbirki, uz bezbroj pisama i drugih spisa iz ostavštine, čini opus H. P. Lovecrafta, koji bi se tematsko-motivski, bar što se proze tiče, mogao ugrubo podijeliti na klasični horor, priče o izmaštanim svjetovima i mitske priče. Kroz potonje se, pak, manje-više konzistentno provlači dorečena mitologija naoko izumrle rase “Drevnih”, kojima je svijet nekoć pripadao i koji će ga, stravični i nakazni kakvi već jesu, kad-tad vratiti pod svoju vlast. Ljudi, tek uljezi u takvom svijetu, već se okupljaju oko bogohulnih kultova štovanja zlogukih bića teško izgovorljivih imena, kao što su Cthulhu, Yog Sothoth, Nyarlat-hotep ili Azathoth, a knjiga njihove mračne objave, čije posjedovanje čovjeka već odvlači u propast, zove se “Prikaz zakona smrti”, odnosno, daleko zloslutnije Necronomicon. I upravo je ta knjiga, Lovecraftova zasigurno najveća literarna invencija, s godinama uspjela zaživjeti vlastitim životom i poroditi vlastit mit u čiju “objektivnost” mnogi i dalje čvrsto vjeruju.
U kasnijoj literaturi najčešće pogrešno prevođen kao “Knjiga mrtvih imena” (ime mu se sastoji od grčkih riječi nekros, smrt, nomos, zakon i eikon, slika) tajnoviti “Necronomicon” ne pojavljuje se, naime, samo u Lovecraftovim pripovijetkama, nego i kod drugih autora, čija je djela Lovecraft redigirao ili bi im bio “ghost-writer”, kao što je to, primjerice, bio slavom iluzionistu Harryju Houdniju. U jednom pismu Lovecraft piše da mu se “ime Necronomicon ukazalo u snu, iako je etimologija sasvim jasna”, dok u fiktivnoj “Povijesti Necronomicona” (1927.) autorstvo knjige pripisuje “poludjelom Arapinu” Abdulu Alhazredu, koji je u 8. stoljeću poslije Krista navodno živio u Damasku. Naslov izvornika glasio bi “Al Azif”, pri čemu se arapska riječ “azif” odnosi na zavijanje demona u pustinji. “
Biblija zla
Necronomicon” je prema Lovecraftu tijekom kasnijih stoljeća u grčkom, latinskom i engleskom prijevodu dospijevao u posjed mnogih znanstvenika, okultista, ali i laika, u čijim bi rukama znao prouzrokovati velika zla. Nemali broj autora, mahom okultnih interesa, smatra, međutim, “Necronomicon” povijesnom činjenicom, tako da je s porastom Lovecraftove popularnosti objavljeno nekoliko izmišljenih “Necronomicona”, a nadahnuće su u njemu pronašli i mnogi umjetnici različitih provenijencija, među kojima se zacijelo najviše ističe švicarski slikar H. R. Giger.
Iako ni iz Lovecraftovih crtica, ni iz tobožnjih “originala” nije razvidno što bi točno trebalo pisati u toj famoznoj bibliji zla, njezin “sadržaj” dovodi se u vezu s “Knjigom zakona” britanskog pisca i maga Aleistera Crowleya ili, pak, tajnim ritualima zazivanja anđela njegova slavnog prethodnika Johna Deeja. Odgovor na pitanje postoji li “Necronomicon” zaista ili je posrijedi puka literarna izmišljotina pokušao je dati i poznati britanski okultist Kenneth Grant, učenik i prema vlastitoj tvrdnji Crowleyjev duhovni nasljednik. Za Granta “Necronomicon” postoji, ali u drukčijim predjelima duha: “Necronomicon zaista postoji na razini pristupačnoj onima koji ga uspijevaju razumjeti, bilo svjesno kao Crowley, bilo nesvjesno kao Lovecraft. Nejasne napomene o postojanju knjige mogu se pronaći u tajnim knjigama Istoka i Zapada.”
Nepotrebno je isticati da je mit o postojanju “Necronomicona”, čija okultna sudbina u filmskim razradama zna zadobivati i dimenzije trilera, danas najživlji na internetu, što, opet, izravno doprinosi posthumnoj slavi H. P. Lovecrafta, čije književne invencije na velika vrata ulaze u popularnu kulturu, koja - u širokom rasponu od kompjuterskih igara do heavy metala - više i ne mari za povijesnu objektivnost. Uostalom, ako se ijedan moderni mit može podičiti sasvim osebujnom, autonomnom poviješću, nevezanom za banalnost vlastita ishodišta, onda je to onaj lavkraftovski o “Drevnima” i “Necronomiconu”. Ili bi na ovome mjestu možda trebalo reći da zla vremena naprosto iziskuju zle knjige, što bi nas nužno vratilo promišljanju terorizma? Nadajmo se da ne, jer ni Lovecraft svoju nelagodu izazvanu strancima - razvidnu, srećom, samo iz malog broja pisama - nije pretakao u književne obrasce, već se, onkraj bilo kakve ideologije, znalački trudio nastaviti jednu veliku žanrovsku tradiciju, koju je u Americi započeo Edgar Allan Poe.
Pivo strave i užasa
Za kraj jedna bizarnost. U čast 125. obljetnice rođenja Howarda Phillipsa Lovecrafta američka pivovara Narragansett iz istoimena grada u saveznoj državi Rhode Island najavila je ovih dana proizvodnju čitave linije “lavkraftovskih piva”, od kojih se prvo, naravno tamno, pod imenom “Lovecraft Honey Ale”, u birtijama i trgovinama neće pojaviti na piščev rođendan (20. kolovoza), nego upravo na rođendan njegova uzora Poea, 19. siječnja. “Innsomouth Old Ale”, najavljen za travanj, vuče, pak, ime iz Lovecraftove pripovijetke “Sjena nad Innsmouthom”, fiktivnim gradićem u Massachusettsu, koji će se, kao poprište jezivih zbivanja, seliti i kroz djela mnogih Lovecraftovih književnih nasljednika.
Dakle, u zdravlje!
Ili, lavkraftovskim rječnikom: Cthulhu R'lyeh! Znalci će znati o čemu se radi.
http://www.jutarnji.hr/lovecraft--pisac-koji-je-ucio-ljude-kako-da-slobodno-uzivaju-u-strahu/1272194/
MargaritaBulgakova- Upravo mi ošla nevinost
- Registriran/a : 16.01.2014
Broj postova : 411
Reputacija : 60
Godina imam : 35
Započeo/la tema :
Re: Howard Philips Lovecraft
Kako ocajno zvuce imena prevedena na hrvatski
Cua sam da holivud radi film o cthulhuu i da je glavna radnja u drugom svijetskom ratu di nacisti prizivaju demone pa ce ka navodno i to....ccc totalno su fulali samu bit njegovih prica
Cua sam da holivud radi film o cthulhuu i da je glavna radnja u drugom svijetskom ratu di nacisti prizivaju demone pa ce ka navodno i to....ccc totalno su fulali samu bit njegovih prica
Dr.Kiyu- Obožavatelj foruma
- Registriran/a : 04.09.2009
Broj postova : 4084
Reputacija : 308
Godina imam : 30
Započeo/la tema :
:: Kultura i Zabava :: Knjige, časopisi, stripovi, književnost i gramatika :: Pisci i spisateljice, pjesnici i pjesnikinje
Stranica 1 / 1.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
|
|